Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2155/2023-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlaste Horvat Mataić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. B., OIB:… iz P., …, sada s boravištem u V., …, zastupanog po punomoćniku I. E., odvjetniku iz V., protiv tužene M. B., OIB:… iz P., …, zastupane po punomoćnici V. Š. odvjetnici iz V., radi utvrđenja suvlasničkih omjera i diobe nekretnine, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-78/20-27 od 17. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-78/20-27 od 17. ožujka 2023. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:
"I. Utvrđuje se da su tužitelj M. B., OIB:… i tužena M. B., OIB:… suvlasnici svaki u 1/2 dijela na nekretninama upisanim u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima i to na:
- kč.br. 734/2 upisana u zk.ul. 1815 k.o. P. kuća broj 79, pomoćna zgrada i dvorište u ulici … ukupne površine 725 m2 , kuća broj 79 u ulici … površine 100 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, dvorište površine 595 m2
- kč.br. 734/6 upisana u zk.ul. 1815 k.o. P. oranica V. N. površine 362 m2.
II. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima i to kč.br. 734/2 upisana u zk.ul. 1815 k.o. P. kuća broj 79, pomoćna zgrada i dvorište u ulici … ukupne površine 725 m2 , kuća broj 79 u ulici … površine 100 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, dvorište površine 595 m2 i kč.br. 734/6 upisana u zk.ul. 1815 k.o. P. oranica V. N. površine 362 m2, na način da se dioba ima provesti prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi, a dobiveni iznos biti će podijeljen parničnim strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima – svakoj u 1/2 dijela.
III. Nalaže se tuženici da naknadi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 172,54 eur / 1.300,00 kn – u roku od 15 dana.“
2. Tužitelj je podnio žalbu protiv odluke o trošku sadržane u toč. III. izreke presude zbog pogrešne primjene materijalnog prava predloživši sudu da presudu u pobijanom dijelu preinači."
3. Tužena u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužitelja i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Tužena je podnijela žalbu protiv točaka II. i III. izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Žalbe su osnovane.
6. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), a na koju povredu ukazuje tužena. Pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno razlozi su nejasni i proturječni.
7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za utvrđenjem suvlasničkih omjera i diobom nekretnina upisanih u zk.ul. broj 1815 k.o. P. i to kč.br. 734/2 i kč.br. 734/6.
8. Između stranaka nije sporno da su suvlasnici prijepornih nekretnina svaki u ½ dijela.
9. Polazeći od utvrđenja temeljenog na nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke da nije moguća geometrijska dioba predmetnih nekretnina u suvlasničkim omjerima od 1/2, s obzirom na to da je obiteljska kuća izgrađena kao jedna stambena cjelina, te od okolnosti da ne postoji sporazum stranaka oko načina diobe suvlasničke zajednice, prvostupanjski sud je, primjenom odredbe članka 50. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP), razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi.
10. Osnovano tužena u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda nema razloga o prigovoru tužene o pravu na dom.
11. Iz sadržaja sudskog spisa proizlazi da je tužena tijekom postupka navela da je predmetna kuća njezin dom, te da bi prodajom nekretnine ostala bez „krova nad glavom“, te da nema drugu nekretninu za stanovanje, pozivajući se na svoje pravo na dom.
12. Odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10; dalje: Konvencija), propisano je da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (st. 1.).
13. U takvoj situaciji kada se stranka pozove na pravo na dom, prvostupanjski sud je dužan odlučiti o prigovoru prava na dom na način da provede tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će prije svega utvrditi može li se sporna nekretnina smatrati domom tužene, pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je dom činjenični pojam koji prema praksi Europskog suda za ljudska prava čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu, te ukoliko predmetna nekretnina predstavlja dom, odgovoriti na tri eliminacijska pitanja i to da li je miješanje u pravo na dom civilnom diobom u skladu sa zakonom, da li je to miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja te da li je miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu. Negativan odgovor na jedno od tih pitanja znači da je riječ o povredi prava na dom iz čl. 8. Konvencije.
14. Pri tome, valja reći da je pravo na dom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini (domu) bilo predmetom razmatranja Europskog suda za ljudska prava i to posebno u predmetu Z. protiv Hrvatske - Zahtjev broj 46726/11. Tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odlukama broj U-III-7534/14 i U-III-3039/15 pozivom na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu G. protiv H. upozorava da se u konkretnoj situaciji radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (pravo vlasništva tužitelja i eventualno pravo na dom tužene kao suvlasnice nekretnine), pa je prvostupanjski sud dužan brižljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od ta dva prava dati prednost.
15. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud propustio provesti tzv. test razmjernosti, to je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno pa je u ponovnom postupku prvostupanjski sud dužan isti provesti sukladno prethodno navedenom i odlučiti o prigovoru prava na dom sagledavajući sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od dva pojedinačna prava dati prednost, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku o zahtjevu tužitelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina. Pri tome je teret dokaza da je riječ o domu tužene i da civilnom diobom – prodajom nekretnine čija je redovna posljedica iseljenje, dolazi do miješanja u njezino pravo na dom, na tuženoj, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li civilna dioba nužna u demokratskom društvu, teret dokaza na tužitelju.
16. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbi čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak.
17. Primjenom čl. 371. ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.
18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će dati razloge o prigovoru tužene na pravo na dom, prije čega će provesti test razmjernosti.
19. S obzirom na to da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku (točka III. izreke prvostupanjske odluke), primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP.
U Zagrebu 7. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivica Veselić, v.r.
