REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Ulica biskupa A. Kažotića 13

Posl. br. R1-67/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu po sucu ovog suda Ranka Memišević u izvanparničnom predmetu predlagatelja Lj. G. iz odvjetnici iz Z., protiv protustranke B. J., iz D. S., OIB . . . zastupanog po punomoćniku K. O., odvjetniku uz S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, nakon provedenog postupka, 25. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini zk.č.br. . . . , kuća i dvorište u mjestu od 1818 m2, upisana u z.k. ul. br . . .k.o. . . . , D. S. a koja nekretnina je u suvlasništvu predlagatelja Lj. G. iz D. S, , OIB . . . , u ½ dijela i protustranke B. J. iz D. S, OIB . . . , u ½ dijela, civilnom diobom.

II Predmetna nekretnina iz točke I prodat će se na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima nakon pravomoćnosti ovog rješenja, a po pravilima ovršnog postupka.

III Nalaže se protustranci B. J da predlagatelju Lj. G. naknadi troškove postupka u iznosu od 1.132,89 eura, sa zakonskom zateznom kamatom 25. travnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Predlagateljica je kod ovog suda podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini pobliže označenoj u izreci rješenja pod točkom 1. U prijedlogu navodi da su ona i protustranka suvlasnici svaki u ½ predmetne nekretnine. Obzirom da između stranka dolazi do nesuglasica oko upravljanja predmetnom nekretninom podnosi ovaj zahtjev temeljem čl.47 -50 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV)

2. Protustranka u svojem očitovanju na prijedlog navodi da suvlasništvo stranka svake u ½ dijela nije sporno. Načelno se ne protivi razvrgnuću etažiranjem ali imajući u vidu suvlasničke omjere i pod uvjetom da tako određeni dijelovi nekretnine čine samostalnu cjelinu koja je prikladna za samostalno izvršavanje suvlasničkih ovlasti.

3.U tijeku postupka saslušane su stranke i proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka dipl. ing. arh. M. O. iz t.d. V. d.o.o., te je izvršen uvid u nalaz istog vještaka od kolovoza 2022.(list 27-42) i dopunski nalaz od 9.5.2023.(list87- 104).

3. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. arh. M. O. utvrđeno je da stranke koriste nekretninu u skladu s svojim suvlasničkim dijelovima, uz manja odstupanja. Nekretnina je u građevinskom smislu podobna za etažiranje, međutim utvrđeno je da postoji niz nadogradnji i promjena na objektima. Sadašnje stanje ne odgovara stanju navedenom u građevinskoj dozvoli iz 1971. godine.Također, sadašnje stanje na terenu ne odgovara stanju zabilježenom u zemljišnim knjigama i katastru te u tom smislu, nekretnina u takvom stanju nije podobna za etažiranje. Za etažiranje je potrebno da se potpuno legalizira sadašnje stanje te da se napravi novi upis u z.k. i katastar a koji će odgovarati stvarnom stanju. Također je potrebna suglasnost stranaka oko uređenja načina korištenja neizgrađenog zemljišta ukoliko žele da se isto utvrdi. Prijedlog uređenja korištenja zemljišta je rađen na temelju zatečenog stanja. Moguće su i druge kombinacije, ukoliko bi stranke suglasno izvršile zamjenu pojedinih posebnih dijelova nekretnina koje sada koriste. Kao građevinski vještak nema kompetencije donositi odluku o tome da li je navedeni teret osobne služnosti-prava plodouživanja a na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, prepreka razvrgnuću suvlasničke zajednice.

4.Predlagateljica u pisanom očitovanju na nalaz vještaka ukazuje da radi teško i trajno narušenih odnosa stranaka ne može pri prihvatiti da obje stranke imaju pristup niti u dio stambenog objekta - kuće, niti u dio dvorišta koji bi ostao "zajednički". Predlaže da se dvorište podijeli kako je predloženo priloženom skicom a da se stambeni objekt podijeli prema vertikali (na istočni i zapadni dio kuće). Ne spori da je dvorišni pomoćni objekt stupnja izgrađenosti roh-bau koristi protustranka te predlaže da ona za tu vrijednost objekta protustranku isplati. U pogledu predložene vertikalne podjele stambenog objekta – kuće ukazuje da se isti objekt u naravi sastoji od 4 stana, 2 u prizemlju (istočni i zapadni) a dva na katu (istočni i zapadni). Predlagateljica je u posjedu istočnog stana u prizemlju te na katu zapadnog stana. Prostustranka je u posjedu zapadnog stana u prizemlju i istočnog na katu, međutim da si je neutemeljeno pripojio dvije prostorije na katu. Stoga predlaže zamjenu stanova na katu. Ukazuje i da stranke već koriste svaka svoj ulaz u objekt tako da je predložena vertikalna podjela moguća nakon legalizacije objekta. Prigovora da vještak nalazom nije obuhvatio tavanski prostor stambenog objekta – kuće. Ukoliko stranka nije suglasna s njenim prijedlogom predlaže civilnu diobu.

