REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Us I-1513/2023-7

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja M. L. iz M., …, kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu V. i p. d.o.o., u R., …, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2/I, radi uklanjanja građevine, 24. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/615, URBROJ: 443-02-02-12-23- 02 od 27. lipnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude tužitelju je naloženo da u roku od 15 dana ukloni objekt tlocrtne veličine 8,5 x 5050 m, natkrivenog dvostrešnim krovištem s pokrovom kupom kanalica, visine 3,0 m do linde na sjevernoj strani i 4,0 m na južnoj strani, s ugrađenim vratima i prozorima, izgrađenog od blok opeke koji se s vanjske strane oblaže kamenom, izgrađeno bez građevinske dozvole u naselju V. na otoku C. na k.č. …, … i …, sve k.o. M., izvan građevinskog područja.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, da mu nije bilo omogućeno da se očituje u upravnom postupku o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje odluke o predmetnoj upravnoj stvari, a niti je bio pravovremeno obaviješten od strane tuženika o vremenu održavanja očevida na licu mjesta već je informaciju o provedenom nadzoru doznao tek po primitku osporavanog rješenja i postavljanju službene oznake o zabrani gradnje. Navodi da je podnio zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu građevinu (legalizaciju), ali da taj zahtjev još nije pravomoćno riješen. Pored toga, u odnosu na k.č. … k.o. M., uz tužbu je priložio uvjerenje katastra da je na toj čestici evidentirana ruševina prije 15. veljače 1968. pa stoga da se ima smatrati da je građevina na predmetnim česticama izgrađena na temelju pravomoćne građevinske dozvole sukladno čl. 175. st. 4. i čl. 184. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG). Slijedom navedenog, tužitelj u tužbenom zahtjevu predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika te je ujedno zatražio naknadu troškova ovoga spora.

3. Tužitelj je ujedno u okviru tužbe zatražio da Sud odredi da tužba ima odgodni učinak te je obrazložio kako smatra da su ispunjeni uvjeti da se isti odredi iz razloga što da bi izvršenjem tog rješenja pretrpio znatnu materijalnu i teško popravljivu štetu iz razloga što je u predmetnu izgradnju uložio znatna novčana sredstva i višegodišnju ušteđevinu te smatra da odgoda nije protivna javnom interesu.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U tijeku spora održana je rasprava dana 16. travnja 2024. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je zamjenica opunomoćenice tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Na navedenoj raspravi zamjenica opunomoćenika tužitelja je ustrajala kod svih navoda iznijetih u tužbi te je predložila da se u sporu provede dokaz saslušanjem tužitelja na okolnost da nije bio saslušan u upravnom postupku i da se provede očevid na licu mjesta na okolnost da predmetni objekt nije nezakonit.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

8. Sud je odbio u sporu provesti dokaze koje je predložio tužitelj iz razloga što je iz dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka bilo moguće utvrditi činjenicu da tužitelj nije bio saslušan u upravnom postupku, a također je na temelju postojeće dokumentacije bilo moguće utvrditi činjenicu o kakvoj se gradnji radi (zakonitoj ili nezakonitoj). Stoga nije bilo potrebno u sporu provoditi bilo kakve daljnje dokaze u ovom sporu.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Čl. 106. st. 1. ZG propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

11. Čl. 184. st. 1. ZG propisano je da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. U st. 2. istog članka propisano je da se vrijeme izgradnje građevine iz st. 1. tog članka utvrđuje uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva, odnosno u drugom postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to tijelo ili građevinska inspekcija. U st. 3. istog članka propisano je da uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 2. tog članka podnositelj zahtjeva prilaže: 1. kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena i 2. dokaze kojima raspolaže da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. U st. 4. istog članka propisano je da tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje građevine iz st. 1. tog članka utvrđuje uvidom u Državnu snimku iz zraka učinjenu prije 15. veljače 1968. ili drugu odgovarajuću službenu kartografsku podlogu Državne geodetske uprave te po potrebi izvođenjem drugih dokaza.

12. Čl. 185. ZG propisano je da izreka uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. sadrži: 1. utvrđenje da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968., 2. naziv građevine, ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je građevina izgrađena, 3. podatke o građevini, s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama, namjenu građevine, broj i vrstu etaža te vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine (visinu, dužinu i širinu) i 4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.

13. Čl. 103. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18 i 117/21, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

14. Čl. 106. st. 4. ZDI propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

15. Čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

16. Čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari te se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom.

