REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-432/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Bojanu Šupukoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupković d.o.o., Zagreb protiv tuženika JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Željki Topić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mikuličić – Lončarić – Bahun – Topić j.t.d., Zagreb, radi utvrđenja izvanbračne stečevine, odlučujući o tužiteljičinom i tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni Gž Ob-30/2023-2 od 21. lipnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2022-70 (ispravno P Ob- 145/2022-70) od 19. prosinca 2022., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-145/2022-26 od 20. prosinca 2023., na sjednici održanoj 24. travnja 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Tužiteljici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni Gž Ob-30/2023-2 od 21. lipnja 2023. u dijelu pod točkom I. i III. izreke zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u aspektu prava na obrazloženu sudsku odluku i zabranu arbitrarnosti.
II. Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni Gž Ob-30/2023-2 od 21. lipnja 2023. u dijelu pod točkom II. izreke zbog pravnih pitanja:
1) Predstavlja li izvanbračnu/bračnu stečevinu imovina koja nikada nije stečena od strane izvanbračnih/bračnih drugova već su je stekle treće osobe?
2) Jesu li ispunjene pretpostavke za donošenje odluke o troškovima postupka na način da svaka stranka snosi svoje troškove postupka u situaciji kada su stranke odbijene sa zahtjevima iz tužbe i protutužbe, a vrijednost predmeta spora po tužbi je višestruko veća od vrijednosti predmeta spora po protutužbi?
3) Je li nedostavljanjem pravovremeno podnesenog odgovora na žalbu drugostupanjskom sudu stranci onemogućeno raspravljanje pred sudom i time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP?
III. Odluka o naknadi troškova nastalih u povodu podnesenih prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Tužiteljica i tuženik podnijeli su prijedlog da im se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni Gž Ob-30/2023-2 od 21. lipnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-167/2022-70 (ispravno P Ob- 145/2022-70) od 19. prosinca 2022., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-145/2022-26 od 20. prosinca 2023. u dijelu kojim nisu uspjeli u sporu.
2.1. Tužiteljica je prijedlog za dopuštenje revizije podnijela navodeći četiri pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a o kojima nema prakse revizijskog suda. Pitanja glase:
"1) Treba li bračni odnosno izvanbračni drug kao stranka u postupku radi diobe bračne, odnosno izvanbračne stečevine dokazati svoju posebnu, odnosno vlastitu imovinu koju je imao u času zaključenja braka, odnosno početka izvanbračne zajednice, a na koju se poziva u postupku, do razine izvjesnosti ili vjerojatnosti?
2.) Može li se smatrati da je stranka u postupku svoju posebnu, odnosno vlastitu imovinu za koju tvrdi da je stečena temeljem ugovora o darovanju novčanog iznosa, dokazala do razine izvjesnosti, ako ugovor na koji se poziva nije potpisan od strane darivatelja, a darivatelj na okolnost sklapanja ugovora o darovanju i efektivnog izvršenja darovanja nije saslušan u predmetnom postupku te na navedenu okolnost nisu izvedeni drugi dokazi iz kojih nesporno proizlazi da je darovanje učinjeno?
3.) Može li se smatrati stranka u postupku svoju posebnu, odnosno vlastitu imovinu za koju tvrdi da je stečena prije zaključenja braka, odnosno početka izvanbračne zajednice dokazala do razine izvjesnosti samo temeljem vlastitog iskaza te saslušanja svjedoka predloženih od te iste stranke koji o takvoj imovini nemaju neposrednih saznanja?
4.) Može li se smatrati da je sud pravilno i zakonito utvrdio vrijednost bračne stečevine stranaka te vrijednost njihove posebne, odnosno vlastite imovine vlastitim matematičkim izračunima, bez provođenja predloženog financijskog vještačenja, iako ne raspolaže stručnim znanjima iz područja financija?"
2.2. Ujedno tužiteljica prijedlog za dopuštenje revizije podnosi smatrajući da joj je drugostupanjskom presudom povrijeđeno i temeljno pravo zajamčeno čl. 29. st. 1. i čl. 115. st. 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, dalje: Ustav), odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17; dalje: Konvencija) i to prava na pravično suđenje u aspektu zabrane arbitrarnosti odnosno prava na obrazloženu sudsku odluku. U tom smislu ukazuje na sadržaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III- 1001/2007 od 7. srpnja 2010., U-III-3538/2017 od 18. travnja 2019. te U-III- 3093/2022 od 8. ožujka 2023.
