Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-235/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Dječja bolnica Srebrenjak, OIB: 03547184733, iz Zagreba, Srebrnjak 100, zastupanog po punomoćniku Marku Šebalju, odvjetniku u Zagrebu Jordanovac 15, protiv tuženika Hrvatski liječnički sindikat, OIB: 05586205887, iz Zagreba, Šubićeva 9, zastupanog po punomoćniku Srećku Posavec, odvjetniku u Zagrebu, Branimirova 71 A, radi nadomještanja suglasnosti na otkaz ugovora o radu, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-188/2022-22 od 4. prosinca 2023, u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2024,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-188/2022-22 od 4. prosinca 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbe.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-188/2022-22 od 4. prosinca 2023. suđeno je:

" I/ Nadomješta se suglasnost na otkaz ugovora o radu radniku dr.sc. ZB zatražena dopisom tužitelja ur.br. 01-1583/2-20 od 07. srpnja 2020.g., a uskraćena očitovanjem tuženika ur.br. 1-1583/2-20 od 08. srpnja 2020.g. zaprimljenim na urudžbeni zapisnik ur.broj 01-2028/20 dana 10.srpnja 2020.g.

II/ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 935,68 euro/7.049,88 kuna1 sa zateznim kamatama tekućim od 4. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači na način predložen žalbom. Traži naknadu troškova žalbe.

3. Tužitelj je dostavio pismeni odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene razloge tuženika. Traži naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navode žalitelji, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za nadomještanjem suglasnosti na otkaz ugovora o radu radniku, te naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

-tužitelj je kao poslodavac s radnikom dr.sc. ĆB (dalje: radnik) imao zaključen ugovor o radu [ur. broj] od 28. veljače 2017. i aneks ur.br. 01.6191/130-19 od 2. listopada 2019. za obavljanje poslova ravnatelja i voditelja odjela za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju;

-odlukom tužitelja od 4. prosinca 2019. radnik je razriješen s mjesta ravnatelja;

-radnik, kao tadašnji ravnatelj, donio je dana 31. prosinca 2015. i 3. srpnja 2016. Popis liječnika o pripravnosti broj 01-7587/1-15 na koji su uvršteni liječnici koji, prema mišljenju tužitelja, nisu udovoljavali propisanim pretpostavkama za stavljanjem na Popis, zatim je kao određeni doktor na pripravnosti u određene dane pozivao radnika, koji je također bio u pripravnosti, da pristupi na rad po pripravnosti, iako tada nije bio dežurni liječnik u nadslužbi i nije bilo osnove za takvim postupanjem, pa da je na opisani način oštetio poslodavca za znatan novčani iznos, s obzirom na to da su za sve određene pripravnosti, koje nisu bile potrebne, isplaćivane velike mjesečne naknade;

-tužitelj smatra da takvo postupanje radnika u ukupnosti predstavlja grubo kršenje obveze iz radnog odnosa i da je dovelo do gubitka povjerenja poslodavca u radnika, zbog čega mu poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu;

-kako radnik ima navršenih 50 godina života te je izabran sindikalnim povjerenikom ispred Hrvatskog liječničkog sindikata, tužitelj je zatražio prethodnu suglasnost na otkaz ugovora o radu navedenom radniku zbog naprijed opisanih povreda, ali mu je tuženik navedenu suglasnost uskratio;

-radniku je 28.siječnja 2020. uručeno upozorenje na obveze iz radnog odnosa ([ur.broj) i mogućnost otkaza ugovora o radu u slučaju nastavka kršenja obveza, s obrazloženjem da je počinio povrede čl. 61. st. 2. Statuta Dječje bolnice Srebrnjak i čl. 86. st. 5. i 5. Pravilnika o radu dječje bolnice Srebrnjak;

-odlukom ravnatelja o dežurstvima ur.br. 7536/1-15 od 29. prosinca 2015. određeno je da se dežurstva organiziraju sukladno potrebama bolnice, da se dežurstva organiziraju kroz stariju i mlađu službu kroz 24 sata, da se dežurstvo organizira na način da dežura 1 liječnik u starijoj službi i 1 liječnik u mlađoj službi i da odluka stupa na snagu danom donošenja;

-na popisima liječnika u pripravnosti, uz specijaliste pedijatre nalaze se i specijalisti medicine rada i sporta te specijalisti otorinolaringologije;

-odlukom ravnatelja ur.br. 01-7586/1-15 od 31. prosinca 2015. o pripravnostima liječnika spec. pedijatara određeno da se pripravnost organizira sukladno potrebama službe u dežurstvu liječnika specijalista, kao i liječnika na stažu u danima kada nadslužba nije liječnik specijalist pedijatar, da navedenu pripravnost može obavljati samo liječnik specijalista pedijatar, da se pripravnost organizira sukladno čl. 14. Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe, da se popis liječnika specijalista pedijatara nalazi u prilogu i da je podložan izmjenama sukladno organizacijskim mogućnostima.

