REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-625/2022-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Vrkić, odvjetnik u Benkovcu, protiv tuženika VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Julija Strmota, odvjetnica u Biogradu na Moru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4815/2019-2 od 16. veljače 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-974/2017-27 od 9. kolovoza 2019., u sjednici održanoj 30. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4815/2019-2 od 16. veljače 2021. te se predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužitelj ČH stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 89 m2, a koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Božena Rumenića, dipl. inž. geod. od svibnja 2018., omeđen točkama A-B-C-D-A, a koja skica je sastavni dio ove presude, što je tuženik tužan priznati, a sve to u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan (stavak I. izreke). Prema stavku II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 9.800,00 kuna sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate.

2. Presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda u točki I izreke i dijelu pod točkom II izreke te je suđeno na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 89 m2, a koji je dio na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Božena Rumenića, dipl. inž. geod. od svibnja 2018. omeđen točkama A-B- C-D-A, a koja skica je sastavni dio ove presude, što je tuženik tužan priznati te sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, te je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 5.500,00 kuna (stavak I izreke). Prema stavku II izreke naloženo je tužitelju JH naknaditi tuženiku trošak žalbenog postupka u iznosu od 2.050,00 kuna.

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) dopuštenu ovosudnim rješenjem poslovni broj Revd-4025/2021-2 od 13. listopada 2021. podnosi tužitelj zbog pravnog pitanja koje glasi:

„Je li tuženik, a s obzirom da je protiv upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika ishodio pravomoćnu sudsku presudu kojom je utvrđen kao vlasnik dijela nekretnine, te nakon toga na temelju navedene presude ishodio parcelaciju predmetne nekretnine i formiranje nove nekretnine, pasivno legitimiran u postupku utvrđenja prava vlasništva na dijelu navedene novoformirane nekretnine ukoliko nije ishodio uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na istoj?“.

3.1. Predlaže preinačiti pobijanu drugostupanjsku presudu i potvrditi prvostupanjsku presudu, podredno ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. U odgovoru na reviziju tužitelja tuženik se protivi navodima revizije te predlaže da se revizija odbije kao neosnovana.

5. Revizija je osnovana.

6. Sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu kojim je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 89 m2, a koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Božena Rumenića, dipl. inž. geod. od svibnja 2018., omeđen točkama A-B-C-D-A, a koja skica je sastavni dio ove presude te zahtjev za izdavanje tabularne isprave.

8. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

- da su prednici stranaka odavno podijelili zajedničke nekretnine i da su u skladu s tim gradili, nadograđivali i držali u posjedu svaki svoje kuće i zemljište,

- da je podjela glede predmeta spora bila linijski od zapadnog suhozida čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je pripala tužitelju na temelju nasljeđivanja iza oca i u diobi sa ostalim nasljednicima od kada je i u nesmetanom posjedu na način da je prolazio tim dijelom do svoje kuće, da je odlagao lozu i drva, a prije njega da je otac prolazio karom i traktorom i po strmom dijelu jer je iz starijih fotografija vidljivo da je to bilo moguće,

- da je imao pritome drače radi pčela i to do izgradnje najnovijeg zida,

- da je ne temelju presude Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-704/09 od 16. travnja 2012., utvrđeno da je tuženik vlasnik realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k.o.

[katastarska općina], u površini od 1176 m2,

- da je na temelju navedene presude Općinskog suda u Benkovcu (P-704/09 od 16. travnja 2012.) i rješenja o izvedenom stanju tuženik ishodio parcelaciju navedenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je od te čestice formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su u navedenom predmetu Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-709/09 od 16. travnja 2012. kao tuženici označeni ŠH. ŽH, BH te EH pok. FH odnosno otac tužitelja i to svi kao odsutni i nepoznatog boravišta,

- da na temelju navedene presude tuženik nije ishodio upis u zemljišne knjige,

- da je tuženik pokrenuo pojedinačni ispravni postupak u odnosu na navedenu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se vodio pred Općinskim sudom u Benkovcu poslovni broj Z-24944/2016 (Rz od 28/16) i da je njegov prijedlog odbijen,

- da je otac tužitelja i dalje ostao upisan zemljišnim knjigama kao suvlasnik u 1/3 dijela,

- da je čestica 25/110 k. o. [katastarska općina] nekada bila od zajedničkih prednika stranaka ŽH pok. ŽH kojeg su naslijedili sinovi BH (djed tuženika), FH (djed tužitelja) i ŠH, s tim da je na temelju dosudnice od 13. svibnja 1953. izvršen upis prava suvlasništva za 1/3 dijela iza FH u korist EH,

- da je prema povijesnom posjedu u katastarskoj evidenciji od revizije 1956. na dijelu čest. 25/110 k. o. [katastarska općina] u površini od 735 m2 bio upisan EH pok. FH te dio u istoj površini na ime ĆH pok. BH.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud ocjenjuje da iako tuženik nije temeljem navedene presude ishodio upis prava vlasništva u svoju korist za cijelo, nesporno polaže pravo na toj nekretnini, da se u svakom trenutku može uknjižiti vlasnikom unatoč tome što je presuda donesena u odnosu na tuženike i prednika samih stranaka koji su umrli prije podnošenja tužbe, pa zaključuje da tužitelj ima pravni interes u odnosu na upravo tuženika utvrditi svoje pravo vlasništva.

