Poslovni broj: K-366/2022-49.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14 A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, po sucu Branimiru Papić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Snježane Bilandžija, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŽI, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3 Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23), po optužnici ODO u Zlataru broj KO-DO- 336/2022. od 14. studenoga 2022., nakon javne rasprave završene 24. travnja 2024., u nazočnosti SODO u Zlataru, SI, optuženika osobno i uz braniteljicu Ivanu Validžić, odvjetnicu iz Zagreba, dana 29. travnja 2024.,

presudio je

I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08),

opt. ŽI, zvani Ž, OIB [osobni identifikacijski broj], sin S i K, rođen **.**.1984. u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], državljanin RH, pismen sa završenom VSS, dipl. ing. prometa, zaposlen, razveden, otac jednog mld. djeteta, vojsku nije služio, neosuđivan,

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

- dana 10. listopada 2022. oko 17,00 sati u obiteljskoj kući na adresi [adresa], općina [adresa], uslijed narušenih odnosa sa suprugom ŽIP, u cilju da ju ustraši, istoj rekao: "kaj ti imaš raditi tu u kući, odi, mrš van iz te kuće, ti nemaš kaj tu raditi, tu ću ja spavati, pazi kaj delaš, jer će te pojesti mrak", koje riječi su ŽIP izazvale osjećaj straha i uznemirenosti,

- dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

- pa da bi time optuženi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano u članku 139. stavak 3. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 - dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11.

II. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru tereti optuženika da je počinio kazneno djelo prijetnja, kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

2. Optuženik se ne smatra krivim.

2.1. Ispitan tijekom provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja porekao je učin kaznenog djela navodeći kako sa suprugom ima bračnih problema zbog čega se vodi brakorazvodna parnica, ali i spor oko zajedničke imovine. Naime, smatra kako mu pripada dio koji se odnosi na ulaganja u kuću u kojoj su zajedno živjeli. Navodi kako je kritične zgode došao do obiteljske kuće, međutim to samo zato da bi uzeo stvari iz iste, jer je u međuvremenu iznajmio stan. Ondje je bio prisutan i otac oštećene za kojeg smatra da je mogao čuti što su razgovarali, međutim, ističe kako svojoj supruzi nije uputio nikakve riječi prijetnje niti joj se grozio nekim zlom, već je samo želio pokupiti stvari koje mu pripadaju, pri čemu ga njegova supruga sprječava. Nije bilo nikakvih uvreda niti s moje niti njihove strane. Otac oštećenice mogao je čuti naš razgovor. Oštećenici nisam uputio nikakve riječi prijetnje. Stan sam iznamio neposredno prije ovog inkr. događaja jedno dva do tri dana prije, točnije za vikend kod KI. Inače i prije inkr. događaja naši odnosi nisu bili kako bi trebali biti tako da je došlo do razvoda braka. Ošt. je zaključavala ulazna vrata, jednom sam čak spavao u podrumu u dječjem bazenu. Često sam imao grč u želucu zbog dolaska na tu adresu.

