REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7578/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe „I. i t. B.“ d.o.o. D. i dr., zbog prekršaja iz čl. 226. st. 1. t. 1. i st. 3. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13., 69/17., 46/18., 66/19. i 53/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama od 13. lipnja 2023., broj: 64. Pp J-1585/2020-5, u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama od 13. lipnja 2023., broj: 64. Pp J-1585/2020-5, proglašeni su krivima okr. pravna osoba „I. i t. B.“ d.o.o. D. i okr. S. B. da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 224. st. 1. i 2. Zakona o strancima (ispravno: čl. 226. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o strancima), za koji su, oba okrivljenika, na temelju čl. 38. Prekršajnog zakona, oslobođeni od kazne.

1.1. Istom presudom, svaki okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 30,00 eura / 226,04 kune.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, navodeći u uvodu žalbe da istu podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prije svega, iako su u uvodu žalbe jasno naznačene žalbene osnove po kojima se ista podnosi, iz sadržaja žalbe ne proizlazi ni jedan konkretan žalbeni navod. Naime, u prvom odlomku žalbe je navedeno protiv koje odluke se žalba podnosi i nabrajaju se žalbene osnove, u drugom odlomku žalbe se navodi za koji prekršaj su okrivljenici proglašeni krivima i da su isti oslobođeni do kazne, u trećem se samo citira četvrti odlomak obrazloženja prvostupanjske presude i u četvrtom odlomku žalbe je naznačen žalbeni prijedlog.

5. Prema takvoj koncepciji žalbe, a s obzirom da nije istaknut ni jedan konkretan žalbeni navod, ovaj sud je zaključio, i to na osnovu činjenice da je tužitelj citirao četvrti odlomak obrazloženja prvostupanjske presude u kojem je prvostupanjski sud iznosio razloge zbog kojih je okrivljenike oslobodio od kazne, da se prvostupanjska presuda pobija upravo u tom dijelu.

6. Razmatrajući sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona, i ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju postoje takve okolnosti koje upućuju na to da je, radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja u odnosu na prekršaj za koji su okrivljenici proglašeni krivima, nepotrebno njihovo kažnjavanje. Ovo iz razloga što su okrivljenici, odmah po utvrđenju prekršaja, ispunili propisanu obvezu zbog koje je pokrenut ovaj prekršajni postupak, koju okolnost tužitelj nije osporavao ni u prvostupanjskom postupku niti sada u žalbi. Navedena okolnost da je propisana obveza zbog čijeg neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak ispunjena relativno kratko vrijeme nakon utvrđenja prekršaja, uz činjenicu da su okrivljenici do inkriminiranog događaja bili neosuđivani, i po ocjeni ovog suda, upućuje da nema potrebe za izricanjem kazne te da su se ispunile sve pretpostavke za primjenu instituta oslobođenja od kazne.

7. Slijedom navedenog, a budući da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 30. travnja 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.