REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1560/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kamelija Parać, u pravnoj stvari tužitelja Deana Hrubenja, OIB 11621012798, Rajevo Selo (Drenovci), Stjepana Radića 82, kojeg zastupa punomoćnica Jasna Špiranović, odvjetnica iz Slavonskog Broda, Trg pobjede 13/I, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 116, radi isplate osigurnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-754/2023 od 19. veljače 2024., 29. travnja 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-754/2023 od 19. veljače 2024. u točki I. izreke.
II. Preinačuje se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-754/2023 od 19. veljače 2024. u točki II. izreke i rješava:
Za postupanje u ovom predmetu stvarno i mjesno nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Trgovački sud u Zagrebu se pobijanim rješenjem oglasio stvarno nenadležnim i odredio da je za postupanje u ovom predmetu stvarno i mjesno nadležan Općinski sud u Vinkovcima.
2. Tako je odlučio prvostupanjski sud jer je tužitelj nositelj prava i obveza obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, nije trgovac, prema odredbama čl. 3. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i čl. 5. st. 1. te čl. 4. st. 1. Zakona o trgovini jer gospodarsku djelatnost ne obavlja prema propisima o obrtu i nije upisan u sudskom registru.
3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik. Rješenje pobija u cijelosti zbog svih žalbenih razloga. U odnosu na stvarnu nadležnost navodi da Zakon o parničnom postupku u relevantnoj odredbi čl. 34.b. ne propisuje da stranka u parničnom postupku mora biti trgovac u smislu odredaba Zakona o trgovački društvima, Zakona o trgovini, Zakona o poljoprivredi, već govori „samo“ o fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost i sporu vezanom uz njenu djelatnost. Kako se radi o sporu u vezi s registriranom tužiteljevom djelatnošću, to jest poljoprivrednom proizvodnjom stvarno je nadležan trgovački sud. U odnosu na mjesnu nadležnost navodi da je mjesna nadležnost stvarno nadležnog suda ugovorena u tekstu klauzule obaviještenosti. Tuženik ističe da se tekst „Klauzula obaviještenosti„ iz kojeg proizlazi da se za: „sudske sporove ugovara mjesna nadležnost suda u Zagrebu“ nalazi u prilozima uz tužbu na stranici 72. i 73., prije uplatnice za pristojbu, koja je na stranici 74. priloga uz tužbu. Obzirom da je sukladno odredbama čl. 70. Zakona o parničnom postupku, ugovorena, mjesna nadležnost suda u Zagrebu. Predlaže žalbu usvojiti i pobijano rješenje preinačiti, odnosno rješenjem odrediti da je za postupanje u ovom predmetu stvarno i mjesno nadležan Trgovački sud u Zagrebu, podredno Općinski građanski sud u Zagrebu.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Rješenje je ispitano na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. O pitanju stvarne nadležnosti stav je zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu poslovni broj Gr1 267/2023 od 26. listopada 2023. U rješenju se navodi slijedeće:
6.1. Prema odredbi čl. 34.b st. 1. t. 1. ZPP-a propisano je da trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, kao i između fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (čl. 34. st. 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda.
6.2. Prema odredbi čl. 34. st. 2. ZPP-a općinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim sporovima iz čl. 1. ZPP-a koji nisu u prvostupanjskoj nadležnosti trgovačkih sudova ili kojih drugih sudova.
6.3. Pojam trgovca određen je odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 40/19; dalje: ZIDZTD) koji je stupio na snagu 20. travnja 2019. Prema toj odredbi trgovac je, ako tim Zakonom nije drugačije određeno, osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.
6.4. Odredbom čl. 5. st. 1. podstavak 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“ broj: 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20 i 33/23; dalje: ZT) prema kojem, osim trgovca iz čl. 4. ovoga Zakona, djelatnost trgovine može obavljati i nositelj i /ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu s posebnim propisima, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz čl. 10. st. 1. podstavaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10. ovoga Zakona, kao i na tržnicama na veliko iz čl. 7. st. 3. ovoga Zakona.
6.5. Trgovac je, u smislu čl. 4. st. 1. ZT-a pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i /ili pružanje usluga u trgovini.
6.6. Dana 1. siječnja 2019. stupio je na snagu novi Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 118/18; dalje: ZOP) koji ne predviđa organizacijski oblik; obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako je to bilo regulirano odredbama Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 30/15; dalje: ZP/15).
6.7. Novi Zakon o poljoprivredi uvodi novi organizacijski oblik - samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo - koje je definirano u čl. 3. st. 1. t. b. ZOP-a kojim je određeno da je samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo fizička osoba poljoprivrednik, koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju, uključujući prodaju znanja i vještina članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka iznosu od 3.000,00 EUR.
6.8. Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 29/18 i 32/19; dalje: ZOPG) u čl. 5. st. 1.a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo definira kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.
6.9. Tužitelj, kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva nije trgovac, jer u smislu citiranih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o trgovini nije registriran za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanje usluga u trgovini niti je osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanju usluga na tržištu, a ni gospodarsku djelatnost ne obavlja samostalno u skladu s propisima o obrtu i nije upisana u sudskom registru.
6.10. Postupak upisa poljoprivrednog gospodarstva i izdavanja rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava vrši Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (čl. 3. st. 1. Pravilnika o upisu poljoprivrednih gospodarstava - „Narodne novine“ broj 76/11 i 42/13).
6.11. Dakle, tužitelj je nositelj prava i obveza obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva pa nije trgovac u smislu odredbe čl. 3. st. 1. ZIDZTD-a te čl. 5. st. 1. i čl. 4. st. 1. ZT-a, jer gospodarsku djelatnost ne obavlja samostalno u skladu s propisima o obrtu i nije upisana u sudskom registru, dok je tuženik pravna osoba i subjekt iz čl. 34.b t. 1. ZPP-a.
6.12. Slijedom navedenoga nisu ispunjene pretpostavke za stvarnu nadležnost trgovačkog suda u ovoj pravnoj stvari pa je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan općinski sud.
7. Prvostupanjski je sud pravilno odlučio kada se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.
8. No međutim, tuženik osnovano navodi da je mjesna nadležnost stvarno nadležnog suda ugovorena u tekstu klauzule obaviještenosti iz kojeg proizlazi da se za: „sudske sporove ugovara mjesna nadležnost suda u Zagrebu“ obzirom da je sukladno odredbama čl. 70. ZPP-a, ugovorena, mjesna nadležnost suda u Zagrebu valjalo je rješenje u točki II. preinačiti i odrediti da je za postupanje u ovom predmetu stvarno i mjesno nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu.
9. Valjalo je stoga temeljem čl. 380. t. 2. i 3. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 29. travnja 2024.
Sudac
Kamelija Parać
Broj zapisa: 9-30866-e0ef7
Kontrolni broj: 0776b-45c7f-ca162
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Kamelija Parać, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
