REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1894/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja P. Z. d.d., Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik T. O., odvjetnica iz Odvjetničkog društva O., R. & S. u O., protiv 1. ovršenika M. Š. iz Č., OIB … i 2. ovršenika A. Š. iz Z., OIB …, koje zastupa punomoćnik T. S., odvjetnik u Č., radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr- 209/2023-3 od 9. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini, poslovni broj Ovr-53/2023-2 od 31. siječnja 2023., na sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovršenici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, citiranog u uvodu ove odluke, kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi prvostupanjskog suda, također citirano u uvodu ove odluke.
2. Ovrhovoditelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prema odredbi čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22., dalje: OZ ) u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka.
4. Prema odredbi čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. - dalje: ZPP) stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen, ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.
5. Predlagatelji postavljenim pitanjima (1.-3.) problematiziraju ovršnost solemniziranog ugovora o kreditu koji je naknado raskinut i je li on u toj situaciji egzistira kao ovršna isprava ili je izgubio svoju djelotvornost, kraj činjenice da su sklopljeni novi ugovori (reprogram), te daljnjim, 4. pitanjem, problematizira ima li hipotekarni vjerovnik pravo namirenja iz založene nekretnine kada je pravo zaloga osnovao na određenoj čestici koja ne odgovara čestici navedenoj u posjedovnici.
6.1. Kao razloge važnosti ovršenici iskazuju svoje nezadovoljstvo pobijanom odlukom analizirajući prikupljenu građu spisa, navodeći svoj pravni pristup o posljedicama raskida/otkaza predmetnog ugovora, a što sve nisu razlozi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6.2. Tom odredbom je propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
6.3. Predlagatelji dalje navode da su ta pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi jer da ovršenici nisu jedini koji su se našli u takvoj situaciji kao konkretna. Međutim, predlagatelji nisu naznačili da bi bilo riječi o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili da bi se radilo o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske a praksa viših sudova nije jedinstvena ili da je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena.
6.4. U suštini u ovoj pravnoj stvari se radi o pitanjima na koje odgovori ovise o okolnostima pojedinog slučaja, a ne problematizira se da bi u vezi postavljenih pitanja postojala različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, da odluka odstupa od prakse ovog suda (ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu), što je osnovni smisao revizijskog postupka.
7. Stoga prijedlog za dopuštenje revizije ne sadržava jasno naznačene razloge važnosti pravnog(ih) pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, pa je isti odbačen na temelju ovlasti ovog suda iz odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP.
Zagreb, 8. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
