REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1834/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. K. iz K., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. S. odvjetnik u Z., protiv tuženika E.&S. b. d.d., OIB ..., R., kojeg zastupa punomoćnica D. H. Ž., odvjetnica u Z., radi ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-617/2022-3 od 6. studenoga 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-2147/2019-26 od 3. svibnja 2022., u sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-617/2022-3 od 6. studenoga 2023. zbog pravnih pitanja:
"Ima li tuženik pravo na potraživanje po osnovi stjecanja bez osnove i to na ime razlike tečaja CHF/HRK između početno ugovorenog iznosa depozita iz ugovora o kreditu i iznosa depozita koje je potrošaču (tužitelju) isplaćen za plaćanje anuiteta kredita u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe o valutnog klauzuli u CHF?
Da li u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF tuženik ima pravo na potraživanje po osnovi stjecanja bez osnove i to s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta za razdoblje kada je tečaj CHF bio niži od početno ugovorenog tečaja?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-617/2022-3 od 6. studenoga 2023.
2. U prijedlogu tuženik je naznačio pravna pitanja:
"1. Ima li se u svjetlu Direktive 93/13 kao i odluke Suda EU u predmetu broj C- 81/19 i C-243/20 smatrati da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF na način kako je ista ugovorena odredbom članka 7. stavka 3. predmetnog ugovora o kreditu isključena od ispitivanja nepoštenosti, a sve budući da je ta ugovorna odredba odraz tj. sadržajno u cijelosti usklađena s odredbom članka 22. ZOO-a?
2. Može li sud ništetnost ugovora, odnosno pojedine ugovorne odredbe, procjenjivati odnosno može li ih utvrditi ništetnim na temelju okolnosti koje su nastupile (godinama) nakon zaključenja ugovora, a koje nisu postojale niti su objektivno bile predvidljive u trenutku zaključenja ugovora?
3. Da li je dovoljno u pojedinačnim postupcima da se sud samo pozove na utvrđenja iz odluka iz kolektivnog spora, uzimajući u obzir d aje sud u postupku kolektivne zaštite samo ocjenjivao okolnosti koje su postojale u tzv. predugovornoj fazi (reklame i oglasi), a ne u fazi pojedinačnih ugovora, bez provođenja kontradiktornog postupka gdje će se utvrditi da li je tužitelj bio odgovarajuće informiran glede valute za koju se veže glavnica kredita odnosno da li je banka upozorila tužitelja kao budućeg korisnika kredita na posljedice porasta vrijednosti strane valute (švicarskog franka) za njegove kreditne obveze?
4. Mogu li zakonske zatezne kamate na dosuđene iznose početi teći prije datuma podnošenja predmetne tužbe odnosno datuma pravomoćnosti odluka iz kolektivnog spora pod posl. br. VTS Pž-7129/13 i pod posl. br. VTS Pž-6632/17?
5. Ima li tuženik pravo na potraživanje po osnovi stjecanja bez osnove i to na ime razlike tečaja CHF/ HRK između početno ugovorenog iznosa depozita iz ugovora o kreditu i iznosa depozita koje je potrošaču (tužitelju) isplaćen za plaćanje anuiteta kredita u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe o valutnog klauzuli u CHF?
6. Da li u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF tuženik ima pravo na potraživanje po osnovi stjecanja bez osnove i to s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta za razdoblje kada je tečaj CHF bio niži od početno ugovorenog tečaja?".
3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog.
4. Prema ocjeni ovoga suda, a postupajući prema odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 22/08 - dalje: ZPP) peto i šesto postavljeno pitanje kojima predlagatelj problematizira pitanje negativne razlike anuiteta s osnove valutnog tečaja i/ili promjenjive kamatne stope kod izračuna ukupnog iznosa preplaćenih anuiteta kredita, a koja su navedena u izreci ovog rješenja su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer u odnosu na ista postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1336/2021 od 28. travnja 2022., Gž-718/2021 od 8. srpnja 2021., Gž-973/2021 od 11. studenoga 2021., Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-1077/2020 od 2. veljače 2021.), a revizijski sud je već u predmetima Revd 5374/2021 od 11. siječnja 2022., Revd 3888/2022-2 od 5. listopada 2022., Revd 414/2023-2 od 8. veljače 2023. i drugima, dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na navedena pitanja.
5. Valja reći da u odnosu na prvo, drugo i četvrto pitanje pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev- 3142/18-2 od 19. ožujka 2019. i Rev-2221/8 od 17. rujna 2019. i dr., a nije riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitivati ustaljenu sudsku praksu. Kod trećeg pitanja tuženik polazi od pogrešne pretpostavke da nižestupanjski sudovi nisu u kontradiktornom postupku ispitivali okolnosti koje su prethodile sklapanju konkretnog ugovora o kreditu. Naime, iz prvostupanjske presude proizlazi da je izveden dokaz saslušanjem tužitelja kao i zaposlenice tuženika G. L.
5.1. Radi navedenog u odnosu na navedena pitanja smatra se da je prijedlog povučen.
6. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 8. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