17. Iz dokumentacija koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i to zapisnika o inspekcijskom nadzoru bespravne gradnje od 20. lipnja 2023. i priležećih fotografija predmetnog objekta koje je inspektorica sačinila na licu mjesta prilikom nadzora, jasno je i nedvojbeno razvidno da se radi o građenju nove građevine, kako je to utvrdila i viša građevinska inspektorica. Isto je razvidno i iz fotografija komunalnog redara G. C. (koje fotografije se također nalaze u spisu predmeta upravnog postupka) koji je obavijestio građevinsku inspekciju o predmetnoj gradnji.

18. Nadalje, iz spomenutog zapisnika o inspekcijskom nadzoru je razvidno da je nadzor proveden bez nazočnosti tužitelja, dok je iz ostale dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka razvidno da taj zapisnik nije niti naknadno dostavljen tužitelju na znanje.

19. U svezi sudjelovanja stranke u inspekcijskom postupku nezakonite gradnje, valja reći da u tim postupcima nije potrebno pozivati stranku da osobno pristupi u ured građevinskog inspektora radi provođenja dokaza saslušanjem stranke, već je dovoljno pozvati stranku pismenim putem da se očituje na činjenice utvrđene inspekcijskim nadzorom, a uz taj poziv je potrebno stranci dostaviti na znanje zapisnik o inspekcijskom nadzoru kako bi se stranka upoznala s činjenicama koje su utvrđene inspekcijskim nadzorom i kako bi se mogla valjano očitovati na te činjenice.

20. Međutim, taj nedostatak je sukladno čl. 57. st. 2. ZUS otklonjen u ovom sporu na način da je tužitelju omogućeno da se očituje o svim činjenicama i okolnostima bitnim za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari na raspravi održanoj u ovom sporu, ali tužitelj u tijeku ovog spora nije dostavio niti jedan akt koji se odnosi na predmetnu gradnju, a to je jedini relevantan dokaz kojim bi tužitelj mogao dokazati zakonitost predmetne gradnje.

21. Osim toga, radi se o građevini izgrađenoj izvan građevinskog područja, u zoni unutar koje nije moguća gradnja građevina, pa je upitno ishođenje građevinske dozvole za predmetnu gradnju.

22. Također, u odnosu na navode tužitelja da se radi o građevini izgrađenoj do 15. veljače 1968. navodi se da tužitelj i u tom slučaju treba ishoditi akt u skladu s citiranim odredbama čl. 184. i čl. 185. ZG, odnosno uporabnu dozvolu za zgrade izgrađene prije 15. veljače 1968.

23. U odnosu na navode tužitelja da nije obaviješten o vremenu održavanja očevida odnosno inspekcijskom nadzoru navodi se da tužitelj niti nije trebao biti o tome obaviješten, a niti je eventualno trebao osobno sudjelovati inspekcijskom nadzoru, jer se ne radi o dokaznoj radnji očevida u smislu čl. 68. ZUP, već o službenoj radnji kojom ovlaštene osobe utvrđuju da li postoji povreda propisa čije izvršenje su ovlašteni nadzirati. Stoga je samo trebalo pozvati tužitelja, nakon sačinjenog zapisnika o toj službenoj radnji, da se očituje o činjenicama koje su utvrđene tom službenom radnjom i na taj način omogućiti tužitelju da se prije donošenja osporavanoga rješenja očituje sukladno citiranom čl. 30. ZUP.

24. Kako je nesporno da tužitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu za novu gradnju sukladno citiranom čl. 106. st. 1. ZG, a niti posjeduje uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu prije 15. veljače 1968. sukladno citiranim čl. 184. i 185. ZG, to je zakonito doneseno osporavano rješenje tuženika. Pri tome okolnost da je tužitelj podnio zahtjev za legalizaciju, nema utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, već je to razlog da tužitelj podnese zahtjev za prekidom postupka izvršenja ovog rješenja o uklanjanju sukladno odredbi čl. 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12,143/13, 67/17 i 14/19).

25. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju odredbe čl. 57. st. 2. ZUS odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

26. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

27. U odnosu na prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe navodi se da Sud ocjenjuje da ne postoje uvjeti da se isti odredi. To stoga što iz svega prethodno navedenoga slijedi da tužitelj ne posjeduje niti jedan akt za predmetnu gradnju, a uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina, pogotovo izvan građevinskog područja, je u javnom interesu. Dakle, tužitelj nije dokazao potrebu zaštite nekog njegovog interesa koji bi bio pretežniji od zaštite javnog interesa, pa stoga u konkretnom slučaju javni interes nadilazi zaštitu privatnog interesa. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 24. travnja 2024.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje osporavane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena (čl. 67. st. 1. vezano za čl. 26. st. 2. ZUS).