-radniku se stavlja na teret da je dana 31. prosinca 2015.g. i 3. srpnja 2016. organizirao pripravnosti i donio Popis liječnika u pripravnosti suprotno Pravilniku o početku, završetku i preraspodjeli radnog vremena Dječje bolnice Srebrenjak od 17. veljače 2015., Odluci ravnatelja o dežurstvima ur.br. 01-7536/1-15, Odluci Upravnog vijeća od 28. prosinca 2015. ur.br. 01-7418/1-15 i Odluci ravnatelja o pripravnostima liječnika spec. pedijatara ur.br. 01-7586/1-15, odnosno da su na spomenuti popis uvrštavani liječnici koji nisu udovoljavali propisanim pretpostavkama za stavljanjem na Popis, te stoga da je poslodavac oštećen za novčani iznos isplaćenih mjesečnih naknada, kao i da su specijalisti pedijatri bili u pripravnosti na iste dana kada je u nadslužbi bio liječnik pedijatar, pa da zbog toga tužitelj namjerava otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika;

-radnik je pozvan da iznese obranu temeljem Poziva na obranu od 04.06.2020.g. (ur.br. 01-1583/1-20);

-radnik je 3. srpnja 2020. dostavio pisanu obranu u kojoj osporava da bi neovlašteno organizirao pripravnost;

-tužitelj je dopisom od 7. veljače 2020. zatražio od tuženika suglasnost na namjeravani otkaz (list 34), s opisom povreda i dokumentacijom;

-tuženik je uskratio suglasnost očitovanjem ur.br. 1-1583/2-20 od 8. srpnja 2020., zaprimljenim na urudžbeni zapisnik tužitelja [ur. broj] dana 10.srpnja 2020, u kojem navodi: " da razlozi navedeni u odluci o otkazu ugovora o radu nisu opravdani, odnosno da istima nije dokaza povreda obveza iz radnog odnosa od strane radnika ZB. Prije svega, smatramo kako pogrešno, odnosno nepotpuno interpretirate akte na kojima temeljite odluku o otkazu. Vašem interpretacijom potpuno zanemarujete ključnu činjenicu, istaknuti u svim navedenim aktima, da se dežurstvo i pripravnost organiziraju sukladno potrebama službe te ničim o dostavljenoj odluci nego dokazujete da za istima nije bilo potrebe. Štoviše vaša interpretacija potpuno je neodrživa u praksi, budući da u slučaju povećane potrebe bolnica ne bi bila u mogućnosti pružiti svim pacijentima adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Vezano uz upozorenje na obveze iz radnog odnosa od dana 27. siječnja 2020. napominjemo kako se navodi u istom uopće ne odnose na razloge koje navodite u predmetnoj odluci o otkazu. Štoviše razlozi na kojima se temelji odluka o otkazu nastupili su znatno ranije nego oni koji se navode u upozorenju pa se ne može smatrati da je do predmetne odluke o otkazu došlo jer je doktor ĆB postupao protivno tom upozorenja."

9. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 4., čl. 115. st. 1. al. 3., čl. 150. st. 1. st. 2. i 4. te čl. 188. st. 3. Zakon o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), čl. 70. st. 3. i čl. 85. st. 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj: 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, dalje ZZZ), čl. 38. st. 2. i 42. st. 3. Zakona o ustanovama ("Narodne novine" broj: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19, 151/22, dalje: ZOU), Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15 dalje: ZTD), čl. 19., čl. 29. st. 2., čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO), pa odlučio kao u izreci osporene presude.

10. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio bitne činjenice i pravilno primijenio materijalno pravo.

