REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1912/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. Š. iz K., OIB ..., zastupanog po punomoćniku G. L., odvjetniku u S., protiv I. tužene N. Š. iz K., OIB ... i II. tužene B. Š. K. iz K., OIB ..., obje zastupane po punomoćniku M. L., odvjetniku u S., radi utvrđenja ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju, odlučujući o prijedlogu I. i II. tuženih za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž- 507/2023-2 od 31. siječnja 2024., kojom je dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-735/2022 od 11. svibnja 2023., u sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-507/2023-2 od 31. siječnja 2024., kojom je dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-735/2022 od 11. svibnja 2023., I. i II. tužene su podnijele prijedlog za reviziju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

"1. Može li sud u postupku pokrenutom radi utvrđenja ništetnosti ugovora, a da pri tom tužiteljica kao razlog ništetnosti ugovora ističe da je “ugovor potpisan uz očiti nesrazmjer činidbi, obuhvaćena sva sadašnja i buduća imovina” po službenoj dužnosti ocjenjivati ništetnost iz drugog razloga (nedopuštenih pobuda), na koji se razlog ništetnosti tužitelj nije tijekom poziva uopće pozivao niti ga je isticao ili spominjao?

2. Je li sud ovlašten ocjenjivati ništetnot ugovora iz razloga na koji se stranke tijekom postupka nisu pozivale niti su ga isticale odnosno može li sud odlučivati o ništetnosti ugovora izvan okvira činjenica iznesenih od strane stranke koja se poziva na ništetnost?

3. Jeli sud ovlašten utvrđivati činjenice u postupku na koje se stranke nisu pozivale, dakle po službenoj dužnosti, bez da se pri tom radi o sumnji da stranke idu zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati?".

1.1. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da predmetna pravna pitanja nisu važna za odluku u ovom sporu. Naime, tužene uz prijedlog za dopuštenje revizije (osim prvostupanjske i drugostupanjske odluke) nisu priložile odgovarajuće dijelove spisa na koje se odnose predmetna pravna pitanja, tj. nisu postupile sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP. Tako tužene nisu priložile uz prijedlog za dopuštenje revizije tužbu tužitelja, odgovarajuće podneske tužitelja te zapisnike sa ročišta iz kojih bi bilo moguće utvrditi i zaključiti da je drugostupanjski sud izišao izvan činjeničnih i pravnih razloga na kojima je tužitelj temeljio predmetni tužbeni zahtjev. Iz onoga što je priloženo uz prijedlogu za dopuštenje revizije i dostavljeno ovom revizijskom sudu i to prvenstveno iz prvostupanjske odluke proizlazi upravo suprotno od onoga na čemu se temelje predmetna pravna pitanja. Iz odluke prvostupanjskog suda proizlazi da je tužitelj u prvostupanjskom postupku kao razlog ništetnosti predmetnog ugovora isticao i nedopuštenu pobudu ugovornih strana (toč. 3., toč. 11. i toč. 17 obrazloženja pobijane prvostupanjske presude), a iz kog razloga je drugostupanjski sud prihvatio predmetni tužbeni zahtjev (toč. 14. obrazloženja pobijane prvostupanjske presude).

3. Slijedom navedenog, valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1 i odredbe čl. 389.b st. 1 i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 8. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.