REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1299/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. K. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. R., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Š. & Š. & R. j.t.d., Z., protiv tuženice Klinike za infektivne bolesti D. F. M., Z., OIB: ..., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž R-209/2023-2 od 25. rujna 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1692/2022- 30 od 24. travnja 2023., na sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž R-209/2023-2 od 25. rujna 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1692/2022- 30 od 24. travnja 2023., postavljajući sljedeća pravna pitanja:
„a) Imaju li zdravstveni radnici koji uz poslove na Odjelu za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju s citologijom obavljaju poslove i na hitnom prijemu (u bolnicama gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem) pravo na uvećani dodatak na plaću od 20% (odnosno od 01.09.2019. 23%)?
b) Pod pretpostavkom da zdravstvenim radnicima, koji uz poslove na Odjelu za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju s citologijom obavljaju poslove i na hitnom prijemu (u bolnicama gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem), pripada pravo na uvećani dodatak na plaću od 20% (odnosno od 01.09.2019. 23%), obračunava li se taj dodatak na sve sate ili samo na one sate provedene na hitnom prijemu?
c) Je li za uvećani dodatak na plaću od 20% (odnosno od 01.09.2019. 23%) koji je propisan Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u čl. 55., radna mjesta II., III. i IV. vrste, toč. II. potrebno da zdravstveni djelatnici isključivo rade na hitnom prijemu (gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem) ili je dovoljno da provedu odgovarajući broj radnih sati na hitnom prijemu (više od 50% mjesečnog fonda radnih sati) kako bi im se priznao uvećani dodatak na plaću?
d) Imaju li zdravstveni djelatnici na koje se primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i koji uz poslove svog radnog mjesta obavljaju i poslove drugog radnog mjesta (kod istog poslodavca), a za koje je predviđen viši dodatak na plaću, pravo na uvećanu plaću razmjerno uvećanom dodatku i razmjerno vremenu provedenom na drugom radnom mjestu?“.
2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagateljica ukazuje na niz odluka ovoga revizijskoga suda (poslovni broj Rev-281/2021-2 od 27. travnja 2021. i dr.) i županijskih sudova, tvrdeći da je u tim odlukama zauzeto shvaćanje različito od shvaćanja iz pobijane odluke.
3. Tužiteljica, ujedno, u prijedlogu tvrdi da joj je donošenjem pobijane presude povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno odredbama čl. 14. u vezi s čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, u vezi s čl. 3. Ustava Republike Hrvatske kao i povrede konvencijskih prava podnositelja, zajamčenih odredbama čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudski prava i temeljnih sloboda i čl. 1. Protokola broj 12 Konvencije, time što je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u ovom konkretnom postupku.
4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženica isti prijedlog predlaže odbiti kao neosnovan.
5. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tužiteljice nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7.1. Naime, predmet spora je zahtjev tužiteljice da se tuženici naloži isplatiti joj iznos od 2.999,69 eura/22.601,15 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a na ime razlike u plaći koju je ostvarivala u razdoblju od ožujka 2015. do ožujka 2020. od one koju je po njezinom shvaćanju trebala ostvariti temeljem dodataka na plaću u visini od 20% odnosno od 1. rujna 2019. u iznosu od 23%, a za vrijeme u kojem je kod tuženice obavljala poslove za potrebe hitnog prijema gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, iako je kod tuženika zaposlena na odjelu za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju s citologijom.
7.2. Postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer, u situaciji kada je u postupku utvrđeno da tužiteljica nije dokazala koliko je točno vremena provela na radu za potrebe hitnog bolničkog prijema, o odgovoru na navedena pitanja, a koja pretpostavljaju da utvrđeno vrijeme koje je provela na radu na hitnom bolničkom prijemu nije sporno, ne ovisi ishod spora. Dakle, pitanja koja su utemeljena na činjeničnim okolnostima koje nisu bile sporne, odnosno kao takve nisu utvrđene u postupku, ne mogu biti važna pitanja za odluku o sporu, jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7.3. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja koje tužiteljica smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
8.1. Također, u vezi dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se tiče jednakosti pred zakonom i povrede prava na pravično suđenje iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17) i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17, dalje: EKLJP) valja reći da navedene odredbe navedenih propisa sadrže samo određena procesna jamstva. Ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženice, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski su sudovi odgovorili na sve odlučne navode tužiteljice. Donesene presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa iz navoda prijedloga ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
8.2. Kako predlagateljica nije učinila vjerojatnim niti da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na osnovi odredbe čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP te riješiti kao u toč. II. izreke.
9. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).
Zagreb, 8. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
