Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Kž-591/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Miroslava Jukića, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Rošca i Damira Krahuleca, članova vijeća, uz sudjelovanje Sanje Bunoza, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I-opt. M.N. i II-opt. Z.N., zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. Kaznenog zakona ("NN" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i I-opt. M.N. podnesenim protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 5. listopada 2023., br. K-121/2021-75, u sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i I-opt. M.N. kao neosnovane, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zlataru proglašen je krivim I-opt. M.N., zbog kaznenog djela protiv imovine – oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11, te je na temelju čl. 235. st. 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci, a temeljem čl. 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda tako što se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo. 1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("NN“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, br. 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) i čl. 145. st. 1. toč. 6. ZKP/08, naloženo je I- opt. M.N. da u roku 15 dana plati troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od =150 eura/1.130,18 kuna.

1.2. Na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08, oslobođen je od optužbe II-opt. Z.N., da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – oštećenje tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11.

1.3. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točka 1. do 5. ZKP/08, a koji se odnose na II-opt. Z.N., padaju na teret proračunskih sredstava, nakon pravomoćnosti presude.

1.4. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. ZKP/08, oštećenik S.B. upućen je sa imovinsko pravnim zahtjevom u parnicu.

2. Protiv te presude u odnosu na II-opt. Z.N., žali se državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 467. st. 3. u svezi čl. 470. st. 2. ZKP/08, s prijedlogom da se ukine pobijana oslobađajuća presuda i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Protiv te presude u odnosu na I-opt. M.N. žali se navedeni putem braniteljice I.M. odvjetnice iz Z., zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o kazni i troškovima postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na načni da se I-opt. M.N. oslobodi od optužbe, a podredno da se ukine prvostupanjska presuda i predmet vrati na ponovno suđenje, kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice i proveli potrebni dokazi.

4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je II-opt. Z.N. putem braniteljice N.V., odvj. iz Z., s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.

5. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

6. Žalbe državnog odvjetnika i I-opt. M.N. nisu osnovane.

7. Državni odvjetnik se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 470. st. 2. ZKP/08, u odnosu na oslobađajući dio pobijane presude prema II-opt. Z.N., navodeći da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak na temelju utvrđenih činjenica, kada je na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 u nedostatku dokaza oslobodio optuženika da je zajedno sa I-opt. M.N. počinio obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11, na štetu S.B. Prigovara da je obrana II- opt. Z.N. neživotna i nelogična, kada je naveo da im je sporni zidić na poljskom putu stvarao probleme i ometao u prolazu, te da on nije uklanjao niti oštetio sporni zidić – parapet, a da s bratom I-opt. M.N. o uklanjanju istog nije razgovarao, a kada te okolnosti proizlaze drugačije iz sadržaja parničnog postupka, fotografija priloženih u spisu i postupanja policije, iz kojeg bi proizlazilo da su to zajednički učinili.

7.1. Protivno takvom žalbenom navodu državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je u odnosu na II-opt. Z.N. pozorno ocijenio sve izvedene dokaze, koje ocijenio pojedinačno i u međusobnoj vezi i pri čemu je naročito dao ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, te potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje. Prvostupanjski sud je pozorno ocijenio obranu II-opt. Z.N. kada je utvrdio iz iskaza da nije uklonio sporni zidić i da ne zna tko je to učinio, te da s bratom (I-opt. M.N.) o tome nije razgovarao, kao što je pozorno ocijenio i obranu I-opt. M.N., da je navedeni osobno i sam porušio zidić i sve ostatke zidića uklonio s tog služnog puta na zemljištu vlasništvo S.B., pa je pravilno te iskaze doveo u svezu u odnosu na izvedene dokaze

- iskaze svjedoka obrane i optužbe, za koje je sud utvrdio da su suglasno iskazivali da nisu bili prisutni kada je srušen sporni zidić i da ne znaju tko je to učinio i uklonio s tog služnog puta u duljini od 5 metara, a koji zidić je predstavljao rubnik dijela asfaltne površine u tom dijelu puta. Stoga, nije u pravu žalitelj kada na temelju saznanja iz drugog - civilnog postupka, a ne iz provedenog dokaznog postupka na raspravi, te fotografija - priložene od optuženika koje potkrepljuju stanje puta nakon uklanjanja zidića, te izvješća o dojavi policije, na temelju navedenog, zaključuje o postojanju relevantnih dokaza da bi i II-opt. Z.N. sudjelovao zajednički u rušenju spornog zidića sa bratom I-opt. M.N..

7.2. Kraj takvog stanja, pravilno je prvostupanjski sud u nedostatku dokaza, a kako nije na nedvojben način utvrđeno iz izvedenih dokaza da je II-opt. Z.N. počinio obilježja kaznenog djela oštećenje tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11, shodno čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio optuženika optužbe, koji kao pravilan izveden zaključak prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

8. I-opt. M.N. žali se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o kazni i troškovima postupka, koje numerički ne označava. Prigovara da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je iz izvedenih dokaza proizašlo da je počinio obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11, kada nitko od svjedoka ispitanih u postupku to nije vidio da bi on osobno uništio sporni parapet na služnom putu, a da o tome ispitani svjedoci imaju samo sporedna saznanja da bi to on počinio. Nadalje, navodi da se zidić mogao srušiti i svakim slučajnim mehaničkim dodirom nekog vozila i prikolice. Nadalje, prigovara što sud nije proveo predloženi očevid, što bi i sigurno dovelo do rasvjetljavanja činjeničnog stanja, a koji prijedlog je odbijen kao nebitan. Ne spori da je u iskazu naveo da je bio sam kada je "slučajno" prilikom prolaska traktorom i prikolicom tim služnim putem kotačem zapeo za sporni rubnik – zidić, te je došlo do oštećenja i odvajanja zidića od tla, te ne spori da je oštećene dijelove i ostatke zidića tom prilikom i uklonio jer su po njemu bila smetnja. Ističe, da svjedoci obrane A.K. i M.B. potkrijepljuju kao i priloženim fotografijama izgleda puta nakon uklanjanja zidića, činjenicu nemogućnosti prolaza vozilom tim putem. Smatra da kako nije dokazana namjera za uništenjem i oštećenjem zidića, da je pogrešno sud izveo takav zaključak kada je utvrdio postojanje namjere i proglasio ga krivim da je počinio kazneno djelo iz čl. 235. st. 1. KZ/11, pa je time u osnovi posljedično sud povrijedio Kazneni zakon, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, iako to ne navodi kao razlog, a niti obrazlaže taj prigovor kao ni prigovor zbog kazne i troškova postupka.

8.1. Protivno takvim žalbenim navodima u odnosu na I-opt. M.N., prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije ostvario opisane povrede. Pravilno je u dokaznom postupku izveo sve dokaze, te iste ocijenio pojedinačno i u međusobnoj vezi, pri čemu je pozorno ocijenio obranu I-opt. M.N., u odnosu na dane iskaze svjedoka obrane A.K. i M.B., te u odnosu na iskaze svjedoka optužbe oštećenika S.B., M., K. i M.B., M.K., D.Z. i M.K.. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da imenovani svjedoci optužbe, koji su izgradili sporni parapet kao rubnik na dijelu asfaltnog dijela služnog puta u duljini od 5 metara, te svjedoci obrane, iskazuju suglasno o okolnosti kako je i na kojem dijelu izgrađen rubnik, te da uz svega nekoliko dana nakon što je izgrađen je isti uklonjen negdje koncem rujna 2020., a da nitko nije vidio i bio očevidac oštećenja i uklanjanja tog rubnika. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio i vrednovao da iz iskaza oštećenika, njegovog sina i unuka, koji su izgradili rubnik i okolnost da više godina imaju probleme sa susjedom I-opt. M.N., koji koristi taj služni put kojim prolazi kroz njihov posjed, te da I-opt. M.N. ima još i dva općinska puta koji vode do njegovog zemljišta i nekretnine. Prema fotografijama optužbe, u koje je sud izvršio uvid, proizašlo je da put i parapet po svojoj širini nije bio smetnja za prolaz vozila, što je prvostupanjski sud pravilno ocijenio i to iz fotografija i iz sadržaja iskaza svjedoka M.K., koji je potvrdio da rubnici nisu bili smetnja, jer je vozio cisternu s vodom do vikendice oštećenika S.B. te je mogao prolaziti i okretat se na tom dijelu vozilom gdje je bila asfaltna površina i rubnici. Pravilno je prvostupanjski sud, protivno obrani I- opt. M.N. i iskaza svjedoka A.K. i M.B., utvrdio navedene činjenice i pravilno zaključio da iz dijela obrane I-opt. M.N. potvrđuje da je sa traktorom i prikolicom kojim je upravljao sam oštetio taj rubnik – parapet, a potom sam sve uklonio i odvezao oštećene dijelove, jer su mu bili smetnja u prolazu, a koji dio iskaza je prihvaćen kao vjerodostojan. Prvostupanjski sud pravilno nije prihvatio kao vjerodostojan dio iskaza I-opt. M.N. u kojem je navedeni isticao da nije imao namjeru oštetiti i uništiti rubnik, te da je to bilo "slučajno". Takav zaključak podupire i pravilno vrednovan iskaz oštećenika S.B., da je sa susjedom (I-opt. M.N.) imao dugi niz godina probleme, taj služni kada mu je učestalo oštećivao put, njegove rubove te voćke i da to nije nikad ni osporavao, kada je te događaje prijavljivao policiji, te da unatoč obećanju nije popravljao niti ga obeštetio i da je izgrađen rubnik u dužini od 5 metara, radi usmjeravanja slijevanja oborinskih voda na niže niz put, jer se u tom dijelu koji je asfaltiran, voda zadržavala i dolazila do ruba zida vikendice te vlažila zid, kao i okolnost da zidić – parapet nije bio smetnja za prolazak vozila. Sud je pravilno utvrdio i vrednovao da su navedene okolnosti suglasno potvrdili svjedoci optužbe.