2.2. Iznoseći svoju obranu na raspravi navodi: Već sam naglasio da ja nikada nisam prijetio svojoj supruzi niti prije niti taj dan. Prepirka je bila oko podjele bračne stečevine, tj. nesuglasica i došlo je do razvoda braka. Takove termine koji mi se stavljaju na teret ja nikada nisam koristio. Nažalost, poslije sam bio prijavljivan u više navrata a to smatram insceniranim događajima. Dana 10. 10. 2022. došao sam po ostatak svojih stvari obzirom da sam iznajmio sebi stan. Napominjem da je bilo više prijava protiv mene od strane ošt. a te prijave su odbačene. Oštećenica i njezin otac su znali da ću doći po ostatak svojih stvari i kada sam došao u kuću 10.10.2022. zatekao sam gđu ŽIP kako s đogerom pere pod u dnevnoj sobi. U kuhinji, zapravo u istom prostoru se nalazio njezin otac koji je ložio drva u peć. Otac jer bio prisutan cijelo vrijeme. Ja sam se okrenuo prema njemu i rekao H, ja sam se već odselio. Kada sam se okrenuo i otišao prema izlaznim vratima, gđa ŽIP je nešto rekla, uzela mobitel u ruke i s cinizmom rekla "daj da te slikam da imam za uspomenu". Ja sam rekao, baš ste ljudi, biti će vam žao jednog dana, zalupio sam vratima i otišao. Poslije toga sam otišao u iznajmljeni stan u [adresa], zaspao sam, kada sam se probudio u 0;30 iduće jutro, vidio sam poziv od policije koji je bio negdje oko 22:30 sati, prethodnog dana. 11. listopada primio sam poziv od policije da se moram javiti kod njih u postaju te sam taj dan bio uhićen. Prije inkriminiranog događaja, 09. listopada 2022. bio sam na policiji, zvali su me da se javim na razgovor, sadržaj je bio ta vozačka i neregistrirani motor po prijavi gđe ŽIP. Ja nisam odnio sve stvari, bračnu stečevinu, uzeo sam samo 4 tanjura, 4 čaše, 4 vilice, 4 noža, nisam uzeo sve. Gđa ŽIP je već prije uzela iz ormara i druge stvari. Kuća je imala 3 ključa ja sam imao samo jedan, ne sjećam se za druge ključeve gdje su bili. Ja sam svojim ključem zaključao kuću a oni su sa svojim mogli otključati. Isto tako je bilo i tri ključa od poštanskog sandučića. Meni nije jasno zašto je gđa ŽIP meni slala e-mail za ključ. Smatram da me ošt. lažno prijavljivala zbog inata. U to vrijeme imao sam spor oko razrješenja imovinskih odnosa oko te kuće. Istina je da su inkriminiranog dana, 10.10. 2022., u jutarnjim satima došli otac i majka od ošt. do kuće i da su mene osobno zatekli. Nije istina da bi se ja obratio HI riječima "marš van iz moje kuće, nemaš tu što raditi“, to mu sigurno nisam rekao. Policajci su došli to jutro. Nije istina da sam vikao, nije istina da bi ja oštećenici inkriminiranog dana i u inkriminirano vrijeme rekao "kaj ti imaš raditi tu u kući", nije istina da bi ja oštećenici rekao "odi, marš van iz te kuće", nisam joj rekao „ti nemaš kaj tu raditi, ja ću tu spavati, pazi kaj delaš, pojesti će te mrak".

3. U tijeku dokaznog postupka sud je, uz suglasnost stranaka, pročitao posebno izvješće Policijske postaje Krapina s ispostavom Pregrada broj: 511-17- 08/3-K-81/2022 od 11. listopada 2022. (list 1-2), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 10. listopada 2022. (list 8), imovinsko-pravni zahtjev od 10. listopada 2022. (list 9), dopis ŽIP od 10. listopada 2022. (list 14-15), optužni prijedlog PUKZ, od 17. ožujka 2022. (list 16-17), presudu OS u Zlataru Stalne službe u Krapini od 20. rujna 2022. (list 19-20), optužni prijedlog PUKZ, PP Krapina s ispostavom Pregrada, od 24. lipnja 2022. (list 21-22), zapisnik o ispitivanju svjedokinje - žrtve ŽIP **.**.2022. (list 65-66) sa današnjim svjedočenjem, zapisnik o ispitivanju svjedoka HI od 27. listopada 2022. (list 59-60), zapisnik o ispitivanju svjedokinje ZI od 27. listopada 2022. (list 61-62), zapisnik o ispitivanju svjedoka RI od 02. studenoga 2022. (list 63-64), izvršio uvid u zaprimljenu dokumentaciju, presudu SS Krapina, posl. broja 30. Pp 2248/22. i e-mailove, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ŽI uz snimku ispitivanja od 11. listopada 2022. (list 11-13), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika ŽI od 12. listopada 2022. uz DVD snimku (list 43-46), izvadak iz kaznene evidencije za optuženika.

