REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: Us I-1297/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja M. J. iz R. S.,
Lj., …, kojeg zastupa opunomoćenik Z. V., odvjetnik u
B., …, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske
inspekcije, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 2. svibnja 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I- 362-02/23-02/453, URBROJ: 443-02-04-17-23-02 od 25. travnja 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/23-02/453, URBROJ: 443-02-04- 17-23-02 od 25. travnja 2023. pod toč 1. izreke naređeno je vlasniku, ovdje tužitelju, uklanjanje građevine visine prizemlja, s kosim dvostrešnim krovom s pokrovom od A1 termo panela, postavljene na betonsku podlogu, tlocrtnih dimenzija cca 8,00 x 3,00 m, visine vijenca cca 2,65 m, visine sljemena cca 2,90 m, koja se gradi na lokaciji M., P., G. V. k.č. … k.o. V., izvan građevinskog
područja, bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja. U toč. 2. utvrđeno je da je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište na k.č. … k.o. V. dana 1. ožujka 2023. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja tog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. Pod toč. 3. izreke upozoren je vlasnik da će se na sprečavanje daljnjeg građenja prisiljavati novčanim kaznama do obustave građenja, odnosno izvođenja radova na k.č. … k.o. V., ako nastavi raditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim znakom. U toč. 4. izreke upozoren je vlasnik da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 5. do 8. izreke navedena su daljnja upozorenja.
2. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te povreda pravila postupka. U tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da nije sporno da je primio obavijest i zapisnik s obavljenog očevida održanog 1. ožujka 2023., ali da je nejasno zašto nije obaviješten o vremenu i mjestu održavanja očevida te o razlozima zbog kojih se očevid poduzima, kako bi od početka ovog upravnog postupka mogao koristiti svoja zakonska prava da sudjeluje u postupku te da iznosi sve činjenice i dokaze koji mu idu u prilog. Ističe kako navedena građevina uopće ne predstavlja građevinu u smislu odredaba Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17 i 39/19, dalje: ZG) jer ne predstavlja s tlom povezan sklop, već je riječ o mobilnoj kućici koja nije povezana s tlom. Pojašnjava da predmetni objekt ima pravnu prirodu pokretnine, da je sačinjen od čvrstog materijala pri čemu nije vezan za tlo, odnosno može se pomicati pa stoga predstavlja pokretnu kućicu u smislu čl. 29. st. 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (''Narodne novine'' broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21), odnosno sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi („Narodne novine“ broj 54/16, 68/19, 120/19). Navodi da bi prisilnim uklanjanjem sukladno izreci pobijanog rješenja pretrpio teško nadoknadivu štetu obzirom se radi o uklanjanju objekta kojeg tužitelj nije u vlasništvu niti zna kome navedeni objekt pripada pa da stoga smatra da su ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe iz čl. 26. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS). Slijedom svega navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom će sud poništi osporavano rješenje tuženika uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova ovog spora tužitelju.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev.
4. U ovom sporu provedena je rasprava 24. travnja 2024. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. ZUS-a omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.
5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti dokaze saslušanjem tužitelja i provođenjem očevida na licu mjesta uz prisustvo građevinskog vještaka, koje je predložio tužitelj, jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 10. ZG-a propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je toč. 11. istog stavka propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
8. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.
9. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/2021, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.
10. Odredbom čl. 106. st. 4. ZDI-a propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
11. Iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i ovog spora proizlazi da je tuženik proveo inspekcijski nadzor bespravne gradnje na zemljištu oznake k.č. … k.o. V., u vlasništvu tužitelja, povodom kojeg je sačinjen zapisnik od 1.
ožujka 2023. Uvidom u fotografije koje prileže citiranom zapisniku razvidno je da se na predmetnoj čestici nalazi građevina opisa kao u toč. 1. izreke osporavanog rješenja. Nadalje, proizlazi da je tuženik podneskom od 2. ožujka 2023. zatražio od tužitelja da se očituje o zapisniku od 1. ožujka 2023., a što je tužitelj i učinio podneskom od 15. ožujka 2023. Nastavno, proizlazi da je tuženik nakon provedenog inspekcijskog nadzora i očitovanja tužitelja donio osporavano rješenje.
12. Među strankama ovog spora nije sporno da se u vrijeme donošenja osporavanog rješenja na predmetnom zemljištu nalazila nekretnina opisa kao u izreci pobijanog rješenja.
13. Međutim, sporno je predstavlja li navedena nekretnina građevinu sukladno odredbama ZG-a.
14. Iz prethodno navedenih utvrđenja i citiranih zakonskih odredbi proizlazi da tužitelj neosnovano navodi da se u predmetnoj upravnoj stvari ne radi o građevini. Naime, iz citiranog čl. 3. st. 1. toč. 10. i 11. ZG-a nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). Dakle, mobilnost kućice, kao i njezina povezanost s tlom, ne utječe na činjenicu da se, sukladno citiranim odredbama ZG-a, predmetni objekt smatra građevinom, slijedom čega je za njezinu gradnju potrebno ishoditi zakonom propisani akt za gradnju.
15. Nadalje, neosnovano tužitelj navodi da mu je povrijeđeno pravo da sudjeluje u postupku te da iznosi činjenice i dokaze koji mu idu u prilog. Nesporno je da je tužitelj primio obavijest i zapisnik s obavljenog očevida te da je pozvan da se o istom očituje, čime mu je omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku. Na navedeno ne utječe činjenica da je inspekcijski nadzor proveden u odsutnosti tužitelja, a s obzirom da je tuženik u slučaju utvrđenja povrede propisa ovlašten donijeti rješenje i bez saslušanja stranka sukladno čl. 106. st. 4. ZDI-a, pri tome cijenivši prethodno navedenu činjenicu, a koju tužitelj i sam priznaje, da je u predmetnom upravnom postupku pozvan da se očituje na provedeni inspekcijski nadzor.
16. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kako je to navedeno pod toč. I. izreke ove presude.
17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. toč. 4. ZUS-a, temeljem koje tužitelj, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.
18. U odnosu na prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe, ističe se kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka. Odredbom čl. 26. ZUS-a propisani su uvjeti kada sud može odrediti odgodni učinak. Tako je st. 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Da bi sud odredio odgodni učinak tužbe uvjeti iz citiranog čl. 26. ZUS-a moraju biti kumulativno ispunjeni. Međutim, tužitelj nije dokazao da će mu nastati šteta koja bi se mogla teško popraviti, jer nije obrazložio niti dokazao da mu je ugrožena egzistencija ili neki drugi interes, već bi tužitelju u slučaju drugačije odluke nastala materijalna šteta koja nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Stoga nije bilo uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe u smislu odredbe čl. 26. ZUS-a te je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Rijeci 2. svibnja 2024.
Sutkinja
Dubravka Zec
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Protiv rješenja nije dopuštena žalba.
Dostaviti:
…
