Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Savska cesta 62

    Poslovni broj:I Kž-449/2023-17

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. O., zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi sa člankom 153. stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika, podnesenim protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru od 29. rujna 2023. broj K- 32/2022, u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2024., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženika i njegova branitelja odvjetnika Z. V. u zamjenu za odvjetnika J. P.,

    p r e s u d i o  j e

    I Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela opisanog u točki IV presude te se izriče da je optuženi D. O. radnjama opisanim u točki IV izreke zbog kojih je tom presudom proglašen krivim, počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, nasilje u obitelji iz članka 179.a KZ/11. i kazneno djelo protiv osobnih sloboda, prijetnja iz članka 139. stavka 2. i 3 KZ/11.

    II Uslijed odluke pod točkom I, te prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženom D. O. za kaznena djela iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi sa člankom 153. stavkom 1. KZ/11. opisana pod točkama I, II i III u izreci pobijane presude prihvaćaju po prvostupanjskom sudu utvrđene kazne zatvora u trajanju od 3 (tri) godine za svako od tih djela, te mu se za kazneno djelo iz točke V izreke iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11., prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, dok mu se za kaznena djela iz točke IV pobijane presude, i to za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11., na temelju istog propisa utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11., mu se utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11., optuženi D. O. se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina, u koju kaznu, na temelju članka 54. KZ/11., mu se uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 8. kolovoza 2022. pa nadalje.

    III Odbija se žalba optuženog D. O. kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Uvodno označenom presudom Županijski sud u Bjelovaru optuženog D. O. proglasio je krivim zbog počinjenja tri kaznena djela protiv spolne slobode - teška kaznena djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi članka 153. stavka 1. KZ/11., činjenično i pravno opisano pod točkama I, II i III, te mu je za svako od tih djela, na temelju članka 154. stavak 1. KZ/11., utvrdio kaznu zatvora od po 3 godine, zatim, kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - nasilje u obitelji iz članka 179.a KZ/11., činjenično i pravno opisano pod točkom IV, za koje djelo, na temelju istog propisa, mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, i kaznenog djela protiv života i tijela - tjelesna ozljeda iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11., za koje djelo, na temelju istog propisa, mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11., osudio ga je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci, u koju kaznu, na temelju članka 54. KZ/11., mu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 8. kolovoza 2022., pa na dalje.

    1.1. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12.- Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.), optuženi D. O. u cijelosti je oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08. te plaćanja troškova na ime nagrade i nužnih izdataka za branitelja koji mu je određen po službenoj dužnosti, a na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08., obvezan je naknaditi troškove kaznenog postupka oštećenoj Đ. O..

    1.2. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. ZKP/08., oštećena Đ. O. s imovinskopravnim zahtjevom upućena je u parnicu.

    2. Protiv naprijed navedene presude žalbe su pravodobno podnijeli državni odvjetnik i optuženi D. O..

    3. Državni odvjetnik se žali zbog povrede kaznenog zakona iz članka 469. točka 4. ZKP/08., i to u odnosu na kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11., i zbog odluke o kazni, te predlaže da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu preinači u smislu da se optuženiku sukladno žalbenim navodima izrekne kazna zatvora u duljem trajanju.

    4. Optuženi D. O., u žalbi koju je podnio po branitelju J. P., odvjetniku u B., prvostupanjsku presudu pobija zbog povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Predložio je da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred izmijenjeno vijeća.

    5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženi D. O. po branitelju odvjetniku J. P., predloživši da se ta žalba odbije kao neosnovana.