5. Očitujući se na nalaz vještaka i prijedlog predlagateljice B. J. navodi da nije suglasan sa podjelom kako predlaže vještak te je i za njega neprihvatljiv prijedlog da stranke dio dvorišta zajednički koriste. Za njega je neprihvatljiv i prijedlog predlagateljice. Predlaže da stranke na ročištu sporazumno pokušaju dogovoriti način diobe.

6. Na ročištu 18. siječnja 2023. predlagateljica je predložila da se provede dopunsko vještačenje kako bi se utvrdila tržišna vrijednost nekretnine te ujedno daje prijedlog da se razvrgnuće provede isplatom, na način da je protustranka isplati iznosom od 70.000,00 eura za njen suvlasnički dio. Protustranka je predložila da ju isplati sa 50.000,00 eura na što predlagateljica nije pristala.

7. Dopunskim nalazom i mišljenjem iz svibnja 2023. vještak je procijenio nekretninu te naveo da je tržišna vrijednost nekretnine iznosi 150.000,00 eura.

8. Predlagateljice nije imala prigovor na takav nalaz vještaka te predlaže donijeti rješenje da se razvrgnuće predmetne nekretnine provede civilnom diobom – prodajom nekretnine na javnoj dražbi. Protustranka je nalazu prigovorila da je tržišna vrijednost previsoko ocijenjena. Ovo iz razloga jer vještak nije utvrdio stanje samog objekta niti parametre koji su odlučni za utvrđivanje tržišne cijene nekretnine. Vještak je zanemario činjenicu postojanja uknjižbe osobne služnosti te je trebao usporedno uzeti vrijednost više zemljišta sličnih površina i lokacije što smatra da nije učinio. Također da vještak nije pravilno izvršio utjecaj uzgrednih troškova u koje ulazi trošak financiranja, ishođenja dozvola, doprinosa i priključaka a ne postoji niti legalizacija za dio dogradnje.

9. Očitujući se na prigovor protustranke predlagateljica u podnesku od 25.9.2023. navodi da je čl. 87. st. 2 Ovršnog zakona propisano da je dopušten predmet ovrhe nekretnina sa upisanim pravom osobne služnosti plodouživanja, stanovanja i uporabe. Također da pravo osobne služnosti u korist B. B. upisano na idealnom dijelu protustranke ne prestaje pravomoćnom dosudom. Dakle, ukazuje na činjenicu kako zakon ne predviđa mogućnost iskazivanja predmetne služnosti u novčanom ekvivalentnu te ne zna kako bi vještak uopće umanjio vrijednost predmetne nekretnine. Smatra da je procijenjena tržišna vrijednost od 150.000,000 eura za predmetnu nekretninu realna jer se radi o objektu sa 4 stana na 1818 m2 zemljišta.

Pitanje da li će stranke na javnoj dražbi doista i postići ovu vrijednost nije od utjecaja na ovaj postupak razvrgnuća jer se i tako nekretnina u ovršnom postupku može prodati za nižu od procijenjene. Ističe da prostustranka stanuje na adresi koja je različita od predmetne nekretnine dok predlagateljica na toj nekretnini živi.

10. Očitujući se na prigovor protustranke vještak se očitovao pisano 29.9.2023. navodeći da je iz zk upisa vidljivo da na nekretnini upisanoj na zk.ul.br. 883 postoji upis služnosti na suvlasničkom dijelu broj 9 (2/20 suvlasničkog dijela), te da se radi o vremenski ograničenom pravu i o vrlo malom suvlasničkom dijelu. Smatra da navedena prave ne utječu bitno na tržišnu vrijednost nekretnine. U odnosu na procjenu vrijednosti zemljišta da je ista napravljena prema službenoj vrijednosti cjenovnog bloka građevinskog zemljišta, a u zoni gdje se nalazi i predmetna nekretnina. Radi se o službenim podacima u sustavu e-nekretnine gdje se upotrebljavaju podaci o stvarno realiziranim transakcijama pa takav postupak korištenja prosječne cijene daje točniji rezultat nego izbor 3 ili više nekretnine a manipukativnim izborom pojedinih nekretnina kojim se mogu dobiti rezultati koji ne odražavaju pravo stanje. Kod uzgrednih troškova uzet je postotak 4 % za uzgredne troškove dok je uobičajeno kod nekretnine koje imaju svu potrebnu dokumentaciju da se trošak uzgrednih troškova kreće od 7 % naviše. Ističe i da je na sve potrebne parametre predmetna nekretnina procijenjena kao 418,00 eura/ m2 dok je uvidom u stanje na tržištu vidljivo da se tražene cijene u D. S. za kuće s okućnicom kreću prosječno u vrijednosti od 1.397,00 eura /m2.

11. Na ročištu 10. siječnja 2024. protustranka je navela da se ne protivi civilnoj diobi i nema prigovor na utvrđenu vrijednost nekretnine po vještaku.

