Poslovni broj: Usž-3178/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice M. A.-R. iz C., koju zastupa punomoćnica A. J.-B., odvjetnica u R., protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Z., radi potvrde geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-315/23 od 21. kolovoza 2023. na sjednici vijeća održanoj 25. travnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-315/23 od 21. kolovoza 2023.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila poništenje rješenje tuženika, klasa: UP-II-932-07/21-07/630, urbroj: 541-11/2- 23-2 od 27. siječnja 2023. i rješenja Područnog ureda za katastar R., Odjel za katastar nekretnina C., klasa: UP/I-932-01-21-11/2, urbroj: 541-19-04/1-21-2 od 17. lipnja 2021., te je odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog upravnog tijela kojim je odbijen prigovor tužiteljice protiv potvrđenog geodetskog elaborata pod oznakom klasa: 932-06/2020-02/233.
3. Tužiteljica je protiv presude prvostupanjskog suda podnijela žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Ukazuje na propuste tuženika u postupku utvrđivanja geodetskog elaborata sa dokaznim materijalima što ne može biti zanemareno samo iz razloga što su isti učinjeni tijekom postupka potvrđivanja geodetskog elaborata kao neupravnog postupka. Poziva se na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske da činjenica da neki akt nema svojstvo upravnog akta u smislu ZUP-a ili ZUS-a ne utječe na obvezu države zajamčenu člancima 18. i 19. Ustava odnosno člankom 13. Konvencije da osigura sustav djelotvornih pravnih lijekova protiv svakog akta ovlaštenog tijela koji na bilo koji način tangira prava, obveze i pravne interese pojedinca kao i da osigura sudsku kontrolu upravnih akata. Detaljno obrazlaže iz kojih razloga smatra odluku: 4. izmjena i dopuna Jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama Grada Crikvenice od 31. prosinca 2020. nezakonitom te ističe da iz očitovanja upravitelja nerazvrstanih cesta od 17. siječnja 2020. ne proizlazi da su kč. 8847/5 i kč. 8847/8 k.o. C. bile sastavni dio Registra nerazvrstanih cesta grada Crikvenice jer nisu obuhvaćene popisom čestica koji je sastavni dio tog očitovanja, te ističe da se tuženik nije očitovao na prigovor tužiteljice vezano za tu činjenicu te predlaže da Visoki upravni sud RH izvrši uvid u priloge spornog geodetskog elaborata radi utvrđenja ove činjenice. Predlaže da Sud uvaži žalbu uz naknadu troškova sastava iste.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povreda pravila sudskog postupka.
7. Prije svega, Sud nalazi neosnovanim prigovore postupovne naravi usmjerene na neprovođenje predloženih dokaza i nedostatno obrazloženje presude, jer je prema podacima spisa predmeta, prvostupanjski sud u tijeku spora pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) kojima je uređeno procesno postupanje suda u upravnom sporu. Ovo iz razloga jer sud u smislu odredbe članka 33. stavak 3. Zakona, nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi, međutim, dužan je u obrazloženju presude u smislu članka 60. stavak 4. istog Zakona izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez provođenja predloženih dokaza jer isti nisu pravno relevantni za rješavanje predmetne stvari obzirom da su u sporu nesporne činjenice koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i u upravnom sporu. Prema mišljenju ovoga Suda u postupku pred prvostupanjskim sudom ništa ne ukazuje da je tužiteljici uskraćena mogućnost da izloži činjenice ili iznese dokaze, već upravo suprotno, iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljici omogućeno sudjelovanje u postupku u smislu članka 6. ZUS-a, između ostalog, i održavanjem glavne rasprave dana 7. lipnja 2023., koja je održana u prisutnosti punomoćnice tužiteljice. U odnosu na obrazloženje prvostupanjske presude Sud ističe da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio jer je u osporenoj presudi naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.
8. Prvostupanjski sud se pozvao na mjerodavne odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18.) iz kojih proizlazi da je geodetski elaborat tehnička podloga kojom se provode promjene podataka o katastarskim česticama i u katastarskom operatu, čiju tehničku ispravnost potvrđuje nadležni ured za katastar svojom potvrdom pa se ne radi o upravnim aktima, a što je Visoki upravni sud Republike Hrvatske iskazao u svojoj dosljednoj upravno pravnoj praksi iskazanoj u nizu odluka (npr. Usž-1450/20 i dr.). Prvostupanjski sud se pozvao i na odredbu članka 2. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.) nalazeći da u konkretnom slučaju nisu postojale pretpostavke za meritorno odlučivanje o prigovoru tužiteljice jer se ne radi o upravnoj stvari pa se u postupku potvrđivanja geodetskog elaborata ne može izjaviti niti prigovor u smislu članka 122. a niti se radi o drugom postupanju javnopravnih tijela iz članka 156. Zakona o općem upravnom postupku. Stoga nalazi da je prigovor tužiteljice prvostupanjsko upravno tijelo trebalo odbaciti, međutim, time što je prigovor odbijen te rješenjem tuženika odlučeno o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, nije povrijeđen zakon na njezinu štetu.
9. Obzirom na navedeno, prvostupanjski sud osnovano nije našao svrsishodnim u ovom slučaju pokretati postupak ocjene zakonitosti općeg akta jer isti postupak bez obzira na ishod ne bi mogao biti od utjecaja na zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja kojim je trebao odbaciti prigovor obzirom da se radi o prigovoru na postupanje u neupravnom postupku, pa stoga niti određivanje prekida spora temeljem odredbe članka 45. stavka 2. ZUS-a.
10. U odnosu na žalbeni prigovor zaštite prava i pravnih interesa tužiteljice Sud ističe da se prema odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predložene promjene geodetskim elaboratom provode u katastarskom operatu na temelju pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku u kojem postupku tužiteljica ukoliko je nositeljica stvarnih prava upisanih u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina na nekoj od čestica obuhvaćenih tom promjenom može štititi svoje pravo i pravne interese kao stranka u tom postupku. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da su u postupku izrade predmetnog geodetskog elaborata pozvani javnom objavom od 14. studenoga 2019. svi nositelji prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta na uvid u elaborat čime je istima omogućeno sudjelovanje u postupku izrade geodetskog elaborata za nerazvrstanu cestu. U odnosu na zakonitost odluke od 31. prosinca 2020. na koju tužiteljica ukazuje proizlazi da je tužiteljica već pokrenula pred ovim Sudom postupak ocjene zakonitosti općeg akta pod poslovnim brojem Usoz-249/2023 što je predmetom toga postupka.
11. Kako tužiteljica žalbenim navodima nije dovela u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za uvaženje žalbe.
12. Kako tužiteljica nije uspjela sa žalbom to u smislu odredbe članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima nije osnovan niti njezin zahtjev za naknadu troškova sastava iste.
13. Imajući u vidu sve navedeno trebalo je temeljem odredbe članka 74. stavak 1. i 79. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti u cijelosti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 25. travnja 2024.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić, v.r.