9.1. Nadalje zaključuje da su prednici stranaka odavno podijeljeni, da su u skladu s tim gradili, nadograđivali i držali u posjedu svaki svoje kuće i zemljište, da je podjela glede predmeta spora bila linijski od zapadnog suhozida čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je pripada tužitelju na temelju nasljeđivanja oca i u diobi s ostalim nasljednicima od kada je bio u nesmetanom posjedu na način da je prolazio tim dijelom do svoje kuće, da je odlagao lozu i drva, da je prolazio karom i traktorom i po strmom dijelu jer je to tada bilo moguće, da je imao drače radi pčela, da tuženik do izgradnje najnovijeg zida nije ni tvrdio da bi predmetni dio bio dio njegove obitelji već AH pok. EH pa s obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje zaključuju da je tužitelj vlasnik predmeta spora slijedom čega u tom dijelu prihvaća tužbeni zahtjev dok odbija tuženi zahtjev za izdavanje tabularne isprave jer takva obveza proizlazi iz pravnog posla ili zakona a što u konkretnom slučaju u odnosu na tuženika nije slučaj.

10. Drugostupanjski sud na temelju utvrđenog činjeničnog stanja ocjenjuje pogrešnim prigovor promašene pasivne legitimacije i zaključak suda prvog stupnja da je tuženik činjenicom donošenja presude Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-704/2 stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva i da je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari te preinačuje u tom dijelu prvostupanjsku presudu, odbija prigovor promašene pasivne legitimacije jer tužitelj nije dokazao da bi tuženik bio nositelj stvarnog prava na nekretnini. Naime, stajalište je tog suda da tuženik nije utvrđen vlasnikom predmetne nekretnine i nije upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik pa prema njemu ne može biti usmjeren zahtjev na utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine, niti on može prenijeti na drugoga pravo vlasništva koje sam nema, slijedom čega u tom dijelu preinačuje prvostupanjsku presudu i odbija tuženi zahtjev na utvrđenje prava vlasništva.

11. Dakle, drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

12. Osnovano tužitelj u reviziji tvrdi da bi upravo na temelju materijalnog prava na koje se poziva drugostupanjski sud ocijenivši njegov zahtjev neosnovanim, taj zahtjev trebalo ocijeniti osnovanim

13. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08 i 153/09 – dalje: ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

14. Naime, iz obrazloženja drugostupanjskog suda proizlazi da tužitelj nije dokazao da bi tuženik bio nositelj stvarnog prava na utuženoj nekretnini jer da tuženik nije utvrđen vlasnikom predmetne nekretnine i nije upisan u zemljišnu knjigu. Drugostupanjski sud je pri donošenju svoje odluke u cijelosti zanemario da je tuženik ishodio presudu Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-704/09 od 16. travnja 2012., kojom je utvrđeno da je isti vlasnik realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1176 m2, te je upravo na temelju navedene presude pred nadležnim katastarskim uredom provedena parcelacija te od navedenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1176 m2 odnosno utužene nekretnine i ista je upisana u zemljišne knjige. Iz izreke navedene presude proizlazi da su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj na temelju iste navedenu nekretninu, a nakon parcelacije, uknjiži na svoje ime za cijelo. Sve navedeno proizlazi iz u spisu priložene povijesti promjena odnosno povijesti posjeda čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te provedenog vještačenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Božena Rumenića, dipl. inž. geod. od svibnja 2018. koji je u svom vještačenju jasno istaknuo da je predmet spora (sada dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) obuhvaćen skicom u predmetu Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-704/09 od 16. travnja 2012. (tada dio čest 25/110 k. o. [katastarska općina]).

14.1.U navedenom predmetu Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-704/09 od 16. travnja 2012. kao tuženici su označeni ŠH pok. ŽH, BH pok. ŽH, te PH pok. FH odnosno otac tužitelja i to svi kao odsutni nepoznatog boravišta a koji su i dalje upisani u zemljišne knjige kao vlasnici novoformirane nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, upravo navedenom presudom i parcelacijom predmetne nekretnine razvidno je da je tužitelj dokazao da je tuženik, a ne upisani zemljišnoknjižni vlasnici nositelj stvarnog prava na točno određenoj nekretnini, budući je tuženik ishodio pravomoćnu presudu u odnosu na upisane vlasnike iste, a kojom je utvrđen kao vlasnik utužene nekretnine. Tuženik je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije u postupku, ali cijelo vrijeme postupka je tvrdio da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] njegovo vlasništvo na kojem nitko drugi nema nikakva prava. Ovo tim više što je nadležni katastarski ured, a posebno nadležni sud dozvolio formiranje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upravo na temelju presude Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj P-704/09 od 16. travnja 2012. te s obzirom na sadržaj odredbe čl. 126. st. 2. ZV.

15. Prema tome imajući u vidu izneseno odgovor na postavljeno pitanje glasi:

S obzirom da je protiv upisanih zemljišnoknjižnih vlasnik tuženik ishodio pravomoćnu sudsku presudu kojom je utvrđen kao vlasnik dijela nekretnine te nakon toga na temelju navedene presude ishodio parcelaciju predmetne nekretnine i formiranje nove nekretnine tuženik je pasivno legitimiran u postupku utvrđenja prava vlasništva nad dijelom navedene novoformirane nekretnine ukoliko nije ishodio uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na istoj.

16. Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja sud drugog stupnja nije cijenio sve žalbene navode tužitelja koji su od odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava, te je stoga pobijana presuda na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuta i predmet je vraćen sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

17. U ponovljenom postupku drugostupanjski sud će ponovo odlučiti o žalbi tužitelja.

18. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 30. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil