Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj: Pr-366/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice N. T. iz S., OIB:…,

koju zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika

K. b. c. S., OIB: .., S., radi isplate,

nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 27.ožujka 2024. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice, a u izočnosti tuženika, dne 26.travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01.10.2017.g. do 13.03.2020.g. u ukupnom iznosu od 29,54 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja na iznos od:

0,01 EUR teče od 15. travanj 2018. 13,93

EUR teče od 15. svibanj 2018. 13,65 EUR

teče od 15. prosinac 2018.

1,95 EUR teče od 15. siječanj 2019. do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 390,45 eura uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude 26.travnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 10.ožujka 2022. predala kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi isplate. Tužiteljica navodi kako je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice - krojačica u službi za tehničke poslove i da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu (dalje: ZOR), Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: KU), Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Dodatak KU), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU). Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd...). Obzirom na činjenicu da tužiteljica obavljala poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika, tužiteljica je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.49.KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju(dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da nezdravstveni radnik ima pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica imaza posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od pet godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

1.1.Na pripremnom ročištu dana 10.svibnja 2023. tužiteljica je zatražila da vještak temeljem svih platnih lista tužiteljice i evidencije rada za utuženo razdoblje utvrdi odlučnu činjenicu jesu li tužiteljici isplaćeni svi evidentirani sati koje je odradila, što uključuje i eventualno postojanje neisplaćenih bruto razlika plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, te na temelju tako stvarno utvrđenih razlika plaće utvrdi je li tuženik u utuženom razdoblju pravilno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje, primjenom prosjeka plaće koja je ostvarena u zadnja tri mjeseca, odnosno da utvrdi jesu li godišnji odmor i bolovanje isplaćeni sukladno kolektivnom ugovoru i Zakon o radu.

1.2. Temeljem prednjeg, tužiteljica potražuje od tuženika, a nakon konačnog preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 19.ožujka 2024. isplatu razlike manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, u iznosu od 29,54 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća pa do isplate, bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu na ročištu održanom 10.svibnja 2023. tuženik osporava osnov potraživanja.

3. Sud je izveo dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po C.v. d.o.o.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.Tužiteljica je popisala parnični trošak.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju 01.10.2017.g. do 13.03.2020.g. bila zaposlena kod tuženika.

6. Sporna je između parničnih stranaka osnovanost tužbenog zahtjeva kao i visina tužbenog zahtjeva.

7. Sud je po prijedlogu tužiteljice izveo dokaz financijskim vještačenjem kako bi se utvrdilo je li tuženik ispravno obračunao i isplatio tužiteljici ostvareni rad i naknade za godišnji odmor te privremenu nesposobnost za rad ( bolovanje ) do 42

dana u utuženom razdoblju.

8. Iz pisanog nalaza i mišljenja C. v. d.o.o. proizlazi kako je uvidom u platne liste tužiteljice za razdoblje od 01.10.2017. do 13.03.2020. godine ( dana do kada je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika) vještak je utvrdio da ne bi bilo potraživanja po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada, te posljedično tome ni naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Nadalje, da manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmor i privremenu nesposobnost za rad temeljem prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca iznosi 123,28 EUR.

8.1. Dopisom od 18.ožujka 2024. C. v. d.o.o. dostavio je

ovom sudu ispravak nalaza i mišljenja navodeći kako je naknadnom kontrolom uočeno da je omaškom u tekstu nalaza i mišljenja navedeno da manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmor i privremenu nesposobnost za rad temeljem prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca iznosi 128,28 EUR , a ispravno da treba pisati da manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmor i privremenu nesposobnost za rad temeljem prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca iznosi 29.54 eura (a što je razvidno iz Tabele 4, str 8 Nalaza).

9. Stranke na nalaz i mišljenje vještaka nisu imale primjedbi, a isto kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke sud prihvaća.

10. Člankom 81. Zakona o radu ("Narodne novine" br., 93/14., 127/17. i 98/19., dalje: ZR ) propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

11. Odredbom čl. 37 st.5 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 128/2017, dale TKU/17) propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika.

12. Odredba čl. 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" . br. 143/13, 29/15., dalje KU/13), propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Istovjetno je bilo propisano i odredbom čl. 34. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" . br.. 29/18) . Nadalje, odredbom članka 13. Dodatka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 92/19., dalje: Dodatak II KU), koji se primjenjuje od 1.rujna 2019. izmijenjen je raniji čl. 34. tako da isti sada glasi: »Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.

13. Odredbom čl.58. st. 1 TKU/17 propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca

14. Tužiteljica tužbom i tužbenim zahtjevom potražuje cjelokupnu razliku naknade za godišnji odmor i bolovanje, a ne samo onu koja je posljedica neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad, a kako je to razvidno iz historijata tužbe kao i navoda tužiteljice iznesenih na pripremnom ročištu. Iz vještačenja proizlazi kako tužiteljica nije radila prekovremeno pa nema osnove za izračun razlike dodatka jer su joj svi dodaci točno plaćeni na sate rada ostvarene unutar redovnog radnog vremena. Međutim, također je na temelju dostavljenog vještva utvrđeno da tuženik nije ispravno utvrdio prosjeke mjesečnih plaća koje služe kao osnovica za isplatu naknada plaće u vidu bolovanja do 42 dana i godišnjeg odmora, što samim time znači da su tužitelju neispravno izračunate te naknade, odnosno da mu je ukupno na temelju tih naknada manje isplaćeno 29,54 eura. S obzirom na navedeno valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan i odlučiti kao u točki I.izreke ove presude. Tužiteljici su dosuđene i zatražene zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate ( čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu od 29,54 eura temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, kako je to tužiteljica pravilno i zatražila tužbenim zahtjevom

15. Tuženik se u podnesku od 22.ožujka 2024. usprotivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva koje je tužiteljica izvršila u svom podnesku od 19.ožujka 2024.godine.Navedenim podneskom tužiteljica je postavila prvi put određeni novčani zahtjev na ime razlike neisplaćene naknade plaće, a nakon što je vještačenjem utvrđen taj iznos, pa se ne može smatrati da je tužiteljica djelomično povukla tužbeni zahtjev jer je tužbu podnijela prema odredbi članka 186.b stavak 3. ZPP-a.

16.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 ), pa je tužiteljici u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023 ) i vrijednosti predmeta spora priznat trošak jednokratne nagrade od 50 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura te uvećano za PDV od 25

% iznosi 125,00 eura, te na ime troškova financijskog vještačenja iznos od 265,45 eura, ukupno iznos od 390,45 eura. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana presuđenja, do isplate, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu 26.travnja 2024.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana , a koji rok se računa:

od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a (čl. 467. ZPP-a).

DNA: - pun. tužiteljice, tuženiku