    6. Spis je, u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., prije sjednice vijeća bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

    7. Na temelju članka 475. stavka 1. ZKP/08., o sjednici vijeća su izvješteni optuženik i njegov branitelj odvjetnik J. P., koji su u žalbi to zahtijevali, kao i državni odvjetnik, a sjednici su bili prisutnosti optuženik i zamjenik njegovog branitelja Z. V., odvjetnik u Z., s tim da je prisutnost optuženika, s obzirom na to da se nalazi u istražnom zatvoru, u skladu s odredbom članka 475. stavka 7. ZKP/08., osigurana uz pomoć audio-video uređaja. Budući da je državni odvjetnik o sjednici uredno izvješten, na temelju članka 475. stavka 3. ZKP/08., sjednica je održana u njegovoj odsutnosti.

    8. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok je žalba optuženika neosnovana.

    9. Nije u pravu optuženik kad u žalbi u odnosu na kaznena djela iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi članka 153. stavka 1. KZ/11. i članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11. ističe da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

    9.1. Naime, za ovaj drugostupanjski sud nije prihvatljiv žalbeni navod optuženika da iz izvedenih dokaza, odnosno svjedočkog iskaza žrtve Đ. O. ne proizlazi da bi se ista protivila njegovim zahtjevima za spolnim odnošajima, niti da je ista na to pristajala iz straha za svoj tjelesni integritet, pa stoga, kako smatra, nisu ostvareni bitni elementi tri teška kaznena djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi članka 153. stavka 1. KZ/11., za koje djelo ga je prvostupanjski sud, pod točkama I, II i III u izreci pobijane presude, proglasio krivim.

    9.2. U svezi naprijed navedenih kaznenih djela, u svom svjedočkom iskazu žrtva Đ. O., opisujući svoj odnos sa suprugom optuženim D. O. te njegovo ponašanje prema njoj, posebno od 2017. pa sve do 8. kolovoza 2022., iskazala je da su da su njihovi bračni odnosi bili teško poremećeni, a optuženiku je više puta govorila da ne želi spolni odnošaj s njim, ali je to morala napraviti jer ga se bojala, tako da je tijekom mjeseca kolovoza 2022. u tri navrata, 1., 7. i 8. kolovoza u njihovoj obiteljskoj kući u G. …, zbog straha za svoj tjelesni integritet morala pristati na to da s optuženikom ima spolne radnje izjednačene sa spolnim odnošajem na način da ga je oralno zadovoljavala stavljajući njegov spolni organ u usta.

    9.3. Naprijed navedeni svjedočki iskaz žrtve prvostupanjski je sud, i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, ispravno cijenio kao vjerodostojan jer je tijekom ispitivanja u dokaznom ročištu od 5. rujna 2022., a nakon toga i u raspravi, žrtva iskazivala dosljedno i uvjerljivo te je vrlo detaljno opisala inkriminirano postupanje optuženika, ne ostavljajući traga sumnji da bi neistinito iskazivala kako bi optuženika neosnovano teretila za počinjenja kaznenih djela.

    9.4. U tom kontekstu važno je navesti da iz pisanog nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka prim. dr. sc. M. K. (list 504.-519. spisa), kao i usmenoj dopuni tog nalaza na raspravi od 14. srpnja 2023. (list 532. spisa), proizlazi da je žrtva Đ. O. sposobna vjerodostojno iskazivati, da ima očuvanu sposobnost percepcije i da doživljaje može reproducirati na zadovoljavajući način, a vještak nije našao elemenata na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da je sklona konfabulaciji odnosno izmišljanju događaja, što njezin iskaz dodatno osnažuje kao vjerodostojan, posebno kad se ima u vidu je ista više puta zatražila psihijatrijsku pomoć u O. bolnici V., Odjel za psihijatriju (list 479. do 485. spisa), gdje joj je dijagnosticirana akutna stresna reakcija te anksiozno depresivni poremećaj, koji psihički problemi se nedvojbeno mogu povezati i s inkriminiranim kaznenim djelima i onim što je tom prilikom ista proživjela.