8.2. Stoga, kraj takvog stanja stvari, pravilno je prvostupanjski sud vrednovao sve izvedene dokaze i pravilno zaključio da je I-opt. M.N. kada nije osporio oštećenje i uništenje rubnika na služnom putu, te pravilno zaključio da je I-opt. M.N. imao namjeru da ošteti i uništi rubnik, te je osnovano zaključio iz izvedenih dokaza da je I- opt. M.N. na način iz opisa radnje izreke presude počinio sva bitna obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11, a što prihvaća kao pravilno i ovaj drugostupanjski sud.

9. Žalitelj prigovara povredi Kaznenog zakona, koja proizlazi iz pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da je sud trebao izvesti drugačiji zaključak, jer da nije utvrđeno postojanje namjere i zbog toga da nisu ostvarena bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11. Međutim, nije u pravo žalitelj, jer je prvostupanjski sud donio zaključak na temelju izvedenog dokaznog postupka na raspravi, te je primjenio Kazneni zakon na ono činjenično stanje koje je utvrdio na raspravi, a ne na ono što je I-opt. M.N. smatrao da je trebalo biti utvrđeno. Drugostupanjski sud, ispitujući prvostupanjsku presudu shodno čl. 476. st. 1. ZKP/08, nije utvrdio neku od bitnih povreda odredba kaznenog postupka, niti da je povrijeđen Kazneni zakon na štetu I- opt. M.N., na koje pazi po službenoj dužnosti.

10. Žalitelj I-opt. M.N. nije obrazložio svoj prigovor o izrečenoj kazni, a u osnovi prigovor zbog izrečene uvjetne osude i troškovima postupka. Međutim, uložena žalba zbog povrede Kaznenog zakona i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u sebi sadrži u osnovi i žalbu zbog kaznene sankcije, te je ovaj drugostupanjski sud i u tom dijelu ispitao odluku o navedenoj sankciji i troškovima. Drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pravilno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi izbor, vrste i mjere kazne, kada je na temelju čl. 235. st. 1. KZ/11 I-opt. M.N. osudio na kaznu zatvora u trajanju od 5 mjeseci, te istu kaznu uvjetovao shodno čl. 56. KZ/11 rokom provjeravanja od 1 godine, a kada je pravilno utvrdio kao olakotno kod I-opt. M.N. njegovu dosadašnju neosuđivanost, dok otegotnu okolnost nije pronašao. Stoga je prvostupanjski sud u utvrđenim okolnostima kod optuženika, a imajući u vidu stupanj krivnje, svrhu kažnjavanja, jačinu ugrožavanja i posljedice po oštećenika, kao i pobude iz kojih je to protupravno djelo počinio, te njegov prijašnji život, pravilno vrednovao i ocijenio da će se kaznom zatvora u trajanju od 5 mjeseci zatvora, te izrečenom uvjetnom osudom s navedenim rokom kušnje postići svi zadani ciljevi specijalne i generalne prevencije. Upravo takva izrečena uvjetna osuda je primjerena osobi optuženika i utvrđenim okolnostima, da na istog djeluje da ubuduće više ne čini nova protupravna djela, a da će se navedenom sankcijom ispuniti svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude i o pravednosti kažnjavanja.

10.1. Nije osnovan ni prigovor žalitelja zbog odluke o troškovima, koji ne obrazlaže, a kada je prvostupanjski sud I-opt. M.N. proglasio krivim, pravilno je temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 obvezao I-opt. M.N. da plati troškove postupka u paušalnom iznosu od 150,00 eura, za koje je prvostupanjski sud dao valjane razloge da je navedeni iznos razmjeran složenosti i trajanju kaznenog postupka.

11. Slijedom navedenog, žalbe državnog odvjetnika i I-opt. M.N. nisu osnovane, pa je iste valjano odbiti na temelju čl. 482. ZKP/08 i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Osijek, 25. travnja 2024.

Predsjednik vijeća

Miroslav Jukić