Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: 4 P-164/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, po sucu Tomislavu Jurlini, u građanskopravnoj stvari tužiteljice NERE MAROHNIĆ iz Rijeke, Zagrebačka 19, OIB: 04807945438, koju zastupa punomoćnik Đorđe Perković, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika HELIJA KURTE iz Privlake, Kneza Mislava 8, OIB: 10323540343, kojeg zastupa punomoćnik mr. sc. Ive Brkić, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja vlasništva poslovnog udjela u trgovačkom društvu, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 1. ožujka 2024. u nazočnosti tužiteljice osobno uz zamjenicu punomoćnika Anu Mamić te tuženika osobno uz punomoćnika Tea Petanija, te nakon ročišta radi objave i uručenja presude, 26. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I.

Utvrđuje se da poslovni udjel r.br. 1 u društvu HELIO BAZENI d.o.o., Ulica Ivana Viteza od Sredne 9, Zadar, OIB: 37002072371, u nominalnom iznosu od 2.654,46 eura / 20.000,00 kuna predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika te je tužiteljica suovlaštenik na tom poslovnom udjelu.

II.

Ovlašćuje se tužiteljica da u knjizi poslovnih udjela HELIO BAZENI d.o.o., Ulica Ivana Viteza od Sredne 9, Zadar, OIB: 37002072371, zatraži upis suovlaštenika za poslovni udio r.br. 1, u nominalnom iznosu od 2.654,46 eura / 20.000,00 kuna.

III.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 896,53 eura roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi kako su ovdje parnične strane bivši bračni drugovi čiji brak je sklopljen 24. srpnja 1999., a razveden rješenjem Općinskog suda u Zadru od 25. srpnja 2022. u predmetu pod poslovnim brojem R1 Ob-227/2022. Tuženik da je 15. listopada 2019. osnovao trgovačko društvo HELIO BAZENI d.o.o., Ulica Ivana Viteza od Sredne 9, Zadar, OIB: 37002072371, upisano u sudski registar ovog suda te da je ujedno i jedini član navedenog društva. Temeljni kapital navedenog poslovnog udjela da je u cijelosti plaćen iz zajedničke imovine bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice te da isti predstavlja bračnu stečevinu. Sukladno čl. 36. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023; dalje ObZ) bračna stečevina da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

Nadalje, tužiteljica navodi da, iako ObZ to izričito ne propisuje, u bračnu stečevinu ulazi i poslovni udjel u slučaju ispunjenja zakonskih pretpostavki da je drugi bračni drug imatelj poslovnog udjela u nekom trgovačkom društvu te da je taj poslovni udjel stečen radom tijekom trajanja bračne zajednice. Stoga, poslovni udjel, odnosno prav koja iz njega da proizlaze, mogu biti predmetom bračne stečevine pod istim pretpostavkama nastanka kao i ostala imovina koju su bračni drugovi stekli tijekom trajanja bračne zajednice. Društvo HELIO BAZENI d.o.o. da je osnovano za vrijeme trajanja bračne zajednice iz novčanih sredstava bračnih drugova ostvarenih radom, a poslovni udjel navedenog društva da je bračna stečevina od trenutka osnivanja društva.

Stoga, tužiteljica zahtjeva utvrđenje da je i ona ovlaštenik na poslovnom udjelu u smislu čl. 417. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023; dalje ZTD) prema kojem, ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, isti mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno te solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

2. Tuženik u pisanom odgovoru na tužbu (stranica spisa 16) u bitnome navodi kako ne osporava činjenicu u tužbi kako je društvo HELIO BAZENI d.o.o. osnovano za vrijeme trajanja bračne zajednice ovdje parničnih stranaka. Međutim, tuženik osporava sve ostale navode tužiteljice kao neosnovane te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Stranke su u daljnjem tijeku postupka ustrajale u svim svojim navodima.

4. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave u spisu i to: izvadak iz sudskog registra za društvo HELIO BAZENI d.o.o. (stranice spisa 4 do 6), rješenje Općinskog suda u Zadru od 25. srpnja 2022., poslovni broj R1 Ob-227/2022-2, uz potvrdu pravomoćnosti (stranice spisa 7 do 11).

Izvršen je uvid i u zbirku isprava društva HELIO BAZENI d.o.o., čija preslika je uložena u spis predmeta na stranicama 28 do 63.