    9.5. S druge strane, a vezano uz ponašanje optuženika kao i njegovu agresivnost o kojoj je žrtva iskazivala, psihijatrijski vještak dr.sc. K. P., u svom pisanom nalazu i mišljenu (list 143.-171. spisa), kao i usmenoj dopuni tog nalaza na raspravi od 18. siječnja 2023. (list 252.-253. spisa) te pisanoj dopuni (452.-453. spisa), je utvrdio da je kod istog dijagnosticiran paranoidan poremećaj ličnosti u okviru koje ga karakterizira nepovjerenje i sumnje spram drugih pa osobe s tim poremećajem, ako misle da su povrijeđene, imaju tendenciju da idu u protunapad ili postaju vrlo ljuti, s tim da su sposobnosti optuženika da shvati značenje svojeg dijela i da upravlja svojim postupcima u vrijeme počinjenja djela bile umanjene ali ne bitno. Navedeni psihički profil optuženika evidentno ocrtava sklonost agresivnim porivima te se uklapa u cjelokupnu sliku koju je žrtva navela o optuženiku u situacijama kad je s njim morala imati spolne odnošaje budući da se bojala njegove reakcije jer bi je isti u protivnom šamarao ili povukao za kosu, što dokazuje i fizički napad od strane optuženika na žrtvu i njezino ozljeđivanje do kojeg je došlo 8. kolovoza 2022., o čemu će biti riječi u nastavku.

    9.6. Budući da su naprijed navedeni vještaci stručno, objektivno i u skladu s pravilima struke sačinili nalaze i mišljenja, a njihovi se zaključci temelje i na podacima iz medicinske dokumentacije za optuženika i žrtvu, prvostupanjski sud ih je pravilno cijenio kao vjerodostojne.

    9.7. Dovodeći u svezu izvedene dokaze s iskazom žrtve Đ. O., a vezano uz ponašanje optuženika u njihovoj bračnoj zajednici, nameće se zaključak da je u tom odnosu optuženik imao apsolutno dominantan položaj u okviru kojeg žrtva nije imala pravo na slobodan izbor odnosno pravo odlučiti da li uopće želi ili ne želi s njim imati spolni odnošaj. U tom kontekstu treba sagledati i iskaz žrtve koja je iskazala da je zbog straha od tjelesnog ozljeđivanja svaki put pristajala s optuženikom na spolne radnje izjednačene s spolnim odnošajem pa, iako ista nije izrazila decidirano protivljenje tome, na što optuženik upire u žalbi, s obzirom da iz iskaza žrtve nedvojbeno proizlazi da je optuženik posve ignorirao njezinu volju, a u slučaju da se tome usprotivila, bio je spreman i tjelesno je kazniti, ispravno je prvostupanjski sud utvrdio da je u odnosu na svaku od poduzetih spolnih radnji izjednačenih sa spolnim odnošajem za koju je terećen, optuženik bio svjestan da to čini bez pristanka žrtve, odnosno protivno njezinoj volji, koristeći pri tome svoju moć i fizičku superiornost, ali i strah i bojazan žrtve za vlastitu tjelesnu sigurnost.

    9.8. Prema tome, suprotno žalbenim navodima optuženog D. O., ispravno je prvostupanjski sud utvrdio da se radnjama koje su pobliže opisane pod točkama I, II i III u izreci pobijane presude, u njegovom ponašanju ostvaruju subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi članka 153. stavka 1. KZ/11.

    10. U odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11., prvostupanjski je sud, na temelju iskaza žrtve Đ. O., kao i medicinske dokumentacije (list 104.-106.spisa) te pisanog nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. P. Š. (list 176.-179.spisa), također ispravno utvrdio da je optuženik 8. kolovoza 2022. u G. … u jutarnjim satima, u cilju da žrtvu tjelesno ozljedi, rukama je hvatao za vrat i zadao joj tjelesnu ozljedu u vidu ogrebotine kože desne strane vrata.

