REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1794/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Dragana Katića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. W. iz O., OIB …, koju zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika I. Š. iz M., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik P. H., odvjetnik u Z., radi predaje nekretnine u suposjed i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, broj Gž-470/2023-2 od 15. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj P-3346/2022 od 17. ožujka 2023., u sjednici održanoj 30. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, broj Gž-470/2023-2 od 15. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj P-3346/2022 od 17. ožujka 2023.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačila pet pravnih pitanja za koja smatra da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te je naznačila niz odluka kao razlog važnosti.
3. U prva tri naznačena pitanja predlagateljica polazi od pogrešne pretpostavke da je tuženik nepošten, osporava činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova (što nije dopušteno u ovom stadiju postupka), daje svoju ocjenu dokaza i preispituje u kojem je trenutku tuženik postao nepošten posjednik (nižestupanjski su sudovi ocijenili da tužiteljica nije dokazala da je tuženik nepošten). Stoga o tako naznačenim pitanjima ne ovisi odluka u sporu i naznačena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih njegovoj primjeni.
3.2. Četvrtim i petim naznačenim pitanjem predlagateljica polazi od pogrešne procesne pretpostavke da je zanemaren njen uspjeh u sporu stoga o naznačenim pitanjima ne ovisi odluka u sporu i pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih njegovoj primjeni.
4. Slijedom iznesenog u ovoj pravnoj stvari valjalo je sukladno čl. 389.b st. 1. ZPP u smislu čl. 385.a ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije kao u točki I. izreke ovog rješenja.
5. Predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe i da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
6. Međutim, prijedlog podnesen na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP svodi se na navode da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo čime da je tužiteljici bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom odnosno pravo na pristup sudu što je dovelo do povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
7. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
8. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
9. Slijedom iznesenog predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
10. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 30. travnja 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić, v.r.
