Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: Pr-5519/2021-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika - specijalista Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice N. Č. iz S., O.: …, koju

zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika

K. S., O.:…, S., radi isplate,

nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 21.ožujka 2024. godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, a izočnosti tuženika, dne 26.travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od travnja 2016.g. do prosinca 2022.g. u ukupnom iznosu od 1.387,41 € zajedno s pripadajućom:

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,90 € teče od 15. svibanj 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,09 € teče od 15. lipanj 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,09 € teče od 15. srpanj 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 14,28 € teče od 15. kolovoz 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 12,93 € teče od 15. rujan 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 6,82 € teče od 15. listopad 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,54 € teče od 15. studeni 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,13 € kuna teče od 15. prosinac 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,41 € teče od 15. siječanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,64 € teče od 15. veljača 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 8,75 € teče od 15. ožujak 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 12,47 € teče od 15. travanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 13,19 € teče od 15. svibanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 8,91 € teče od 15. lipanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,31 € teče od 15. srpanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 14,63 € teče od 15. kolovoz 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 15,64 € teče od 15. rujan 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 4,97 € teče od 15. listopad 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 13,16 € teče od 15. studeni 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 8,85 € teče od 15. prosinac 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 7,41 € teče od 15. siječanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 6,98 € teče od 15. veljača 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,09 € teče od 15. ožujak 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 14,06 € teče od 15. travanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 10,19 € teče od 15. svibanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,31 € teče od 15. lipanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 12,74 € teče od 15. srpanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 17,05 € teče od 15. kolovoz 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 13,62 € teče od 15. rujan 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 10,70 € teče od 15. listopad 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 7,01 € teče od 15. studeni 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,77 € teče od 15. prosinac 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 15,36 € teče od 15. siječanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,63 € teče od 15. veljača 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,07 € teče od 15. ožujak 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 16,27 € teče od 15. travanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 10,07 € teče od 15. svibanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 9,63 € teče od 15. lipanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 19,38 € teče od 15. srpanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 24,37 € teče od 15. kolovoz 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 20,88 € teče od 15. rujan 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 13,69 € teče od 15. listopad 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 15,60 € teče od 15. studeni 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 20,71 € teče od 15. prosinac 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 11,96 € teče od 15. siječanj 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 19,21 € teče od 15. veljača 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 14,73 € teče od 15. ožujak 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 21,58 € teče od 15. travanj 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 13,45 € teče od 15. svibanj 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 3,13 € teče od 15. lipanj 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 5,10 € teče od 15. srpanj 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 1,18 € teče od 15. kolovoz 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 25,05 € teče od 15. rujan 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 3,80 € teče od 15. listopad 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 65,45 € teče od 15. studeni 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 139,00 € teče od 15. prosinac 2020.

zakonskom kamatom koja na iznos od 104,48 € teče od 15. siječanj 2021.

zakonskom kamatom koja na iznos od 224,44 € teče od 15. kolovoz 2021.

zakonskom kamatom koja na iznos od 148,99 € teče od 15. rujan 2021.

zakonskom kamatom koja na iznos od 45,05 € teče od 15. listopad 2021.

zakonskom kamatom koja na iznos od 2,76 € teče od 15. ožujak 2022.

zakonskom kamatom koja na iznos od 5,73 € teče od 15. rujan 2022.

zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 € teče od 15. siječanj 2023.

do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 1.390,45 eura uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 13.travnja 2021. godine podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi navodi kako je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice klinike… i da joj je tuženik zbog

pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Tužiteljici je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), Dodacima Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Dodatak KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd...). Obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika tužiteljica je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da nezdravstveni radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 1.rujna 2019. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada) Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu jer da ne raspolaže svim platnim listama, a tuženik isključivo raspolaže evidencijom o radu i rasporedu te je predložila da sud obveže tuženika na dostavu sve zatražene dokumentacije kako bi tužiteljica po pribavi iste i nakon provedenog financijsko - knjigovodstvenog vještačenja mogla urediti tužbeni zahtjev.

2.Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 26.rujna 2023. . u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Z. C. tako da za razdoblje od travnja 2016. do prosinca 2022. potražuje od tuženika isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom bruto iznosu od 1.387,41 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate,

bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik opreza radi osporava osnov potraživanja .

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Z.

C. na okolnost izračuna pripadajućih razlika po osnovama koje tužiteljica potražuje kao i pregledom obračunskih lista tužiteljice za utuženo razdoblje i plana rada i evidencije o radnom vremenu za tužiteljicu za utuženo razdoblje, a koja dokumentacija je sastavni dio tog nalaza i mišljenja.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice.

6. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od travnja 2016. do prosinca 2022. s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada, te razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koju bi tužiteljica ostvarila u utuženom razdoblju.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog i vještaka za financije i računovodstvo Z. C., koji je nalaz izradio temeljem dokumentacije dostavljene od

strane tuženika, proizlazi da je tužiteljica u promatranom razdoblju u pojedinim mjesecima radila prekovremeno i da joj je prekovremeni rad u tim mjesecima evidentiran i plaćen. Iz platnih lista također da je vidljivo da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatak za otežane uvjete rada. Sporno je da li je tužiteljici spomenut dodatak isplaćen za sve sate koje je odradila, ili samo za one sate koje je odradila u redovnoj satnici. Provjerom svih platnih lista vještak je utvrdio da joj dodatak za posebne ( otežane ) uvjeta rada plaćen samo za onu količinu sati koja je odrađena u redovnom radu, dok nije obračunat za sate koji su odrađeni u prekovremenom radu. Također da je vještačenjem utvrdio da tužiteljici nisu u cijelosti isplaćeni ni svi prekovremeno odrađeni sati, što znači da plaća tužiteljici u promatranom razdoblju nije ispravno obračunata. Vještak daje mišljenje kako neplaćeni dodaci za posebne uvjete rada koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju (travanj/2016. – ožujak/2020.), iznose mjesečno kako je to prikazano u stupcu 12, Tablice br. 1, tj. ukupno 526,17 eura, neplaćeni dodaci za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju (travanj/2016. – studeni/2022.) iznose kako je to prikazano u Tablici br. 2, tj. ukupno 81,83 eura , a kao posljedica pogrešno obračunatih dodataka na plaću iz utuženog razdoblja (travanj/2016. – studeni/2022.) tužiteljici da je isplaćen manji iznos naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) i to mjesečno i godišnje kako je to prikazano u stupcu 12, Tablice. br. 3, tj. ukupno 779,41 eura. Ukupan iznos predmetnih dodataka na plaću (za otežane uvjete rada i za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni ) i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) koje tuženik nije isplaćivao tužiteljici u utuženom razdoblju (travanj/2016. – studeni/2022.), da iznosi mjesečno i godišnje kako je to prikazano u stupcima 6.i 7. Tablice br. 4, odnosno sveukupno u bruto iznosu od 1.387,41 eura.

10. Tuženik je na provedeno financijsko vještačenje istakao primjedbe osporavajući utvrđenje vještaka da tužiteljici nisu isplaćivani dodaci na smjene, subotu, nedjelju i blagdan jer da su na platnim listama vidljivi obračunati spomenuti dodaci. Dalje navodi kako vještak neispravno računa naknadu za bolovanje i godišnji odmor te da je vještaku izračun razlike godišnjeg odmora i bolovanja uključio i razlike dodatka na smjene, subotu, nedjelju i blagdan, a koji dodaci su tužiteljici plaćeni.