    10.1. U svezi naprijed navedenog događaja žrtva Đ. O., u svom svjedočkom iskazu je navela da je kritične zgode u njihovoj obiteljskoj kući optuženik fizički napao na način da je hvatao za vrat, stezao i davio, a kako je nakon toga imala probleme s gutanjem, obratila se liječniku koji je utvrdio da je zadobila ogrebotinu vrata, koja ozljeda je dijagnosticirana u prijavi Z. za hitnu medicinu V.-p. županije od 8. kolovoza 2022. (list 104. spisa), gdje je žrtva pregledana.

    10.2. Naprijed navedenu ozljedu sudskomedicinski vještak je kvalificirao kao tjelesnu ozljedu, a po mišljenju vještaka ta ozljeda je mogla nastati hvatanjem, natezanjem, povlačenjem i slično.

    10.3. U konkretnom slučaju, suprotno iznesenim žalbenim navodima optuženika, vjerodostojnost svjedočkog iskaza žrtve potkrijepljen je objektivnim podacima iz medicinske dokumentacije, kao i iskazom liječnika vještaka koji je stručno i nepristrano utvrdio dinamiku i mehanizam nastanka ozljede, pa je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza ispravo zaključio da se u njegovom ponašanju stječu sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11., za koje djelo ga je proglasio krivim.

    11. Slijedom svega naprijed iznesenog, u odnosu na naprijed navedena kaznena dijela, ocjenom svakog pojedinog dokaza i u njihovoj međusobnoj vezi prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve relevantne činjenice, pa je žalba optuženika u tom dijelu neosnovana.

    12. Što se tiče povrede kaznenog zakona, s pravom državni odvjetnik u žalbi ističe da, suprotno stavu prvostupanjskog suda, između kaznenih djela nasilja u obitelji iz članka 179.a i prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., za koja je djela državni odvjetnik teretio optuženika, ne postoji prividni stjecaj na način da bi kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. bilo konzumirano kaznenim djelo iz članka 179.a KZ/11.

    12.1. S tim u vezi treba navesti da kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11. ima supsidijarni karakter i do ostvarenja tog djela, kako je to i propisano u navedenoj zakonskoj odredbi, će doći ako nije počinjeno teže kazneno djelo, a upravo je kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, teže u odnosu na kazneno djelo iz članka 179.a. KZ/11., za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do tri godine. Osim toga, radnja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., kako je to i opisano pod točkom IV alineja 3., je zaseban kriminalni događaj koji je od strane optuženika bio usmjeren na osobnu slobodu žrtve, kako bi je pokušao spriječi da ga prijavi za protupravno postupanje, što je kvalitativno različito u odnosu na radnje za koje se tereti za kazneno djelo iz članka 179. a KZ/11.

    12.2. Slijedom naprijed navedenih razloga, valjalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika zbog povrede kaznenog zakona te preinačiti prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci radnji koje su opisane u točki IV u izreci pobijane presude te utvrditi da je postupanjem opisanim točki IV optuženik u realnom (heterogenom) stjecaju počinio kazneno djelo iz članka 179.a. KZ/11. i kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

    13. Za ovaj drugostupanjski sud nije prihvatljiv žalbeni navod optuženika koji ističe da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Virovitici broj: Pp-643/2022 od 13. svibnja 2022. oslobođen od optužbe za nasilničko ponašanje u obitelji, pa bi se u konkretnom slučaju radilo o presuđenoj stvari, što prvostupanjski sud nije utvrdio te je time povrijedio kazneni zakona odnosno odredbu članka 469. točka 3. tog zakona.

    13.1. Naprijed izneseni prigovor je neutemeljen jer iz navedene presude Općinskog suda u Virovitici, Prekrašajni odjel, proizlazi da je optuženik oslobođen od optužbe za prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji u odnosu na događaj koji se desio 23. ožujka 2022., a to djelo je posve različito od inkriminiranog kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11, s obzirom na način i vrijeme počinjenja djela (1. lipanj 2017. do 8 kolovoza 2022. i od početka 2022 pa do 5 kolovoza 2022.), pa je žalba optuženika zbog povrede kaznenog zakona neosnovana.