Proveden je dokaz saslušanjem stranaka i to na ročištu glavne rasprave od 1. ožujka 2024. (zapisnik na stranicama spisa 21 do 24).

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Prema odredbi čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane.

7. Odredbom čl. 7. st. 2. ZPP-a stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljičin zahtjev za utvrđenjem vlasništva poslovnog udjela u trgovačkom društvu HELIO BAZENI d.o.o.

9. U ovoj fazi postupka između stranaka nije sporno kako je društvo HELIO BAZENI d.o.o. osnovano za vrijeme trajanja bračne zajednice ovdje parničnih stranaka.

Ono što je u ovom postupku sporno jest činjenica predstavlja li poslovni udjel u navedenom društvu bračnu stečevinu stranaka.

10. Tužiteljica Nera Marohnić u svom stranačkom iskazu navodi da u postupku nisu sporne činjenice vezane uz zaključenje i razvod braka. što se tiče društva HELIO BAZENI d.o.o., navodi da je ono osnovano 2019., da je ona sudjelovala kako u osnivanju, tako i u poslovanju društva. Pojašnjava kako je u vrijeme osnivanja smatrala da je njezin bivši suprug na dotadašnjem radnom mjestu imao premalu plaću te da je bolje i za njega i cijelu obitelj da pokrene vlastiti posao. Osnovano je navedeno društvo, a naglašava kako je ona za potrebe osnivanja podigla nenamjenski kredit kod OTP banke od 30.000,00 eura, te da je tim novcem uplaćen temeljni kapital, kupljen alat za potrebe poslovanja društva, kao i vozilo Ford. Tvrdi da je uzimanje kredita tada bila jedina objektivna mogućnost da bi se pokrenulo poslovanje. Navodi da nije bila zaposlena u društvu HELIO BAZENI d.o.o., a da isključivo ona vraća spomenuti kredit. Na posebna pitanja odgovara da je radi naplate iznosa iz kredita protiv ovdje tuženika pokrenula i drugi postupak pred sudom, te da je izvlaštena i iz zajedničke kuće i trgovačkog društva. Također, pojašnjava da je dio podignutog kredita, nekih 5.000,00 eura iskoristila za potrebe vlastite operacije, o čemu da postoji dokumentacija. Također, da su stranke za trajanja braka izgradile i 2 apartmana s bazenom, za koje da je također podignula kredit.

Tuženik Helijo Kurta u svom stranačkom iskazu također ne osporava činjenice vezane uz postojanje i prestanak braka. Spori sudjelovanje tužiteljice u osnivanju društva te tvrdi kako nije točno da bi kredit koji ona spominje bio iskorišten za osnivanje društva. Tvrdi da je novac iskorišten za estetske operacije ovdje tužiteljice. Potvrđuje da je prije osnivanja društva doista bio zaposlen kod treće osobe, na tom poslu da je stekao iskustvo te je osnovao vlastitu firmu, odnosno društvo HELIO BAZENI d.o.o. Ističe da je temeljni kapital uplatio on, vlastitim sredstvima i njegova oca koji se bavio turizmom i za koje misli da je podmirio polovicu iznosa temeljnog kapitala. Tvrdi da je njegov otac dao i novac za kupnju vozila koje spominje ovdje tužiteljica. Na posebna pitanja, odgovara da kredit od 30.000,00 eura nije korišten za uplatu temeljnog kapitala kod osnivanja društva, da su kupljeni bušilica i akumulatorski alati, te da je djelatnost društva bila instalacija filtracijskih dijelova bazena, s tim da procjenjuje kako je sav alat mogao vrijediti do 3.000,00 eura. Također, odgovara i da je spomenuto vozilo kupljeno u siječnju ili veljači 2020. te da su prve strojarnice plaćene od strane investitora. Navodi i kako mu nije poznato odakle njegovom ocu novac koji je dao za temeljni kapital, da su njegovi roditelji umirovljenici koji zarađuju i od turizma te žive skromno, a poriče i da bi se on i ovdje tužiteljica za vrijeme trajanja braka bavili turističkom djelatnošću.

U odnosu na stranačke iskaze, treba naglasiti da su i tužiteljica i tuženik prigovorili iskazima protivne strane.

