Poslovni broj: Usž-3117/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprice Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. J. iz R., kojeg zastupa opunomoćenik M. M., odvjetnik u R., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Z.1 , uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske ceste d.o.o. Z.1 , radi izvlaštenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-311/23 od 23. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-311/23 od 23. kolovoza 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-02/22-01/366, URBROJ: 514-04-02- 01-01/08-23-03 od 6. veljače 2023. te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora. Rješenjem tuženika poništeno je rješenje Ureda državne uprave u P.-g. županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove KLASA: UP/I-943-04/08-01/39, URBROJ: 2170-04-02/5-18-55 od 26. ožujka 2018. te predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
2. Prvostupanjskim rješenjem utvrđen je interes Republike Hrvatske za izgradnju državne ceste D-427, Čvor M. (nova A7)-V.-Čvor R. (A/7) (točka 1. izreke). Također je prihvaćen prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o. Z.1 , ovdje zainteresirane osobe, radi potpunog izvlaštenja nekretnina k.č.br. 720 u suvlasništvu I. J. i dr., ovdje tužitelja te k.č.br. 721/1 i dr. u vlasništvu tužitelja, sve k.o. Z.2 (točka 2. izreke). Prihvaćen je i zahtjev tužitelja za izvlaštenjem preostalog dijela nekretnina k.č.br. 720/12 i 720/1 k.o. Z.2 (točka 3. izreke). Tužitelju je određena naknada za izvlaštenje u ukupnom iznosu od 839.425,23 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja rješenja (točke 4., 5. i 6. izreke).
3. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost u cijelosti iz svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom navodi da je prvostupanjski sud zanemario njegove navode i predložene dokaze te je donio odluku bez da je zakazao raspravu. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio i primijenio članak 191. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, 47/09. i 121/21. dalje ZUP) obzirom da on propisuje mogućnost otklanjanja eventualnih nedostataka u vještačenju u slučaju kada bi nalaz i mišljenje vještaka bili nejasni, nepotpuni, neobrazloženi i slično. Međutim, da bi taj članak bio primjenjiv u konkretnom slučaju, prema mišljenju tužitelja, zainteresirana osoba je trebala nalazu i mišljenju prigovoriti, što ona nije učinila. Ističe da prvostupanjski sud i tuženik nisu uzeli u obzir pravno shvaćanje iz ranije presude prvostupanjskog suda poslovni broj UsI-327/2022-14 od 7. studenog 2022. prema kojem nema razloga da se predmetni nalaz i mišljenje radi odabira metode iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, proglasi neupotrebljivim. Isto tako prvostupanjski sud u navedenoj presudi upućuje da se zainteresirana osoba nije očitovala na predmetni nalaz i mišljenje radi čega nema razloga za sazivanjem usmene rasprave radi pozivanja vještaka na obrazloženje nalaza i mišljenja. Ističe da je nalaz i mišljenje vještaka u konkretnom slučaju u cijelosti adekvatan, prihvatljiv i sačinjen sukladno pravilnima struke, a uzimajući u obzir da zainteresirana osoba tom nalazu nije prigovorila, ona se s njim usuglasila. Dodaje da postupak izvlaštenja nije riješen u razumnom roku što je u suprotnosti s načelom učinkovitosti. Ukazuje i na nepravodobnost žalbe u ranijem upravnom postupku. Slijedom iznesenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu uz naknadu troška upravnog spora za sastav tužbe i žalbe u ukupnom iznosu od 1.399,23 €.
4. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje ZUS), Sud nalazi da tom presudom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
7. Prema podacima spisa predmeta uvodno navedenim prvostupanjskim rješenjem naknada za predmetne nekretnine određena je na temelju nalaza i mišljenja vještaka gospodarske struke V. M., mag. ing. arg. iz veljače 2015. godine i Procjembenog elaborata o tržišnoj vrijednosti nekretnine vještaka građevinske struke D. D. broj: 1/2018 iz siječnja 2018. godine. Međutim, Procjembeni elaborat izrađen je primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 78/15) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 105/15), koji nisu bili na snazi u vrijeme pokretanja predmetnog postupka izvlaštenja radi čega je tuženik ranijim rješenjem KLASA: UP/II-943-04/21-01/466, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-22-02 od 21. siječnja 2022. ocijenio navedeni nalaz vještaka neupotrebljivim.
