REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1913/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. G., OIB … , iz Z., zastupane po punomoćniku L. V., odvjetniku iz Odvjetničkog društva J., V. & V. iz Z., protiv tuženika SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE, OIB … , iz Z., zastupanog po punomoćnici J. Č.-Žanić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva K. i p. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1226/2023-3 od 12. prosinca 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2546/16-137 od 30. svibnja 2017., na sjednici održanoj 8. svibnja 2024.
r i j e š i o j e:
Tužiteljici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1226/2023-3 od 12. prosinca 2023. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je prijedlogom za dopuštenje revizije predložila da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1226/2023-3 od 12. prosinca 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-2546/16-137 od 30. svibnja 2017. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Obvezuje li opunomoćenog punomoć na kojoj je otisnut pečat opunomoćenog koji je pravna osoba, a punomoć nije potpisala ovlaštena osoba pravne osobe nego su umjesto osobe ovlaštene za zastupanje punomoć supotpisali zaposlenici opunomoćenog (pravnici), ako je opunomoćeni u ulozi zastupnika stranke poduzimao pravne radnje u parničnom postupku?
2. Je li sud nižeg stupnja vezan odlukom i uputom suda višeg stupnja, konkretno Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesenog u istom postupku radi pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni?
3. Je li dopušteno u drugostupanjskoj odluci isticati razloge o kojima je ranije Vrhovni sud svojim odlukama zauzeo pravni stav?“ pozivom na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da je riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojeg pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda (Revr 65/12 od 3. veljače 2015., Rev 1771/2018-2 od 19. studenog 2019., Rev x52/2014 od 20. studenog 2018., te Rev 220/2022-5 od 13. rujna 2023.).
2. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP tužiteljica navodi da su joj pobijanom presudom povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i to čl. 48. pravo vlasništva, čl. 14 – pravo na jednakost svih pred zakonom i čl. 29. – pravo na pravično suđenje, te prava zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija) i to čl. 6. i čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. U ovom postupku ovaj sud je prethodnom odlukom (rješenje kojim je ukinuta prethodna drugostupanjska odluka Rev 220/2022-5 od 13. rujna 2023.) odgovarajući na pravno pitanje identično pravnom pitanju iz prijedloga pod rednim brojem 1. zauzeo pravno shvaćanje prema kojem u trenutku potpisa punomoći, iako osoba koja ju je za prednika tuženika potpisala nije na to bila ovlaštena, takav Ugovor o zastupanju proizvodi pravne učinke jer ga je prednik tuženika naknadno odobrio poduzimanjem radnji pred sudom u svojstvu punomoćnika tužiteljice (toč. 16. obrazloženja). Također je navedeno da je isto pravno shvaćanje iznijeto u odluci revizijskog suda Rev x 52/2014 od 20. studenog 2018.
4.1. Iako u pobijanoj odluci sud drugog stupnja navodi da prihvaća prethodno iznijeto pravno shvaćanje ovoga suda izvodi drugačiji zaključak u odnosu na okolnosti na koje se pravno shvaćanje iz prethodne ukidne odluke odnosi, a da pritom u pobijanoj odluci ne iznosi razloge za takvu ocjenu odlučnih činjenica.
4.2. Također, sud drugog stupnja izvodi zaključak da tužiteljica nije dokazala da je tuženik pravni slijednik SSSH - Gradsko povjereništvo Zagreb te primjenom čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP preinačava prvostupanjsku presudu.
4.3. Iako je sud prvog stupnja u odnosu na prigovore tuženika kojima iznosi prigovor promašene pasivne legitimacije iznio niz razloga analizirajući statut tuženika, Zakon o udrugama, („Narodne novine“, broj 70/98, 106/97, 20/00), te Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima građana („Narodne novine“, broj 7/92, 5/85, 47/89 i 2/90) te temeljem ovih propisa ocijenio da je tuženik slijednik SSSH - Gradsko povjereništvo Z., u pobijanoj presudi je izostala ocjena prethodno navedenih isprava i citiranih propisa u smislu navođenja dostatnih razloga za drugačiju ocjenu osnovanosti ovog prigovora tuženika.
4.4. Kada sud drugog stupnja prilikom odlučivanja o žalbi primjenjujući čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP bitne činjenice na kojima temelji svoju odluku odluči drugačije nego li je to učinio sud prvog stupnja dužan je izvršiti ocjenu dokaza na kojima je sud prvog stupnja temeljio svoju odluku kao i razloge zašto takvu ocjenu dokaza ne prihvaća i temeljem kojih dokaza je na drugačiji način utvrdio odlučne činjenice te izvršiti ocjenu svih provedenih dokaza tijekom postupka u skladu sa čl. 8. ZPP, što je u konkretnom slučaju propušteno učiniti.
5. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da je tužiteljica učinila vjerojatnim da joj je pobijanom presudom zbog prethodno opisanih osobito teških povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP (na koje upućuje sadržajem prijedloga) povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencije.
6. U skladu sa čl. 389.b st. 3. ZPP tužiteljici je dopušteno podnošenje revizije u odnosu na povredu temeljnih prava navedenu u izreci, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije temeljem iste odredbe smatra povučenim.
7. U odnosu na preostala pravna pitanja kao i povredu temeljnih prava prijedlog za dopuštenje revizije smatra se povučenim (čl. 389.b. st. 3. ZPP).
Zagreb, 8. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