Iz priložene dokumentacije sudskog registra za društvo HELIO BAZENI d.o.o. odnosno iz preslike zbirke isprava proizlazi da je prijava za upis u sudski registar podnesena ovom sudu 17. listopada 2019. po javnom bilježniku Suzani Hrabra. Uz prijavu je priložena potrebna dokumentacija, odnosno potpis ovlaštene osobe (što je na prijavi ovdje tuženik), izjava o osnivanju potpisana od strane ovdje tuženika, odluka o osnivanju društva koju je donio, također, ovdje tuženik kao i odluku o imenovanju člana uprave. Nadalje, priložen je popis članova društva prema kojemu je tuženik jedini član društva, kao i osoba ovlaštena za vođenje poslova društva, a koji je navedeno postavljene prihvatio i izjavom na zapisniku javnog bilježnika koji je također priložen zbirci isprava.

Nadalje, zbirci isprava prileži tuženikova izjava o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza i doprinosa, kao i po tuženiku potpisan popis djelatnosti i odluka o određivanju poslovne adrese društva.

Konačno, zbirci isprava prileži potvrda FINA-e broj 64/2019 od 16. listopada 2019. iz koje proizlazi da je osnivački polog za društvo HELIO BAZENI d.o.o. u iznosu od 20.000,00 kn tog datuma uplatio ovdje tuženik, pri čemu je ovlastio taksativno navedene djelatnike FINA-e da poduzimaju potrebne radnje u postupku kod sudskog registra ovog suda.

Zbirci isprava, ali i parničnom spisu, prileže i rješenje ovog suda posl. br. Tt- 19/3602-2 od 22. listopada 2019. o upisu društva HELIO BAZENI d.o.o. u sudski registar, kao i izvadak iz sudskog registra u kojem je, što nije sporno, kao osnivač i jedini član uprave upisan ovdje tuženik.

Isto tako, iz zbirke isprava proizlazi da je tuženik kao ovlaštena osoba podnio zahtjev za upis adrese elektroničke pošte za društvo HELIO BAZENI d.o.o., a koja je adresa upisana rješenjem ovog suda od 22. listopada 2020.

Iznesenim dokazima sud je zapravo proveo sve dokaze koje su stranke predložile tijekom postupka.

11. Odredbom čl. 36. st. 1. ObZ-a, propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

Prema odredbi st. 3. istog članka proizlazi da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

Odredbom čl. 417. st. 1. ZTD-a propisano je da ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

Iz citirane odredbe ObZ-a proizlazi kako postoji zakonska presumpcija da je imovina bračnih drugova zajednička, ukoliko je stečena u braku, odnosno stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

Bračni drugovi, osim bračne stečevine, mogu imati i vlastitu imovinu. U praksi je u pojedinim slučajevima teško točno utvrditi jasnu granicu između bračne stečevine i vlastite imovine, a što se po mišljenju ovog suda dogodilo upravo u konkretnom slučaju. Kako bi se izbjegle moguće nedoumice, ObZ je regulirao i mogućnost ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova, a što ovdje očito nije slučaj, barem u dijelu koji se odnosi na poslovne udjele.

Poslovni udjel u određenom trgovačkom društvu podrazumijeva skup svih prava i obveza članova društva u tom društvu. U slučaju kada je jedan bračni drug imatelj poslovnog udjela u nekom društvu, a društvo je osnovano za vrijeme trajanja braka, postoji zakonska presumpcija iz čl. 36. ObZ-a da je drugi bračni drug ovlaštenik na tom poslovnom udjelu u smislu odredbe čl. 417. st. 1. ZTD-a. Kada se radi o članovima trgovačkih društava, tada u odnosu na samo društvo, te prema trećim osobama, članom društva smatra se samo onaj tko je upisan u sudski registar (u konkretnom slučaju, ovdje tuženik) i knjigu poslovnih udjela. Međutim, ako poslovni udjel predstavljaju bračnu stečevinu, bračni drug koji nije upisan kao član društvo, odnosno imatelj poslovnih udjela, u slučaju da mu drugi bračni drug to pravo osporava, svoja prava može ostvarivati pokretanjem sudskog postupka u kojem traži utvrđenje da poslovni udjeli predstavljaju bračnu stečevinu.

