REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1485/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B.I.J.A.F. d.o.o., OIB 83035637731, Vuka, Osječka 5, kojeg zastupa Petar Crnov, odvjetnik iz Đakova, Ulica pape Ivana Pavla II br. 8/I, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5344/2022-3 od 8. studenog 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-774/2020 od 21. studenog 2022., na sjednici održanoj 24. travnja 2024.
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5344/2022-3 od 8. studenog 2023. u odnosu na toč. I. izreke kojom je odbijena žalba tužitelja i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-774/2020 od 21. studenog 2022. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom i u njemu sadržanog prava na raspravljanje pred sudom i usmeno očitovanje vještaka na istaknute primjedbe na nalaz i prava na mogućnost postavljanja pitanja vještaku na raspravi.
Obrazloženje
1. Tužitelj je prijedlogom za dopuštenje revizije predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5344/2022-3 od 8. studenog 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-774/2020 od 21. studenog 2022. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Je li tužitelj onemogućen u raspravljanju, u smislu odredbi čl. 260. i 302. ZPP-a, kad sud pozove vještaka na glavnu raspravu, ali ne zatraži od njega da se očituje na prigovore iznesene na njegov nalaz i mišljenje, ne sasluša vještaka po tim prigovorima, niti dopusti parničnoj stranci koja je prigovore iznijela da postavi pitanja vještaku neposredno na glavnoj raspravi?
2. Je li od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude procesna situacija u kojoj prvostupanjski sud uopće ne zaključi prethodni postupak i ne provede glavnu raspravu, nego provede cjelokupni postupak u stadiju pripremnog ročišta i na tim pripremnim ročištima izvede predložene dokaze, pa i dokaz vještačenjem?
3. Je li za gubitak prava iz osiguranja dovoljno postojanje sumnje o činjenici ostvarenja osiguranog rizika (bolesti stoke) prije ili na dan sklapanja ugovora o osiguranju ili ta činjenica mora biti nesumnjivo utvrđena, i to na način kako je određeno pozitivnim propisima?
4. Je li, u smislu čl. 296. ZOO-a, ništetna odredba uvjeta osiguranja koja određuje kako osiguratelj nije u obvezi naknaditi štete nastale, između ostalog, ako je sama bolest postojala prije ugovaranja osiguranja, bez obzira na to jesu li znaci oboljenja bili vidljivi ili nisu?
5. Je li sud u situaciji kad utvrdi da je osigurani rizik nastupio prije sklapanja ugovora o osiguranju, dužan utvrditi ništetnost takvog ugovora o osiguranju, sukladno članku 922. st. 3. u vezi s člankom 327. st. 1. ZOO-a?“ pozivom na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da je riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojeg pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda (Rev 78/2022-2 od 23. veljače 2022., Rev 2022/2018-2 od 6. srpnja 2021., te Rev 2399/1995-2 od 4. veljače 1999.).
2. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP tužitelj navodi da su mu postupanjem nižestupanjskih sudova povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novineˮ, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i to čl. 14. - pravo na jednakost svih pred zakonom i čl. 29. - pravo na pravično suđenje a iz razloga što mu nije bilo omogućeno raspravljanje pred sudom i postavljanje pitanja vještaku a prema u pismenom podnesku prethodno istaknutim primjedbama na nalaz vještaka.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu sa čl. 385.a ZPP i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da je prijedlog za dopuštenje revizije osnovan.
4.1. Prvo i drugo postavljeno pravno pitanje sadržajno upućuju na navode o osobito teškim povredama odredaba parničnog postupka dok iz obrazloženja postavljenih pravnih pitanja proizlazi da tužitelj smatra da mu je ovim povredama povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom (čl. 14. i čl. 29. Ustava) - te ova dva pitanja sud sagledava u smislu razloga za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 2. ZPP.
4.2. Ovaj sud je u više odluka iznio pravno shvaćanje prema kojem je stranci onemogućeno raspravljanje pred sudom u situaciji kada je stranka iznijela primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka a vještak se nije očitovao na istaknute primjedbe (Rev 54/07-2 od 5. rujna 2007., Rev 1009/2019-2 od 24. kolovoza 2022., Rev 3019/2016-2 od 1. listopada 2019., Revx 1229/2014-2 od 27. siječnja 2015., Rev 1390/2014-2 od 20. svibnja 2020., Revx 1044/2017-2 od 19. rujna 2018. i dr.).
4.3. Procesna situacija koja se ostvarila u konkretnom predmetu se odnosi na okolnost da je vještak pozvan na raspravu, no tužitelju koji je iznio obrazložene primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka nije omogućeno da vještaku postavlja pitanja, niti se vještak u odnosu na ove primjedbe na raspravi očitovao na koji način je postupanje suda bilo protivno čl. 260. ZPP.
5. Stoga je ocjena ovoga suda da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred sudovima nižeg stupnja zbog prethodno opisanih osobito teških povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 260. ZPP povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 14. i 29. Ustava.
6. U skladu sa čl. 389.b st. 3. ZPP tužitelju je dopušteno podnošenje revizije u odnosu na povredu temeljnih prava navedenu u izreci, dok se u odnosu na postavljena prava pitanja prijedlog za dopuštenje revizije temeljem iste odredbe smatra povučenim.
Zagreb, 24. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