11. Pravilno konstatira sud prvog stupnja kako je u sporovima u kojima se zahtijeva nadomještanje suglasnosti za otkaz ugovora o radu raspravljanje ograničeno na utvrđivanje namjerava li poslodavac otkazati ugovor o radu iz razloga koje propisuje ZR kao dopuštene razloge za otkaz, postoji li zabrana otkaza i upućuje li poslodavac navodima i predloženim dokazima na postojanje osnovane sumnje da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu. Pravni interes se procjenjuje u trenutku podnošenja tužbe i ne ocjenjuje se zakonitost otkaza.

12. Stoga je u ovom predmetu trebalo raspraviti da li je za konkretni otkaz radniku tuženi sindikat opravdano uskratio suglasnost, u smislu odredbe čl. 188. Zakona o radu. Iz obrazloženja namjeravanog otkaza proizlazi da se radniku ZB namjerava redovito otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika. Prema odredbi čl. 115. st. 1. al. 3. ZR, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

13. Također pravilno sud prvog stupnja konstatira kako na razini vjerojatnosti utvrđuje da kod tužitelja postoji mogućnost da je bilo nepravilnog utvrđivanja pripravnosti liječnika i posljedično tome isplaćivanja značajnog novčanog iznosa, s obzirom na to da su za sve određene pripravnosti isplaćivane velike mjesečne naknade te da je to razlog zbog kojeg se radniku namjerava otkazati ugovor o radu. Odredbom čl. 86. Pravilnika o radu tužitelja predviđena je mogućnost otkaza ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja radnika. Stoga je sud i usvojio tužbeni zahtjev. No, da li je sam namjeravani otkaz dopušten, odnosno zakonit, ovaj sud ne može utvrđivati u ovom postupku. Zakonitost istog otkaza može se utvrđivati samo u posebnoj parnici, ukoliko tužitelj zaista i otkaže ugovor o radu radnika. Za napomenuti je da se za davanje otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem ne zahtijeva da taj radnik ponavlja povrede zbog kojih mu je bilo dano upozorenje na obveze iz radnog odnosa, već se navedeni otkaz može dati i zbog drugih razloga i povreda, koje nisu obuhvaćeni upozorenjem.

14. Gornje obrazloženje, koje ovaj viši sud smatra prihvatljivim i zakonitim, ujedno sadrži odgovor na dio žalbenih razloga tuženika.

15. Stoga žalbeni razlozi u kojima žalitelj osporava tvrdnje tužitelja kako su ispunjeni zakonski preduvjeti za otkaz nisu odlučni u parnici ove vrste. Ponavlja se, zakonitost otkaza može se utvrđivati samo u posebnoj parnici, ukoliko tužitelj zaista i otkaže ugovor o radu radnika.

16. Nije osnovan niti žalbeni razlog kako je sud prvog stupnja pogrešno i nepotpuno tumačio odredbu čl. 4. st. 3. ZR. Ovaj viši sud prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda kako u situaciju kada su bolnice osnovane kao ustanove sukladno Zakonu o ustanovama, a ne kao trgovačko društvo u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima, ravnatelj te ustanove, iako organizira te vodi poslovanje i zastupa ustanovu, ne smatra se članom uprave, odnosno nije izjednačen s tom funkcijom i to nije spor koji bi temeljem 34.b. ZPP bio u nadležnosti trgovačkog suda. Vrhovni Sud Republike Hrvatske je zauzeo stav da u slučaju kada ravnatelja ustanove razrješuje Upravno vijeće, a ne tijelo iz čl. 38. st. 2. ZOU, ne radi se o upravnom sporu pa u tužbi odlučuje sud nadležan za radne sporove (odluke br. Grl-29/17 od 27.12.2017.g. i Grl -594/17 od 4.1.2018.g.). Dakle, ravnatelji ustanova ne mogu se izjednačavati s članovima uprave trgovačkih društava pa stoga ne dolazi do primjene odredbe čl. 4. st. 3. i 4. ZR.

17. I odluka o troškovima postupka zakonita je kako po osnovu, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP, tako i po visini troškova, temeljem čl. 155. ZPP. Tuženik je u cijelosti izgubio parnicu pa je dužan protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tužitelju priznao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.

18. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu jer je ovaj sud ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

19. Zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspio pa ga je po čl. 166. st. 1. ZPP valjalo odbiti.

20. Nije osnovan niti zahtjev tužitelja za naknadom troškova odgovora na žalbu jer se po čl. 155. st. 1. ZPP ne radi o potrebnom trošku za vođenje parnice.

U Zagrebu 6. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević