Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž-34/2024-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Robertu Pauliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Špehar & Gavranić, protiv I. tuženika GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o., OIB: 20985255037, Zagreb, Radnička cesta 1 i II. tužene PO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Borisu Makaroviću, odvjetniku u Zagrebu, radi činidbe, odlučujući o žalbama tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4391/15-55 od 26. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 7. svibnja 2024.,

    r i j e š i o  j e

    I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 4391/15-55 od 26. travnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Presudom citiranom u izreci odlučeno je:

    „I. Utvrđuje se pravo tužitelju GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ostvarenje priključka nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i to u [broj poduloška]-4. Etaža 0/0 u naravi poslovni prostor koji se sastoji od dvije prostorije u uličnoj zgradi u ukupnoj površini od 116 čm sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine koji se nalazi u Najamnoj [adresa] s dvorištem ukupne površine 280 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] [broj poduloška]-5. Etaža 0/0 u naravi poslovni prostor koji se sastoji od tri prostorije u prizemlju dvorišne zgrade u ukupnoj površini od 92,06 čm sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koji se nalazi u Najamnoj [adresa] sa dvorištem ukupne površine 282 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]; u [broj poduloška]-6. Etaža 0/0 u naravi stan na I (prvom) katu koji se sastoji od jedne sobe i zajedničkog WC-a, ukupne korisne površine stana 7,50 čm, sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koji se nalazi u Najamnoj [adresa]. sa dvorištem ukupne površine 280 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, na plinski distribucijski sustav, na plinsku mrežu, a što je II. tužena PO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dužna trpjeti.

    II. Nalaže se I. tuženiku GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o., OIB: 20985255037, Zagreb, Radnička cesta 1 izvesti tužitelju GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radove priključivanja plinskih instalacija na nekretnine upisanim u zk. knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška] i to u [broj poduloška]-4. Etaža 0/0 u naravi poslovni prostor koji se sastoji od dvije prostorije u uličnoj zgradi u ukupnoj površini od 116 čm sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine koji se nalazi u Najamnoj kući [adresa] s dvorištem ukupne površine 280 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]; [broj poduloška]-5. Etaža 0/0 u naravi poslovni prostor koji se sastoji od tri prostorije u prizemlju dvorišne zgrade u ukupnoj površini od 92,06 čm sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koji se nalazi u Najamnoj kući [adresa] sa dvorištem ukupne površine 282 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]; u [broj poduloška]-6. Etaža 0/0 u naravi stan na I (prvom) katu koji se sastoji od jedne sobe i zajedničkog WC-a, ukupne korisne površine stana 7,50 čm, sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koji se nalazi u Najamnoj [adresa]. sa dvorištem ukupne površine 280 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, na plinski distribucijski sustav, na plinsku mrežu u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se II. tuženoj PO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trpjeti izvođenje radova priključenja plinskih instalacija na nekretninama upisanim u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i to u [broj poduloška]-4. Etaža 0/0 u naravi poslovni prostor koji se sastoji od dvije prostorije u uličnoj zgradi u ukupnoj površini od 116 čm sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine koji se nalazi u Najamnoj [adresa] s dvorištem ukupne površine 280 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] [broj poduloška]-5.Etaža 0/0 u naravi poslovni prostor koji se sastoji od tri prostorije u prizemlju dvorišne zgrade u ukupnoj površini od 92, 06 čm sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koji se nalazi u Najamnoj kući [adresa] sa dvorištem ukupne površine 282 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]; u [broj poduloška]-6. Etaža 0/0 u naravi stan na I (prvom) katu koji se sastoji od jedne sobe i zajedničkog WC-a, ukupne korisne površine stana 7,50 čm, sa kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koji se nalazi u Najamnoj [adresa]. sa dvorištem ukupne površine 280 m2 sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na plinski distribucijski sustav.