4. ŽIP, oštećenica navodi kako je 10.10.2022. oko 16,30 sati došla do svoje kuće u kojoj ne živi od 08.03.2022. u namjeri da istu očisti i pospremi da bi se ona i sin mogli natrag useliti u kuću, te je negdje oko 17,00 sati došao suprug ŽI i na hodniku u kojem se nalazila napao je riječima: "Kaj ti imaš raditi tu u kući, odi mrš van iz te kuće, ti nemaš tu kaj raditi, tu ću ja spavati, pazi kaj delaš jer će te pojesti mrak" nakon čega se okrenuo, iz brave ulaznih vrata izvadio ključ koji se nalazio u istoj, zalupio vratima i otišao iz kuće. Navedeno ponašanje supruga ŽI s kojim vodi brakorazvodnu parnicu jako ju je uplašilo poradi izrazito narušenih odnosa između njih i boji se da bi isti navedene prijetnje „možda“ ipak mogao ostvariti.

Prije inkriminiranog događaja prijavila je optuženika obzirom da je iznosio stvari iz njihove kuće i to njihovu bračnu stečevinu, kućanske aparate i slično, suđe, čaše, posteljinu i drugo.

Neposredno nakon inkriminiranog događaja kontaktirala je optuženika, razmijenili su nekoliko e-mailova, između ostaloga joj je optuženik poslao e-mail te tražio da mu pripremi krevet obzirom da nije imao smještaja gdje će spavati (pripremi mi krevet da imam gdje spavati, nažalost još nisam uspio riješiti stan).

5. HI, otac oštećenice, svjedoči da je inkriminiranog dana, tijekom popodneva, negdje oko 16,30 ili 17,00 sati, za vrijeme dok se je s kćerkom ŽIP nalazio u njezinoj kući gdje je bio na katu, da bi otvorio prozore da se malo prozrači kuća, je čuo Kristijanov glas iz prizemlja da isti nešto viče, ali nije mogao razaznati o čemu se radi, a dok je krenuo prema prizemlju već je čuo da su se zalupila ulazna vrata kuće a nakon toga je čuo i da su zalupila vrata na dvorištu, te da je auto odjurio sa istog. Svo to vrijeme on je bio na katu kuće tako da nije mogao čuti što oni dolje govore, kada je optuženik otišao spustio se u prizemlje i tamo je zatekao kćer koja je sjedila za stolom, bila je sva uzrujana, rekla da joj je ŽI prijetio da će ju mrak pojesti i još nešto ali se ne može sjetiti što. Kćer ŽIP mu je rekla da joj je ŽI prijetio riječima "da ju bude mrak pojeo", ali da joj „nije izravno prijetio usmrćenjem“. Ne zna da li rečenica „da će ju mrak pojesti“ izravno znači prijetnju.

6. ZI, majka oštećenice, navodi da vezano uz prijetnje koje je njezina kćerka ŽIP prijavila u policiji, nema saznanja jer taj dan nije bila s njom u kući u kojoj su živjeli ŽIP i ŽI s unukom Z. Međutim kada su došli kući suprug HI joj je ispričao da je ŽIP čistila kuću u prizemlju dok je on bio na katu kuće, a kada je čuo da je ŽI u kući i da nešto viče išao se spustiti u prizemlje da vidi što se događa, te kada ga je ŽI vidio odjurio je iz kuće a ŽIP mu je ispričala da joj je ŽI zaprijetio da će ju jednog dana samo noć pojest. ŽIP je tada rekla njoj i suprugu da mora nešto poduzeti jer ne zna što će ŽI napraviti i što bi joj mogao jednog dana napraviti. Kćer joj nije rekla da bi joj optuženik izravno prijetio da će je ubiti već da će ju jednoga dana pojesti noć. Suprug joj je ispričao ono što mu je kćer rekla no nije čuo prijetnje kada je bio na katu kuće. Sada je u postupku podjela bračne imovine.

7. Nesporno je, a što optuženik i oštećenica niti ne poriču, da je inkriminiranog dana i u inkriminirano vrijeme došlo do susreta između optuženika i oštećenice, da su odnosi između njih dvoje bili izrazito narušeni zbog brakorazvodne parnice, podjele bračne stečevine, da je optuženik iznosio iz kuće razne stvari za što oštećenica smatra da nema pravo obzirom da vode brakorazvodnu parnicu i da se radi o bračnoj stečevini, dok je optuženik smatrao da može uzeti sve za što posjeduje račun da je on kupio jer da to spada u njegove osobne stvari.