12. U konkretnom slučaju, kao što je prethodno naglašeno, ne postoji jasna razlika na temelju koje bi sud mogao bez prethodnih nedoumica utvrditi je li poslovni udjel u društvu HELIO BAZENI d.o.o. bračna stečevina. Naime, ni tužiteljica ni tuženik nisu sudu pružili dokaze iz kojih bi se to moglo nedvojbeno utvrditi. Ovo stoga jer su njihovi iskazi u pretežnom dijelu, gotovo u cijelosti, proturječni vezano uz odlučne činjenice. S druge strane, u korist tužiteljice govori prethodno iznesena zakonska presumpcija, a u korist tuženika dokumentacija iz zbirke isprava iz koje je dokumentacije zaključiti da je sve radnje vezane uz osnivanje društva poduzeo upravo tuženik.

Te činjenice ne spori ni sama tužiteljica, ali tvrdi da je, iako ne formalno u postupku osnivanja, i sama sudjelovala kako u osnivanju samog trgovačkog društva, tako i u stvaranju pretpostavki za konkretan rad tog društva. Međutim, ni tužiteljica u prilog te tvrdnje nije dostavila materijalne dokaze iako je očito za to imala mogućnost (primjerice, ugovor o kreditu, dokaze o otplati i sl.), a koji bi povezani s njenim stranačkim iskazom mogli dovesti do zaključka u prilog njenih tvrdnji.

S druge strane, upravo tuženikov stranački iskaz dovodi do mogućeg zaključka da je tužiteljica ipak sudjelovala u osnivanju i radu društva. Naime, iako spisu ne prileže materijalni dokazi o uzimanju kredita i činjenici da ga otplaćuje tužiteljica kako sama tvrdi, i sam tuženik u svom iskazu potvrđuje da je kredit podignut, te makar i dijelom (kupnja alata za cca 3.000,00 eura) korišten za rad društva. Pritom, svoju tvrdnju da tužiteljica nije sudjelovala u osnivanju i radu društva, posebice u dijelu koji se odnosi na troškove, dokazuje tvrdnjom da mu je potreban novac dao njegov otac, za kojeg u istom iskazu tvrdi da zajedno s majkom živi skromno od mirovine, pri čemu ne spori niti tvrdnju tužiteljice da je za potrebe poslovanja kupljeno i vozilo.

Iz same konstrukcije stranačkog iskaza tuženika sud zaključuje da je očito za potrebe osnivanja i početka rada društva korišten kredit, a tuženik nije osporio tvrdnju tužiteljice da ga i danas otplaćuje upravo ona, te da o tome vodi zaseban spor u sklopu ukupnog razrješenja imovinsko-pravnih odnosa bivših supružnika.

To zapravo znači da, posebno imajući u vidu prethodno više puta spomenutu presumpciju iz ObZ-a, kako je sporno trgovačko društvo osnovano i poslovalo, nesporno, za vrijeme trajanja braka, očito financirano iz imovine stečene u braku, odnosno imovine koja je zajednička i tužiteljici i tuženiku.

Radi izloženog, sud je u dvojbi vezanoj uz činjenicu radi li se o bračnoj stečevini, na temelju izloženog, ipak zaključio da bi se radilo o bračnoj stečevini, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 36. ObZ-a i čl. 417. ZTD-a tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

13. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, sve s obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom.

Tužiteljici je trebalo priznati trošak zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to za sastav tužbe, te zastupanje na ročištima od 20. veljače i 1. ožujka 2024., svaka radnja u iznosu od 200,00 eura prema Tbr. 7 i Tbr. 9. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, dalje Tarifa), kao i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu od ukupno 146,53 eura, odnosno 896,53 eura.

Treba naglasiti da je odluka o trošku donesena i sukladno odredbama Tbr. 52. st. 1. do 3., i Tbr. 54. Tarife

14. Radi izloženog odlučeno je kao u izreci.

U Zadru 26. travnja 2024.

Sudac

Tomislav Jurlina

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka.

Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku uz poziv za plaćanje sudske pristojbe

- Tuženiku po punomoćniku

- u spis

Broj zapisa: 9-30866-d5138

Kontrolni broj: 0f246-ba27a-dff5a

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=TOMISLAV JURLINA, L=ZADAR, O=TRGOVAČKI SUD U ZADRU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.