    14. U odnosu na odluku o kazni, a s obzirom na odluku ovog drugostupanjskog suda pod točkom I u izreci i utvrđenju da je optuženik počinio kaznena djela iz članka 179.a KZ/11. i članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11., kao i prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, valjalo je u tom dijelu preinačiti prvostupanjsku presudu na način kako je to odlučeno pod točkom II u izreci ove presude.

    14.1. Naime, u pravu je državni odvjetnik kad u žalbi ističe da je prvostupanjski sud optuženiku, s obzirom na broj kaznenih djela i njegovu ličnost, izrekao preblagu jedinstvenu kaznu zatvora, dok žalba optuženika u tom dijelu nije osnovana.

    14.2. Kako je to i navedeno pod točkom 1. u obrazloženju, prvostupanjski je sud optuženiku za svako od kaznenih djela iz članka 154. stavka 1. točke 1. u svezi članka 153. stavka 1. KZ/11., utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, dok mu je za svako od kaznenih djela za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11. i članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a na temelju članka 51. stavka 1. KZ/11., osudio ga je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci.

    14.3. Pri izboru vrste i mjere kazne, prvostupanjski je sud kao olakotno optuženiku cijenio dosadašnju neosuđivanost, činjenicu da ima status Hrvatskog ratnog vojnog invalida (100% invalidnost) te loše imovno stanje, a kao otegotno izraženu kriminalnu upornost, traumatiziranost žrtve koja i danas treba liječničku pomoć, te nije pokazao žaljenje i kajanje, a djelo je počinjeno s izravnom namjerom.

    14.4. Međutim, iako je prvostupanjski sud na strani optuženika pravilno utvrdio sve naprijed navedene olakotne okolnosti kojima je dao primjereni značaj pri utvrđenju kazni zatvora za svako pojedino kazneno djelo, a bez obzira na to što mu kao otegotno, kako to optuženik pravilno ističe u žalbi, nije mogao cijeniti da je inkriminirana kaznena djela počinio s izravnom namjerom, jer se ta djela i mogu počiniti samo s tim oblikom krivnje, te što nije pokazao kajanje, ipak, i bez tih okolnosti, u pravu je državni odvjetnik kad u žalbi ističe, a s obzirom na brojnost kaznenih djela (6), kao i ličnosti optuženika koji je tijekom više godina ustrajao na činjenju kaznenih djela prema žrtvi, da mu je sud izrekao neadekvatnu odnosno preblagu jedinstvenu kaznu zatvora. Stoga je, s obzirom na odluku pod točkom I izreke, kao i prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da je optuženom D. O. za kaznena djela iz članka 154. stavka 1. točke 1. u vezi sa člankom 153. stavkom 1. KZ/11. opisana pod točkama I, II i III u izreci pobijane presude prihvaćena po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine za svako od tih djela, te mu je za kazneno djelo iz točke V izreke iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11., prihvaćena po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, dok su mu za kaznena djela iz točke IV pobijane presude, i to za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11., na temelju istog propisa utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11., je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11., optuženi D. O. osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina.

    14.5 Stav je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske da je naprijed izrečena jedinstvena kazna zatvora, u smislu članka 51. stavka 1. KZ/11., primjerena težini i broju počinjenih kaznenih djela i ličnosti optuženika te će se tom kaznom u dovoljnoj mjeri izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, a istodobno, tom kaznom će se postići i svi oni ciljevi i svrhe specijalne i generalne prevencije predviđeni u članku 41. KZ/11.

    15. Zbog svega naprijed navedenog, kako ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08., niti da je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon, osim u dijelu u odnosu na točku IV izreke pobijane presude, na koje povrede pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 486. stavku 1. i članka 482. ZKP/08. odlučeno je kao pod točkama I, II i III u izreci ove presude.

    U Zagrebu 7. svibnja 2024.

    Predsjednica vijeća:

    Marija Balenović,v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.