11. Očitujući se na primjedbe tuženika vještak Z. C. dostavio je dopunu nalaza i mišljenja dana 30.studenog 2023. u kojoj navodi kako uopće ne osporava da su "na platnim listama vidljivi obračunati spomenuti dodaci“, ali je svojim vještačenjem utvrdio da ti dodaci nisu bili u svim mjesecima ispravno obračunati, jer da je utvrdio da od svih promatranih sati rada - subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni - tužiteljici u pojedinim (ne u svim) mjesecima nisu bili ispravno obračunati i isplaćeni samo sati rada u drugoj smjeni, i to u ukupnom iznosu od 616,51 kn. To da je vidljivo i iz priložene Tablice br. 2, tj. da u cijelom promatranom razdoblju (04/2016. – 12/2022.) da je tužiteljici samo za devet mjeseci bilo isplaćeno manje sati za rad u drugoj smjeni negoli je to, prema podacima iz evidencija radnog vremena, ona odradila. Stoga vještak navodi kako ne stoji tvrdnja tuženika "da nije bilo potrebe za ikakvim izračunom“ jer je vještak usporedbom službenih podataka iz evidencija o radu i iz isplatnih lista tužiteljice (a to su vjerodostojni knjigovodstveni podaci, koji su dostavljeni vještaku od strane tuženika i u koje on nema razloga sumnjati) utvrdio da je minimalnih razlika u tom obračunu ipak bilo. Nadalje, navodi kako obračun naknada za godišnji odmor i/ili bolovanje nije radio prema nekakvoj svojoj metodologiji, već prema važećim propisima, odnosno sukladno odredbama KU i TKU te zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU, a to znači kao prosječnu mjesečnu bruto plaću u prethodna 3 mjeseca (tu je prosječnu plaću vještak dodatno korigirao, odnosno uvećao za razliku po osnovi manje isplaćenih dodataka na plaću) i to koristeći relevantne propise koji reguliraju ovu materiju: Tako da se članku 36. Kolektivnog ugovora za zdravstvo (NN/143/13), u poglavlju Godišnji odmor, navodi sljedeće: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.“ U Zaključku broj 63 sa 12. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU (održane 19.03.2014.) navodi se sljedeće: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne bruto plaće koja je radniku isplaćena u posljednja tri mjeseca.“ U Zaključku br. 116 sa 17. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU (održane 13.10. 2014.) pojašnjava se način obračuna naknade plaće za vrijeme korištenja GO: „Ako je to za radnika povoljnije poslodavac mu izračunava prosječnu mjesečnu bruto plaću koja čini zbroj bruto plaća isplaćenih radniku u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor. Dijeljenjem toga iznosa s brojem tri dobiva se prosječna mjesečna plaća. Iznos prosječne mjesečne plaće dijeli se s redovitim mjesečnim fondom sati mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor te množi s brojem sati koje je radnik proveo na godišnjem odmoru.“ Dakle, da svi ti propisi spominju bruto plaću (koja se radniku isplaćuje za redovan rad), a ne naknadu plaće (koja se radniku isplaćuje kad on ne radi – godišnji odmor, bolovanje, blagdan i plaćeni dopust). Zato je vještak tromjesečni prosjek korigirane plaće nakon onog mjeseca u kojem je tužiteljica bila na bolovanju radio sukladno tim propisima, a to znači prema zadnja 3 mjeseca kada je tužiteljica ostvarila puni iznos svoje 3 plaće, a to su ona prethodna 3 mjeseca kad nije bila na bolovanju (do 42 dana ili preko 42 dana, tj. na teret HZZO-a) jer se za razliku od svih drugih naknada, naknada plaće za vrijeme bolovanja obračunava prema koeficijentu 0,85 (odnosno smanjuje se za 15%) pa u tom mjesecu radnik ne ostvaruje puni iznos svoje plaće. U protivnom slučaju (da se kod tog obračuna ne uzimaju u obzir samo puni iznosi plaće, već i ona plaća koja je umanjena zbog bolovanja), radnik bi bio oštećen pa je to očito i bio smisao tog propisa. Sve to da je već obrazložio na str. 6 i 7 predmetnog vještva (Pojašnjenja uz Tablicu br. 3 i Napomene). također navodi kako je netočna tvrdnja tuženika da je vještak „razliku naknade za bolovanje neispravno računao“, tj. da ju je „računao kao naknadu za godišnji odmor.“ Naime, da je iz vidljivo je da je tužiteljica u cijelom promatranom razdoblju samo u 3 mjeseca (od listopada do prosinca/2020.) koristila bolovanje i ovaj vještak je naknadu plaće za ta 3 mjeseca obračunavao u visini od 85% od tromjesečnog prosjeka njene plaće, a sukladno čl. 57. TKU. Temeljni KU za službenike i namještenike u javnim službama (NN 56/22) u poglavlju - Naknada za vrijeme bolovanja, u članku 57. navodi sljedeće: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85% njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje.“ Vještak navodi kako se i kod obračuna plaće za vrijeme korištenja bolovanja primjenjuje ista metodologija kao i za vrijeme korištenja GO, a to znači da se tromjesečni prosjek plaće računa prema zadnja 3 mjeseca kada je djelatnica ostvarila puni iznos svoje 3 plaće. Stoga vještak ostaje pri danom nalazu i mišljenju.

12. Na dopunu nalaza i mišljenja tuženik se nije očitovao. Vještak je nalaz izradio temeljem dokumentacije tuženika koja se nalazi u spisu, a vjerodostojnost te dokumentacije stranke nisu dovodile u sumnju. Također je u dopuni nalaza i mišljenja vještak odgovorio na sve prigovore tuženika, stoga ovaj sud nalaz i mišljenje vještaka kao i dopunu istog kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo u cijelosti prihvaća.