    IV. Nalaže se I. tuženiku GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o., OIB: 20985255037, Zagreb, Radnička cesta 1 i II. tuženiku PO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], solidarno naknaditi tužitelju GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 2.427,99 € /18.300,00 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26.04.2023. pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena sve to u roku od 15 dana.“

    2. Protiv dijela točke IV. navedene presude, kojim je obvezan solidarno s 2/tuženicom naknaditi tužitelju troškove postupka, 1/tuženik je podnio žalbu zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), uz prijedlog da se odluka u tom dijelu preinači i odbije zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška od 1/tuženika, a tom tuženiku dosude troškovi žalbe.

    3. 2/tuženica je podnijela žalbu kojom presudu pobija u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP, uz prijedlog da se presuda preinači i tužba odbaci, odnosno odbije tužbeni zahtjev, a 2/tuženici dosude troškovi parnice.

    4. Tužitelj nije odgovorio na žalbe.

    5. Žalbe su osnovane.

    6. U predmetnom postupku tužitelj, kao vlasnik nekretnina upisanih u zk. knjige OGSZ k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], a koje se u naravi sastoje od poslovnog prostora 116 m2, poslovnog prostora 92,06 m2 i sobe i zajedničkog WC-a u površini od 7,50, traži da sud utvrdi njegovo pravo na ostvarenje priključka plina u svoj dio nekretnine prema Zakonu o tržištu plina, s nalogom da je tužena dužna trpjeti izvođenje radova priključenja plinskih instalacija u korist tužitelja, a s obzirom na to da je prilikom pokušaja uvođenja plina u svoj suvlasnički dio nekretnine, a prema pravilima I. tuženika, II. tužena spriječila tužitelja i I. tuženika izvesti potrebne radove u svrhu priključenja GO na distribucijski sustav plina iako isti ima zakonom zajamčeno pravo na ostvarenje priključka energentima sukladno Zakonu o tržištu plina ("Narodne Novine" 28/13, 14/2014).

    7. Sporno je i u ovoj žalbenoj fazi postupka je li jedini mogući način priključenja plina u prostorije tužitelja preko plinskih instalacija 2/tuženice, kao i pravni interes tužitelja za vođenje parnice s tužbenim zahtjevom kao što je predmetni.

    8. Predmetna tužba podnesena je radi opravdanja privremene mjere, koja je po svojoj prirodi regulacijska mjera, te istovjetnost rješenja o osiguranju privremenom mjerom i tužbenog zahtjeva nije prepreka za donošenje rješenja (koje je nesporno doneseno, te je tužitelj ostvario priključenje na plinsku mrežu) niti za vođenje parnice, koju je tužitelj bio dužan pokrenuti, kako mu je naloženo rješenjem o osiguranju prvostupanjskog suda posl. br. Ovr-233/15-4 od 3. lipnja 2015., a na temelju čl. 351. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22).

    9. Tužitelj u postupku tvrdi, da je prema pravilima I. tuženika jedini mogući način da I. tuženik omogući tužitelju priključak na plinski distribucijski sustav je priključenje na postojeće plinske instalacije koje je izvela II. tužena jer da prema pozitivnim propisima za istu građevinu nije moguće izvesti dva paralelna sustava plinofikacije već je jedino rješenje spojiti se na postojeći sustav.

    10. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, a nije niti sporno, da je tužitelj vlasnik nekretnina koji se odnose na poslovne prostore, a da je II. tuženica vlasnica nekretnina koji se nalazi na prvom katu, te je neprijeporno da je I. tuženica izvela plinski priključak za predmetnu nekretninu Najamnu kuću, [adresa], da je trošak uvođenja tog plinskog priključka snosila sama, da je zabranila tužitelju i I. tuženiku da se od postojećeg glavnog plinskog priključka izvede plinska instalacija prema poslovnom prostoru tužitelja uz ugradnju zasebnog plinomjera, da je tužitelj tražio i ishodio privremenu mjeru Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-233/15, kojim je naloženo II. tuženici da je dužna trpjeti izvođenje plinskih instalacija za poslovni prostor tuženika, da je I. tuženik postupio po toj privremenoj mjeri i da je razvučena plinska instalacija za poslovni prostor tužitelja.