8. Sporno je pitanje da li se predmetna inkriminacija odvijala na način kako to optužba prikazuje, da li je optuženik tijekom kratkog susreta izgovorio inkriminirane riječi iz optužnice kao što je i sporno da li su se eventualno tako izgovorenim riječima stekle okolnosti nužne za postojanje kažnjivosti za ozbiljnu prijetnju.

9. Ozbiljnost prijetnje ne prosuđuje se samo na temelju izgovorenih riječi nego iz konteksta cijelog događaja. Svaku prijetnju treba sagledati, vrednovati i prosuđivati zasebno uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, posebice ranije odnose oštećenice i optuženika, prizvuk riječi i sve druge odlučne okolnosti od značaja za konkretizaciju predmetne inkriminacije. Dakle, za ozbiljnu prijetnju je važno u kojim je okolnostima izrečena (prijetnja izrečena u jednokratnom razgovoru, afektu, ima jednokratno značenje, ne i značenje ozbiljne prijetnje) a izgovaranje prijetećeg sadržaja mora biti utvrđeno sa potpunom izvjesnošću (odgovornost optuženika u kaznenom postupku mora biti utvrđena sigurno, jasno i nedvojbeno, a same činjenice ne smiju davati nikakvu sumnju niti bilo kakvu drugu mogućnost osim one koja ukazuje na kazneno pravnu odgovornost optuženika). Optužba mora biti lišena dvosmislenosti ili kompromisa, kako bi se isključila svaka vjerojatnost zabune.

10. Na temelju analize i ocjene svih provedenih dokaza, pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, povezujući ih sa obranom optuženika, sud je ocijenio kako iz provedenih dokaza ne proizlazi utvrđenim da bi u ponašanju optuženika bila ostvarena sva obilježja inkriminiranog kaznenog djela.

11. Optužba implicira optuženiku izgovor inkriminiranih riječi koje se zasnivaju na verbalnom svjedočenju oštećenice koje se oslanja na kaznenu prijavu i posredna saznanja HI i ZI, implicirajući tvrdnju oštećenice da joj je optuženik uputio verbalnu prijetnju sa riječima „pazi kaj delaš jer će te pojesti mrak“.

12. Sud naglašava da izrečene riječi prijetnje trebaju objektivno gledajući biti podobne da ih se smatra prijetećima ne i kako ih je adresat doživio (jer ljudi su različiti). Primjerice riječi „ubit ću te, čuvaj se mraka“ smatraju se prijetećima no međutim formulacija rečenice „jer će te pojesti mrak“ naizgled izgleda kao prijetnja ali nije lišena dvosmislenosti, ostavlja prostor za razna tumačenja te po ocjeni suda predstavlja nedovoljno konkretiziranu prijetnju (iz narodnih vjerovanja mrak je pun čudesnih tajanstvenih bića, noćnih ženskih duhova koji napadaju ljude i malu djecu, pa tako mora pod kojom se zapravo smatra vještica označava noćno žensko biće koje pretvoreno u razne oblike dolazi moriti čovjeka odnosno smetati mu u snu te označava poremećaj spavanja.

Sam otac oštećenice ne zna rastumačiti da li rečenica „da će ju mrak pojesti“ izravno znači prijetnju, ne zna kakav ima smisao takva rečenica. Po ocjeni suda rečenica da će nekoga mrak pojesti često se izgovara kao provokacija, nešto nedokučivo, misleći na narodna vjerovanja, maštu, bapske priče i praznovjerja (duhovi, vampiri, drakula, coprnice, štrige, patuljak R i drugi demoni koji čine pakosti ljudima time da ima mnogo načina zaštite i borbe protiv njih, npr. „glogova šiba na kući štiti ukućane“). Kurukulum Hrvatskog obrazovanja preporučuje svima koji se boje mraka dobrodošlu slikovnicu „Ja se mraka ne bojim“.

13. Dakle, na formulaciji rečenice da će nekoga pojesti mrak može se izgraditi pogrešan zaključak. Unatoč svojoj višeznačnosti, neodređenom sadržaju, izričaj fraze da bi je mogao pojesti mrak doveo je do toga da se sporne riječi okvalificiraju kao "ozbiljna prijetnja".

