REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-565/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Saganić, predsjednice vijeća, Nevenke Marković, sutkinje izvjestiteljice i Ružice Omazić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Damir Ježić, odvjetnik u Zagrebu, Kaptol 25, protiv tuženice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi ispravka pogrešnog upisa i uknjižbe, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-859/2023 od 28. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-859/2023 od 28. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-859/2023 od 28. studenog 2023. u točki I. njezine izreke odbijen je tužbeni zahtjev da se utvrdi da je zemljišnoknjižni upis prava vlasništva u korist tužene na nekretnini oznake zk.č.br. 7364/9 k.o. Grad Zagreb, Turopoljska ulica, Stambena zgrada br. 4, površine 254 m2 i to nad 12. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-11) odnosno stan u prizemlju, površine 40,56 m2, u ulazu Turopoljska 4, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao dijelovi ostalih suvlasnika pogrešan te se nalaže ispraviti zemljišnoknjižno stanje upisano Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 3. srpnja 2020. pod poslovnim brojem Z-10339/2013 u zk.ul.br. 224669 Grad Zagreb, na način da se tužitelj uknjiži na temelju presude, a nakon pravomoćnosti iste, kao vlasnik predmetne nekretnine za cijelo, uz istovremeni upis brisanja toga prava s imena tuženice. Točkom II. izreke presude naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.620,42 eura.

2. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je upis u zemljišnoj knjizi u korist tuženice proveden sukladno sadržaju Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-10339/13 od 3. srpnja 2020. donesenog u postupku povezivanja zemljišne knjige i položenih ugovora. Sud je ocijenio da je u postupku tužitelj bio dužan dokazati da je upis proveden protivno sadržaju naloga o dozvoli upisa te da u ovoj parnici nema mjesta dokazivanju prava vlasništva, jer se radi o tužbi radi pogrešnog upisa iz odredbe članka 117. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 - Odluka US RH; 55/13, 60/13

- ispravak i 108/17; dalje: ZZK) pa je odbio tužbeni zahtjev.

3. O naknadi parničnog troška sud je odlučio primjenom odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22; dalje: Tarifa).

4. Protiv označene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud preinači odnosno ukine pobijanu presudu. U žalbi u bitnome navodi da je počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer sud pogrešno kvalificira tužbu radi pogrešnog upisa po članku 117. ZZK-a, a u stvari se radi o tužbi za ispravak po članku 194. stavku 3. i po članku 195. stavku 5. ZZK-a („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/94, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13) koji je bio na snazi u prethodno vođenom postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Nadalje, tvrdi da je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer je sud propustio utvrditi je li zemljišnoknjižni sud saslušao sve zainteresirane osobe u prethodnom postupku i je li tužba podnesena u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnicu. Poziva se na rješenje ovog suda poslovni broj Pž-1859/2023 od 19. listopada 2023. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 781,25 eura.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitavši pobijanu presudu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda pravilna iako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je upis prava vlasništva tuženika na predmetnom stanu pogrešan, da se naloži ispraviti zemljišnoknjižno stanje upisano rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-10339/2013 od 3. srpnja 2020. na način da se tužitelj na temelju ove presude uknjiži kao vlasnik predmetnog stana uz istovremeni upis brisanja toga prava tuženika.

9. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Pž-2305/2022 od 1. ožujka 2023. ukinuo raniju prvostupanjsku presudu poslovni broj P-1664/2021 od 13. travnja 2022. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev iz razloga što sud nije obrazložio zašto smatra da je tužitelj na temelju potvrde o amortizaciji od 24. lipnja 2020. i rješenja Narodnog odbora općine Pešćenica od 17. lipnja 1957. stekao pravo vlasništva na predmetnom stanu. U navedenom rješenju ovaj sud je zauzeo stajalište da se u konkretnom slučaju radi o tužbi za ispravak pogrešnog upisa prema odredbi članka 205. u vezi s odredbom članka 203. ZZK-a.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud je zauzeo stajalište da se radi o tužbi na ispravak pogrešnog upisa propisanoj odredbom članka 117. ZZK-a pa je odbio tužbeni zahtjev jer tužitelj nije dokazao da je upis tuženika u zemljišne knjige proveden protivno sadržaju rješenja općinskog suda od 3. srpnja 2020.

11. Tužitelj u žalbi navodi da se radi o tužbi za ispravak, a ne tužbi za ispravak pogrešnog upisa. Prije svega, treba navesti da je tužba radi ispravka pogrešnog upisa uređena odredbom članka 117. stavka 3. ZZK-a („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 - Odluka US RH; 55/13, 60/13 - ispravak i 108/17), a tužba za ispravak uređena je odredbom članka 197. tog Zakona, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku.

12. Aktivno legitimirana za podnošenje tužbe za ispravak pogrešnog upisa je osoba koju je zemljišnoknjižni sud uputio na parnicu, dok je pasivno legitimiran, nositelj knjižnih prava koji je bio pozvan od strane zemljišno knjižnog suda da se suglasi s prijedlogom za ispravak, ali koji takvu suglasnost nije dao.