    11. Radi utvrđenja sporne činjenice, mogu i na jednoj nekretnini istodobno postojati dva plinska priključka na način da će svaki od vlasnika imati svoj ormarić sa plinskim priključkom, a nakon toga razvučenu plinsku instalaciju ili je moguće imati jedan priključak plinski u jednom ormariću, a nakon toga da se razvedu plinske cijevi i da tužitelj za sebe ugradi zasebno brojilo, a sukladno energetskim uvjetima, energetskoj suglasnosti, Ugovoru o opskrbi plinom, projektom i sve kako je to propisano Zakonom o tržištu plina, prvostupanjski sud je prvenstveno zatražio očitovanje od I. tuženika te je taj tuženik na pitanje suda koje je glasilo: je li moguće da svaki od suvlasnika ima svoj ormarić u kojem će se nalaziti glavni ventil pa nakon tog glavnog ventila da svakome od suvlasnika bude razveden njegov vlastiti priključak plina odgovorio da Gradska plinara Zagreb ne može na jednoj nekretnini uvesti još jedan plinski priključak jer je to neizvedivo prema pozitivnim zakonskim propisima, već je jedino moguće tužitelja spojiti na postojeću plinsku instalaciju uz ugradnju plinomjera koji će mjeriti potrošnju plina u poslovnom prostoru tužitelja kojeg poslovnog prostora je tužitelj vlasnik.

    12. U svom nalazu i mišljenju dipl. ing. Krunoslav Ormuž koji je svoj nalaz utemeljio na analizi cjelokupne dokumentacije u spisu, tehničke dokumentacije od strane I. tuženika, analizi propisa i normi, te pregledu predmetne plinske instalacije na licu mjesta i fotografiranjem objekta kao i fotografiranjem plinskog brojila za poslovni prostor tužitelja, vještak je utvrdio da je tehnička i projektna dokumentacija izrađena od strane PERGER d.o.o., Sesvete temeljem koje je sklopljen Ugovor o opskrbi plinom između tužitelja i I. tuženika, te je temeljem tog Ugovora izdana energetska suglasnost za priključenje na plinski distribucijski sustav utvrđeno da je sva dokumentacija izrađena po pravilima struke te da su zadovoljeni svi uvjeti i obaveze kako operatera tako i investitora traženi energetskim uvjetima broj: 395905 koje je izdao I. tuženik.

    13. Sukladno pravilnicima i propisima o gradnji na jednoj katastarskoj čestici može biti samo jedan glavni plinski priključak (zaporni ventil) i u načelu se ne postavlja više paralelnih plinskih sustava unutar jedne katastarske čestice. Pravilo je da se svi potrošači u objektu spajaju na jednu glavnu instalaciju s tim da svaki potrošač ima svoj mjerni uređaj potrošnje plina. Preduvjet za takav razvod jest da je predmetna instalacija projektirana na način da zadovoljava projektom definirane potrebne količine plina svakog pojedinog potrošača.

    13.1. Nadalje vještak navodi da u predmetnom slučaju nije zadovoljen uvjet i ne postoji niti jedan valjani razlog da se povlači još jedna plinska instalacija.

    14. Na prigovor 2/tuženice vještak se očitovao da se na nekretnini mogu izvesti dva plinska priključka ali da takva dva plinska priključka mora prihvatiti Gradska plinara, a u tom slučaju se onda i mora kompletno revidirati i projekt uvođenja plinske instalacije.

    14.1. Zaključno vještak je objasnio da je osnovno pravilo prema svim pozitivnim propisima da jedna nekretnina ima jedan glavni priključak plina, a nakon tog priključka plina se mogu razvesti plinske instalacije prema svim posebnim dijelovima nekretnine i ugraditi zasebno brojilo za evidenciju količine potrošnje plina.

    15. Također sud je radi daljnje provjere, a s obzirom da je II. tužena inzistirala na tvrdnji da je tehnički moguće da se izvedu dva plinska priključka na jednoj nekretnini, više puta pisanim putem decidirano od I. tuženika zatražio očitovanje je li moguće da jedna nekretnina ima dva plinska priključka i konačno je dobiven decidirani odgovor dana 21.04.2022. da jedna nekretnina na jednoj k.č.br. može imati samo jedan priključak, a nikako dva.

