REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1962/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Bićanić, odvjetnik u Ogulinu, protiv tuženika SK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Buljat, odvjetnica u Pagu, radi predaje u suposjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku broj Gž-180/2021-3 od 11. siječnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu broj P- 309/2019-21 od 29. listopada 2020., u sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku broj Gž-180/2021-3 od 11. siječnja 2024. u kojem postavlja sljedeća pitanja:
„1. Može li se izvršavati suposjed na nekretnini koja je sjedinjena s drugim nekretninama u jednu jedinstvenu stvar, obiteljsku kuću, i koja u naravi predstavlja dijelove prostorija obiteljske kuće koje se nalaze u prizemlju, na prvom i drugom katu obiteljske kuće?
2. Da li je moguće predati u suposjed nekretninu koja je postala dio jedne jedinstvene stvari i u koju nije moguće pristupiti bez da se pristupi i preda u suposjed i druge nekretnine koje nisu predmet postupka, a s kojima predmetna nekretnina čini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, obiteljsku kuću?
3. S obzirom da stvar koju tužitelj zahtjeva da mu se preda u suposjed u naravi predstavlja dijelove prostorija u obiteljskoj kući tuženika, treba li tužitelj sukladno članku 162. stavku 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, opisati tu stvar po njezinim osobinama koje je razlikuju od drugih istovrsnih stvari, odnosno odrediti granice prostorija koje zahtjeva da mu se predaju u suposjed?
4. Može li sud naložiti predaja u suposjed nekretnine, ako izrekom nije određen razmjer suposjeda niti suvlasničkog udjela iz kojeg suvlasnik izvodi pravo posjedovati stvar, odnosno da li je dovoljno određen i provediv tužbeni zahtjev kojim se traži predaja u suposjed nekretnine, ali bez da je određen pripadajući razmjer tog suposjeda?“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbi članka 387. stavak 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.
4. Naime, tuženik je u odnosu na postavljena pitanja, u prijedlogu propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi upravo navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP, tj. zbog čega bi navedena pitanja bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. U smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tim pitanjima (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, a što je u konkretnom prijedlogu izostalo. Za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije nije dovoljno samo navesti da ne postoji sudska praksa.
4.1. Naprotiv, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj samo iznosi svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz članka 385.a stavak 1. ZPP koji bi opravdavali intervenciju revizijskog suda.
5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 387. stavak 2. ZPP, to je na temelju odredbe članka 389.a stavak 3. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 8. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