14. Oštećenica pokušava dokazati da je i sama pomisao da bi je mrak mogao pojesti ozbiljna prijetnja, neodoljivo joj zvuči na prijetnju ali se distancira od prijetnje usmrćenjem. Subjektivni osjećaj oštećenice, koji je eventualno i bio moguć i usprkos svemu iznesenom, ne može ponašanju optuženika dati karakter kaznenog djela zbog kojeg je optužen. U konkretnom slučaju pod plaštom ozbiljne prijetnje kriminalizira se optuženika putem kaznene prijave.

15. Kod pitanja uznemirenosti i prestrašenosti oštećenice treba imati na umu da sa podjelom bračne stečevine uvijek ima trauma, dramatizacije zbog narušavanja budućeg materijalnog položaja. Sudski su sporovi puni emocionalnih trauma, emotivno iscrpljujući za sve uključene strane. Stoga činjenica da je bila uznemirena zbog podjele bračne stečevine ne znači da je optuženik doista oštećenici ozbiljno prijetio a isto tako, činjenica da je oštećenica podnijela kaznenu prijavu, ne znači da je doista i doživjela ozbiljnu prijetnju (sasvim sigurno nije bila ravnodušna što je optuženik odnosio stvari iz kuće ali to samo za sebe ne može biti razlog terećenja). Ozbiljna prijetnja nije stvar slobodne procjene, toga kako se kome što čini ili priviđa, nego jasnih i zdravorazumskih uvjeta tog čina.

16. Analizirajući svjedočenje oštećenice sud nije prihvatio njezin iskaz iz razloga neuvjerljivosti. Oštećenica je iznosila svoju subjektivnu istinu koja se ne mora poklapati s objektivnom istinom. Inkriminiranog dana oštećenica je bila nabijena raznim emocijama, pokušavala je sudu prikazati se žrtvom prijetnje koja joj je, po ocjeni suda, služila kao paravan za neraščišćene međusobne odnose sa optuženikom, zbog podjele bračne stečevine.

17. Obranu optuženika sud je ocijenio razumljivim te utvrdio da kod optuženika nije bilo namjere ozbiljne prijetnje kao sastavnog dijela kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Za predbacivanja u jednom verbalnom sukobu karakteristična je nepromišljenost pa prema tome upitna je ozbiljnost ponašanja kako optuženika tako i oštećenice. Naime, kada se sagledaju sve okolnosti konkretnog slučaja ne može se zaključiti da moguće riječi izražene u jednom isprovociranom sukobu, imaju karakter ozbiljne prijetnje.

18. Ocjena je suda kako iz rezultata izvedenih dokaza koji su sudu stajali na raspolaganju, u svom zbroju i međusobnoj povezanosti, nije sigurno i nedvojbeno utvrđeno dokazanim da bi optuženik počinio inkriminirano djelo na način kako je to činjenično opisano izrekom presude, da prezentirano svjedočenje oštećenice ne predstavlja pouzdanu osnovu za optuženje, za relevantna činjenična utvrđenja iz optužbe da je optuženik povezan sa izravnom prijetnjom a u nedostatku drugih protivnih dokaza iz kojih bi proizlazilo suprotno (bez sigurnih dokaza nema objektivno kauzalnog čina optuženika, sve je spekulacija) sud ga je oslobodio od optužbe. Ostala je samo teza, pretpostavka njegove krivnje.

19. Odredba čl. 453. toč. 3. ZKP/08 nalaže sudu donošenje oslobađajuće presude ne samo kad je s pouzdanošću dokazano da optuženik nije počinio kazneno djelo, već i u slučaju kad to ostane dvojbeno, sukladno načelu in dubio pro reo. Stoga je sud, temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio optuženika od optužbe a temeljem čl. 149 st. 1. ZKP/08 odlučio da troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zlataru, 29. travnja 2024.

SUDAC:

Branimir Papić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. ODO u Zlataru, na broj KO-DO-89/2023.,

2. Opt. ŽI,

3. Braniteljici, odvj. Ivana Validžić,

4. Ošt. ŽIP.