    16. Osnovano 2/tuženica prigovara, da u postupku nije utvrđen pravni interes za podnošenje tužbe sa zahtjevom kao u točki I. izreke protiv te tuženice, jer ona (a niti 1/tuženik) ne osporavaju tužitelju pravo na ostvarenje priključka nekretnina na plinski distribucijski sustav, na plinsku mrežu, ali je sporan način ostvarenja tog priključka, odnosno ima li tužitelj pravo na priključak na način da se priključi na njezinu plinsku instalaciju, što mu ta tuženica osporava. U točki I. izreke presude međutim utvrđeno je pravo na priključak na plinski distribucijski sustav, na plinsku mrežu, a da nije određen način ostvarenja tog priključka, pa nije jasno što je 2/tuženica dužna trpjeti – jer nije utvrđeno da se tužitelj smije priključiti na način da se njegov priključak priključi na instalaciju 2/tuženice.

    17. Nadalje, prvostupanjski sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim jer zaključuje da se uvođenje plina u vlasništvo – poslovni prostor tužitelja može izvesti jedino na način da se od postojećeg glavnog priključka plina na nekretninu, (a koji priključak se uvijek nalazi u žutom ormariću koji se nalazi na fasadi zgrade i na kojem ormariću piše PLIN i koji ormarić sa glavnim plinskim ventilom za cijelu zgradu uvijek i u svakom trenutku mora biti dostupan I. tuženiku), razvede plinska instalacija sa zasebnim plinskim brojilom za poslovni prostor tužitelja.

    18. Nije moguće prema pozitivnim zakonskim propisima da jedna nekretnina ima na fasadi takva dva žuta ormarića na kojima piše PLIN jer je to decidirano naveo I. tuženik i jer je to decidirano naveo vještak dipl. ing. Krunoslav Ormuž koji je i inače profesor u Zagrebu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i jer je tako propisano pozitivnim zakonskim propisima Zakon o tržištu plina koji propisuje da jedna nekretnina (jedna k.č.br.) može imati jedan glavni plinski priključak.

    18.1. Glavni plinski priključak je ujedno i glavni zaporni ventil, pa je i vještak rekao da je moguće jedino izvesti uvođenje plina za tužitelja tako da se nakon glavnog zapornog ventila provede plinska instalacija, ugradi plinomjer, a što je onda sukladno i kompletno dostavljenoj dokumentaciji po tužitelju koja se odnosi na energetsku suglasnost, Ugovor o opskrbi plinom (kategorija poduzetništvo) i projektu instalacije plina.

    19. Zato sud zaključuje da ne postoji nikakva druga, niti tehnička niti zakonska mogućnost da tužitelj ostvari svoje pravo na grijanje plinom jer je više nego očito da bi u slučaju odbijanja tužbenog zahtjeva tužitelj zauvijek ostao bez uvedenog plina, a time bi takva sudska presuda bila protuustavna jer se nikome ne smiju uskratiti prava koja mu po Ustavu i Zakonu pripadaju.

    20. Stalni sudski vještak za strojarstvo dipl. ing. Krunoslav Ormuž je u svom očitovanju na ročištu od 04.02.2021. (list 127-129 spisa) i prilikom svog usmenog očitovanja na inzistiranje tuženice u pogledu pitanja je li moguće tehnički gledano na jednoj nekretnini izvesti dva plinska priključka decidirano naveo da se na nekretnini mogu izvesti dva plinska priključka ali da takva dva plinska priključka mora prihvatiti Gradska plinara, a u tom slučaju se onda i mora kompletno revidirati i projekt uvođenja plinske instalacije.

    20.1. Zaključno vještak je objasnio da je osnovno pravilo prema svim pozitivnim propisima da jedna nekretnina ima jedan glavni priključak plina, a nakon tog priključka plina se mogu razvesti plinske instalacije prema svim posebnim dijelovima nekretnine i ugraditi zasebno brojilo za evidenciju količine potrošnje plina.