13. Člankom 57. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 143/13, dalje:KU/2013) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima. Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljen je 26.ožujka 2018.god., a primjenjuje se od 1.ožujka 2018.god. te sadrži identične odredbe kao KU/2013, odnosno odredba čl. 55. KU/2018 sadržajno je ista kao i odredba čl. 57. KU/2013. .

14. Prema odredbi članka 51 KU/13, odnosno članka 49. KU/18 osnovna plaća radnika se prema uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10% ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati što znači da se mjesečni fond radnih sati dobije umnoškom broja radnih sati s brojem radnih dana na nivou mjeseca pri čemu su očito blagdani i neradni dani isključeni iz tog umnoška.

15. S obzirom je tužiteljica u utuženome razdoblju radila kod tuženika kao pomoćna radnica i imala uvećanje na osnovnu plaću za 11%, odnosno od rujna 2019. od 14% na ime dodatka za posebne uvjete rada ( a što je vidljivo iz obračunskih listi za isplatu plaća), kao i da je u nekim mjesecima radio prekovremeno to i za sate odrađene u prekovremenom radu tužitelj ima pravo na uvećanje osnovne plaće i po osnovi dodatka zbog posebnih uvjeta rada.

16. Naime tužiteljici kolektivni ugovori daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, pa tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama čl. 57. KU/13, odnosno čl. 55. KU/18, kao i dodataka za rad noću, subotom, nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Isplata dodatka za prekovremeni rad, ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodatka iz čl. 57. KU/13, odnosno čl. 55. KU/18 budući da tužiteljica i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe čl. 57. KU, odnosno čl. 55. KU/18.

17. Ovo pravo tužiteljice je utvrđeno i KU i čl. 94. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., dalje ZR/14) kojim člankom je propisano da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Kod toga valja naglasiti da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće.

Stoga, po mišljenju ovoga suda, utuženi dodaci tužiteljici pripadaju za efektivno odrađene sate rada, bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremene sate. Isti stav je zauzet i u odluci Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 2.travnja 2014. kojom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad. Nadalje i na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 9. prosinca 2019. zauzeto je sljedeće pravno shvaćanje: „Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15; dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz članka 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

18. Također, tužiteljica potražuje i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), a koji zahtjev je također osnovan, a sve u smislu odredbi čl. 36 KU/2013, odnosno čl. 34. KU/2018 i čl. 59.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine , broj 141/12 ) , odnosno čl. 58.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( Narodne novine, broj 128/17), a kako je to vještak prikazao u Tablici 2. kao prilog vještačenja. Vještak Zlatko Cvitanović je u nalazu i mišljenju izračunao da je tužiteljici isplaćena manja naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i za vrijeme korištenja bolovanja do 42 dana u ukupnom iznosu od 779,41 eura primjenjujući pri tom odredbe KU i TKU kao i Tumačenja KU, pa sukladno svemu gore navedenom nije sporno da istu pripada utvrđena razlika naknade za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana.

19. Kako je dakle u postupku utvrđeno da tuženik nije obračunao i isplatio tužiteljici za sate provedene u prekovremenom radu dodatak za posebne uvjeta rada na osnovnu plaću, kao i da joj nije obračunao i isplatio dodatak za rad u drugoj smjeni za sav odrađen rad u drugoj smjeni u utuženom razdoblju, te nije ispravno obračunao i u cijelosti isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad za utuženo razdoblje, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu ukupnog iznosa od 1.387,41 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22 i 156/22) koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i

2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je to tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom. Stoga je odlučeno kao u točki I.izreke ove odluke.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. , 89/14. , 70/19,) te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) pa budući da je tužitelj u cijelosti uspio u svom postavljenom tužbenom zahtjevu od 26.rujna 2023., to istoj pripada popisani trošak i to: za sastav tužbe 100 bodova, za sastav podneska od 26.rujna 2023. 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 12.prosinca 2022. i 21.ožujka 2024. po 100 bodova, za pristup ročištu za objavu i uručenje presude 50 bodova, što pomnoženo s 2,00 eura koliko iznosi vrijednost boda te uvećano za PDV od 25 % daje iznos od 1.125,00 eura te na ime troškova financijskog vještačenja iznos od 265,45 eura, ukupno iznos od 1.390,45 eura koji iznos je naložen tuženiku naknaditi tužiteljici. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana donošenja ove odluke do isplate, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu 26.travnja 2024.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog

suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu , a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci

koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da

je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun. tužiteljice

- tuženiku