8. Budući je tužitelj pokrenuo upravni spor radi ocjene zakonitosti ranijeg rješenja tuženika, prvostupanjski sud je donio presudu poslovni broj UsI-327/2022-14 od 7. studenog 2022. Tom presudom prvostupanjski sud prihvaća obrazloženje tuženika da u procjeni vrijednosti nekretnina nije bilo mjesta primjeni Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina što je u skladu s dosadašnjom praksom ovog Suda (npr. Usž-711/22 od 7. rujna 2023.), ali poništava rješenje tuženika od 21. siječnja 2022. i predmet vraća na ponovni postupak uz uputu da se ponovno ocijeni nalaz vještaka u odnosu na odabranu metodu određivanja naknade, jer metoda procjene je instrument koji izvire iz struke i ne ovisi o normi propisa. Također upućuje da se zainteresirana osoba nije očitovala na predmetni nalaz vještaka, iako je na to dva puta pozvana, radi čega u skladu s mjerodavnim člankom 190. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 103/96), ne postoji obveza pozivanja vještaka na obrazlaganje nalaza na usmenoj raspravi.
9. Za rješavanje ove upravne stvari odlučno je sadrži li Procjembeni elaborat metodu prema kojoj se u konkretnom slučaju može odrediti naknada za predmetne nekretnine.
10. Tužitelj svojim žalbenim navodima ne dovodi u sumnju utvrđenje tuženika u ponovnom postupku da je vještak tržišnu vrijednost predmetnih čestica u svom nalazu odredio primjenom načela prethodnog učinka, koji pojam je u pravni sustav Republike Hrvatske prvi puta uveden člankom 46. stavkom 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" 74/14.), koji je stupio na snagu 26. lipnja 2014. i nije primjenjiv u konkretnom upravnom postupku. Naime, u skladu s navedenim načelom, naknada se utvrđuje kao tržišna vrijednost nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, uzimanjem u obzir uporabno svojstvo nekretnine kojeg je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja. Suprotno tome, sukladno članku 33. stavku 1. mjerodavnog Zakona o izvlaštenju („Narodne novine" 9/94., 35/94,, 112/00., 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.), naknada se utvrđuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno uzimanjem u obzir pravnih i stvarnih kvaliteta predmetnog zemljišta u vrijeme izvršenja procjene. Osim toga, vještak nije priložio niti jedan materijalni pokazatelj kao npr. realizirani kupoprodajni ugovor o postignutim cijenama zemljišta istog ili sličnog boniteta među drugim sudionicima pravnog prometa, a niti ih je prvostupanjsko tijelo samo pribavilo i uzelo u obzir kao jedan od dokaza, kako bi putem navedene dokumentacije utvrdilo raspon cijena, a time i tržišnu vrijednost nekretnina na tom području. Također spisu predmeta ne prileže ni podaci Porezne uprave o visini prosječne prometne cijene građevinskog zemljišta na tom području, koji predstavljaju jedan od parametara koje treba imati u vidu prilikom izračuna tržišne vrijednosti nekretnina. Stoga tuženik zaključuje da je prvostupanjsko tijelo propustilo kritički preispitati nalaz vještaka te je predmet vratio na ponovni postupak. 11. Slijedom, iznesenog, a kako je u konkretnom slučaju osporeno rješenje tuženika doneseno u izvršenju ranije presude prvostupanjskog suda poslovni broj: UsI-327/22, pravilno je u osporenoj presudi prvostupanjski sud odbio tužbu tužitelja zaključivši da je tuženik postupio po ranijoj presudi prvostupanjskog suda pri tome argumentirano obrazloživši razloge zbog kojih su primjenom članka 191. stavka 1. ZUP-a ispunjene pretpostavke za obnovu vještačenja s drugim vještakom građevinske struke pred prvostupanjskim tijelom.
12. Na drukčiji zaključak ne ukazuju ni prigovori tužitelja da zainteresirana osoba nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka obzirom da se radi o dokazu o čijoj vjerodostojnosti ovisi odluka o naknadi za predmetne nekretnine.
13. Kako je prvostupanjski sud za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge utemeljene na podacima spisa predmeta te pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni ostalim žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a kako tužitelj nije uspio sa svojom žalbom, trebalo je u skladu s člankom 79. stavkom 4. ZUS-a odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (točka II. izreke).
U Zagrebu 8. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković, v.r.