12. Kako stranke daljnjih prigovora na nalaz vještak nisu imale a sud smatra da je nalaz sačinjen stručno, argumentirano i u skladu s pravilima struke sud mu je u cijelosti poklonio vjeru.

13.Prema čl. 50. st. 1., 2. i 4. ZV-a kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

14.U ovom postupku nedvojbeno je utvrđeno da fizička (geometrijska diobe) predmetne nekretnine nije moguća u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka, a niti dioba etažiranjem nije moguća radi nelegalnosti objekata te jer stanje na terenu ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama i katastru. U tijeku postupka stranke su se sporazumjele o načinu diobe i to da se dioba izvrši civilnom diobom- prodajom na javnoj dražbi.

15. Stoga je riješeno kao u izreci i određeno je da se suvlasnička zajednica na nekretnini zk.č.br. . . . kuća i dvorište u mjestu od 1818 m2, upisana u z.k. ul. br. . . . k.o. . . . , D. S. II, a koja nekretnina je u suvlasništvu predlagatelja Lj. G. u ½ dijela i protustranke B. J u ½ dijela, razvrgne civilnom diobom (stavak I). Dakle, da se stvar proda na javnoj dražbi ili drugi prikladan način a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.

16.Odluka o trošku temelji se na čl.54 ZV i važećoj Tarifi (NN 138/23 – dalje: Tarifa 2023) kojom je Tbr.52 propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Vrijednost boda po Tbr.54 iznosi 2,00eura. Dakle, troškove razvrgnuća suvlasničke zajednice snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, a ti troškovi odnose se na opravdane i potrebne troškove razvrgnuća (pristojbe i troškove vještačenja), te troškove koje predlagateljica ima pravo po važećoj Tarifi. Predlagateljica ima pravo na trošak zastupanja propisan Tarifom 2023, dakle priznat joj je trošak po Tbr.16/1 za sastav podneska kojim se pokreće postupak diobe 37,5 b odnosno 75,00eura (naznačila je VPS u prijedlogu 663,61eura), za sastav podnesaka od 20.10.2022.,11.11.2022., 26.6.2023. i 25.9.2023. svaki po 18,75 eura (25% od 75,00eura) po tbr.16/4, za prisustvovanje očevidu 11.5.2022. iznos od 112,5 eura po Tbr.17. (75% od 150,00eura), zastupanje na raspravi 15.2.2022.,18.1.2023. i 10.1.2024. svako u iznosu od 112,5 eura po Tbr.17. (75% od 150,00eura), ukupno na ime zastupanja 581,25eura. Kako je trošak vještačenja iznosio ukupno 897,54,00 eura (447,64 eura + 450,00 eura/372,98kn) te pristojba na prijedlog 6,64 eura (samo nužan trošak jer je predlagateljica imala mogućnost platiti 50% iste jer je podnesak predan e- komunikacijom) i to prema vrijednosti koju je naznačila predlagateljica, te na rješenje 199,09 eura (za odluku suda o osnovanosti prijedloga plaća se pristojba iz Tbr.5. st.1 prema vrijednosti imovine, a koja je u ovom predmetu utvrđena iznosom vještaka od 150.000,00eura, te 50% tog troška a s obzirom na dostavu odluke e- komunikacijom), proizlazi da je materijalni trošak sveukupno 1.103,27 eur. Protustranka je dužna predlagateljici naknaditi prema suvlasničkim omjerima ½ tog iznosa odnosno trošak postupka u iznosu od 551,64 eura, te trošak zastupanja od 581,25eura, ukupno 1.132,89 eura. Nije joj priznat zatraženi trošak podnesaka od 22.3.2022. i 26.1.2023. jer uplatu predujma sud utvrđuje uvidom u e-spis. Nije joj priznat niti sastav podneska od 22.3.2023 jer takav podnesak ne prileži spisu.

17. Predlagateljica je navela da je trošak zatražila sukladno novoj Tarifi i u skladu sa Zakonom o izvanparničnom postupku ("NN", 59/2023), no valja napomenuti da se taj zakon ne primjenjuje na ovaj predmet jer je u prijelaznim i završnim odredbama istog, čl.119 propisano da će se postupci koji su pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovog Zakona, dovršit prema propisima i pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog Zakona.

18. Predlagateljici je na dosuđeni trošak dosuđena i zakonska zatezna kamata tekuća od 25. 4. 2024. do isplate jer ju je tražila podneskom od 26.6.2023. ( čl.151.st.3. ZPP-a), te kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/19 i 73/17, dalje u tekstu: Ovršni zakon) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja odluke, tj. od 25. travnja 2024. do isplate jer ovo rješenje predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23. Ovršnog zakona.

U Dugom Selu, 25. travnja 2024.

S U D A C:

Ranka Memišević v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se uložiti žalba u roku od 15 dana, računajući od dana dostave istog, a o žalbi odlučuje županijski sud. Žalba se predaje putem ovoga suda pismenim podneskom u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku.

DN-a:

1. Odvjentik M. D.

2. Odvjetnik K. O.