3.1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije ističući pet pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjena prava i ravnopravnost svih i njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1) Može li sud nespornom proglasiti činjenicu koju jedna od parničnih stranaka tijekom cjelokupnog parničnog postupka osporava?
2) Može li se bračnom stečevinom smatrati i ona imovina koja nikada nije stečena od strane bračnih/izvanbračnih drugova već je oduvijek vlasništvo trećih osoba?
3.) Može li sud u bračnu odnosno izvanbračnu stečevinu bračnih odnosno izvanbračnih drugova uračunati i imovinu koju je jedan od bračnih drugova stekao prije početka bračne/izvanbračne zajednice?
4.) Da li je sukladno zakonu odlučiti da svaka stranka snosi svoj parnični trošak uz obrazloženje kao su stranke uspjele u sporu u približno jednakim dijelovima u situaciji kada su stranke odbijene sa svojim zahtjevima, a vrijednost odbijenog tužbenog zahtjeva (759.427,38 eur) je višestruko veća od vrijednosti odbijenog protutužbenog zahtjeva (197.627,88 eur), pa niti trošak koje je jedna stranka uzrokovala drugoj nije podjednak?
5.) Da li je nedostavljanjem pravovremenog odgovora na žalbu drugostupanjskom sudu tuženiku-protutužitelju onemogućeno raspravljanje pred sudom i time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP?"
3.2. Kao razlog važnosti 1. i 2. pravnog pitanja tuženik se poziva na ustaljenu praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice Rev-1348/08 i Rev-674/12), a u vezi petog postavljenog pitanja na pravno shvaćanje iz odluka revizijskog suda Revt- 98/11, Rev-2609/16 i Rev-91/17, smatrajući da drugostupanjska presuda proturječi izraženim pravnim shvaćanjima u tim odlukama, dok za preostala pitanja sadržajem prijedloga obrazlaže njihovu važnost za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer o istima nema prakse revizijskog suda.
3.3. Naposljetku, tuženik podnosi prijedlog za dopuštenje revizije i iz razloga što smatra da je drugostupanjski sud naročito teškim povredama odredaba parničnog postupka i pogrešnom primjenom materijalnog prava povrijedio pravo vlasništva tuženika, kao njegovo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom.
4. Tužiteljica na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovorila. Tuženik u odgovoru na tužiteljičin prijedlog za dopuštenje revizije predlaže isti odbaciti ili odbiti, uz naknadu troškova odgovora na prijedlog tuženiku.
5.1. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i 2. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
5.2. Revizijski je sud dopustio podnošenje revizije s obzirom da je tužiteljica učinila vjerojatnim da je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredbe parničnog postupka, sadržane u čl. 375. st. 1. ZPP, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično (pošteno) suđenje, zajamčeno Ustavom i Konvencijom, a koje obuhvaća i pravo na obrazloženu sudsku odluku, u konkretnom slučaju odluku drugostupanjskog suda, kao i jamstvo zabrane arbitrarnosti. Pri tom valja reći da se arbitrarnom može smatrati ona odluka koja upućuju na proizvoljnost, nezadovoljavajuće je obrazložena te ne upućuju na mjerodavne propise odnosno mjerodavnu domaću sudsku i drugu praksu. Stoga je, u smislu citirane odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u izreci ovog rješenja pod točkom I. određeno je u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava i u odnosu na koji dio odluke je tužiteljici dopušteno podnošenje revizije.
5.3. Nadalje, revizijski sud je ocijenio da su drugo, četvrto i peto pitanje iz prijedloga tuženika, koja se u bitnom svode na pitanja navedena u izreci pod točkom II., važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da se radi o pitanjima o kojima donesena odluka odstupa od prakse revizijskog suda. Zbog navedenih razloga riješeno je kao u izreci ovog rješenja pod točkom II. na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
6. Za pitanja iz prijedloga tužiteljice, kao i za preostala pitanja iz prijedloga tuženika te za naznačene povrede temeljnog prava iz prijedloga tuženika, uzima se da je prijedlog u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
7. Odluka o troškovima postupka nastalima u povodu podnesenih prijedloga za dopuštenje revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 24. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