13. Tužbeni zahtjev kod ove tužbe treba u sebi sadržavati utvrđenje da je određeni upis u zemljišnoj knjizi pogrešan, odnosno da je protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda da se provede upis, a isto tako treba da sadrži nalog za ispravak pogrešnog upisa uz određenje kako bi taj upis trebao pravilno glasiti. Dakle, tužitelj u takvoj parnici mora dokazati da je upis proveden u zemljišnoj knjizi protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda o dozvoli upisa, te treba navesti kako pobijani upis treba točno glasiti.

14. Odredbom članka 197. ZZK-a određeno je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnim knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

15. U konkretnom slučaju je tužitelj je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 13. studenog 2020. upućen podnijeti tužbu za ispravak u smislu odredbe članka 194. stavka 2. ZZK-a, budući da tužitelj tijekom toga postupka nije raspolagao ispravom koja bi predstavljala temelj stjecanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj je upućen na podnošenje tužbe na ispravak prema odredbi članka 197. ZZK-a, a ne na tužbu radi ispravka pogrešnog upisa prema odredbi članka 117. ZZK-a kako pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.

16. Radi se o tužbi koja je jedino pravno sredstvo koju osobe koje se smatraju oštećenima u svojim pravima upisima provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak, jer se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba (članak 194. stavak 3. ZZK-a).

17. Iz stanja prvostupanjskog spisa razvidno je da je u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine na adresi Turopoljska 4, Zagreb koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu poslovni broj Z-19339/2013 (dalje: Zemljišnoknjižni sud) tužitelj sudjelovao na raspravi na kojoj je raspravljeno pitanje stjecanje prava vlasništva na neupisanim posebnim dijelovima; da je tužitelj u spis dostavio matični list nekretnina od 24. rujna 2014., potvrdu o amortizaciji od 24. lipnja 2020., ugovor o zamjeni stanova od 29. travnja 1986. i građevinsku dozvolu od 23. veljače 1957. kojima je dokazivao da mu pripada pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (stan u prizemlju, površine 40,56 m2); da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-10339/2013 od 3. srpnja 2020. na posebnom dijelu nekretnine dopušten upis tuženice kao vlasnika te nekretnine; da je tužitelj na navedeni upis podnio prigovor koji je Zemljišnoknjižni sud odbio svojim rješenjem poslovni broj Z-10339/2013 od 13. studenog 2020. pa kako protiv odluke Zemljišnoknjižnog suda donesenoj na raspravi za ispravak se ne može uložiti žalba sukladno odredbi članka 194. stavka 3. ZZK-a, to je tužitelj kao osoba čijem prigovoru Zemljišnoknjižni sud nije udovoljio, u propisanom roku iz članka 197. stavka 2. ZZK-a i podnio ovu tužbu.

18. Prema navedenom tužba za ispravak je posljedica odredbe članka 194. st. 3. ZZK-a kojom je normirano da protiv odluke Zemljišnoknjižnog suda donijete na raspravi za ispravak se ne može uložiti žalba već se pravna zaštita ostvaruje u parnici na koju su ovlaštene osobe navedene u članku 197. stavku 1. ZZK-a. U takvom parničnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (članak 197. stavak 3. ZZK-a), pa je prvostupanjski sud pogrešno, pozivajući se na navode tuženice, zaključio da se ovdje radi o tužbi za ispravak pogrešnog upisa.

19. Na temelju iznijetog, vodeći računa da je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa o kojoj tužbi se u konkretnom slučaju radi, propustio postupiti po uputi ovog suda i obrazložiti je li na temelju isprava koje je tužitelj dostavio moguće utvrditi da je tužitelj stekao vlasništvo predmetne nekretnine, ovaj sud je ocijenio valjanost dostavljenih isprava tužitelja.

20. Nije sporno da je tužitelj pravni slijednik Narodnog odbora općine Pešćenice, ali je sporno je li pravni prednik tužitelja na valjani način stekao vlasništvo predmetne nekretnine. Naime, pored dokaza koje je tužitelj dostavio u prethodnom zemljišnoknjižnom postupku, a koji dokazi nisu bili dostatni da bi tužitelj stekao pravo vlasništva već u tom postupku, tužitelj je u spis dostavio rješenje Narodnog odbora općine Pešćenice od 17. lipnja 1957. kojim se određuje da se na određenim česticama upisanim u zk.ul. 6906 k.o. Zagreb upisanim kao općenarodna imovina pod upravom gradskog narodnog organa upravljanja ima izvršiti brisanje dosadašnjeg organa upravljanja i upisati Narodni odbor općine Pešćenica kao novi organ upravljanja.

21. Nadalje nije sporno da se prednik tužitelja nije u zemljišne knjige upisao kao organ upravljanja pa ovaj sud zaključuje kako tužitelj nije dokazao je li stekao ili ostvarivao pravo korištenja i raspolaganja (u što se pretvorilo pravo upravljanja) na nekretnini u društvenom vlasništvu te je li se i na koji način to pravo pretvorilo u pravo vlasništva, a što je bio dužan učiniti u ovoj parnici.

22. Pravilna je i zakonita i odluka o parničnom trošku.

23. Slijedom navedenog, valjalo je potvrditi prvostupanjsku presudu iako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo prema odredbi članka 368. stavka 2. ZPP-a.

Zagreb, 8. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća

Kristina Saganić

Broj zapisa: 9-30867-51b76

Kontrolni broj: 082ce-d4c27-1bf6a

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Kristina Saganić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.