    21. Osnovano se u žalbi prigovara, da se i vještak i 1/tuženik, pa tako i prvostupanjski sud, pozivaju na „pozitivne propise“ koje ne imenuju i ne citiraju, te iz nalaza vještaka zapravo proizlazi da je osnovno pravilo da jedna nekretnina ima jedan glavni priključak plina, nakon kojeg se razvode plinske instalacije, ali je isti na pitanje 2/tuženice odgovorio i da se na nekretnini mogu izvesti dva plinska priključka.

    22. Radi toga je zaključak suda, da je vještak dao decidiran odgovor na pitanje da jedna nekretnina ne može imati dva plinska priključka, kontradiktoran očitovanju vještaka koji je odgovorio da je na nekretnini moguće izvesti dva plinska priključka, ali da takva dva plinska priključka mora prihvatiti Gradska plinara, a u tom slučaju se onda i mora kompletno revidirati i projekt uvođenja plinske instalacije.

    23. Iz očitovanja 1/tuženika Gradske plinare proizlazi da Gradska plinara Zagreb ne može na jednoj nekretnini uvesti još jedan plinski priključak jer je to neizvedivo prema pozitivnim zakonskim propisima – što je proturječno nalazu vještaka koji je izričito odgovorio da je na nekretnini moguće izvesti dva plinska priključka, ali za to postoje posebne pretpostavke.

    23.1. Vještak u svom nalazu navodi što je uobičajeno i koje je osnovno pravilo prilikom priključivanja nekretnina na plinske instalacije, ali iz njegovog nalaza i mišljenja ne proizlazi, kako to zaključuje prvostupanjski sud, da je to i jedino moguće.

    23.2. Na ročištu od 4.2.2021. vještak je na pitanje 2/tuženice o tome je li moguće izvesti jedan zaporni ventil i dva izlaza time da svaki izlaz ima svoj vlastiti plinomjer odgovorio da je tehnički gledano apsolutno moguće nakon jednog zapornog ventila povući dvije paralelne instalacije od kojih jedna ide jednom potrošaču, a druga drugom potrošaču, ali napominje da se to izvodi u skladu s projektom ovlaštene projektantske kuće i u ovom slučaju Gradskom plinarom koja mora prihvatiti odnosno revidirati taj tehnički projekt.

    24. Obvezivanje 2/tuženice da nešto trpi na svom vlasništvu, a bez pozivanja na jasne zakonske odredbe, nego na „uobičajeno postupanje“ i „osnovno pravilo“ te „pozitivne propise“ koji se ne citiraju, predstavlja ograničenje vlasništva za koje u konkretnom slučaju nisu utvrđeni uvjeti. Da bi sud 2/tuženicu mogao obvezati da nešto trpi na svojoj plinskoj instalaciji za isto mora postojati jasan razlog, a to ne mogu biti razlozi utiliteta ili samog uobičajenog postupanja, u situaciji kada postoji i drugačiji (ali za tužitelja složeniji) način ostvarenja priključenja na plinsku mrežu. Iz očitovanja vještaka naime proizlazi da je ono što tvrdi 2/tuženica moguće, ali podrazumijeva reviziju projekta uvođenja plinske instalacije, dakle da tužitelj može ostvariti svoje zakonsko pravo na plinski priključak, samo na složeniji način. 25. Navedeno međutim u postupku nije valjano raspravljeno niti sud navodi zašto bi takav način, eventualno, predstavljao pretjeran teret za tužitelja.

    26. Radi toga je presuda opterećena bitnom povredom ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., na koju se ukazuje u žalbi 2/tuženice.

    27. U ponovljenom postupku sud će raspraviti navedeni prigovor, te potom donijeti na zakonu utemeljenu odluku.

    28. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer nije poznat konačni uspjeh stranaka u sporu.

    29. Prilikom donošenja odluke o troškovima postupka sud će voditi računa i o tome je li 1/tuženik dao povoda tužbi, ali i o činjenici da je radi opravdanja privremene mjere bio dužan pokrenuti postupak protiv protivnika osiguranja iz rješenja tog suda posl. br. Ovr-233/154 od 3. lipnja 2015.

    30. Na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju čl. 166. st. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu, 7. svibnja 2024.

    Predsjednik vijeća:

    Milena Frankić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.