REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1506/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623 Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747 Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koju zastupa punomoćnik Ivica Šimundić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3344/2023-2 od 17. listopada 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-141/2023-53 od 24. kolovoza 2023., u sjednici održanoj 24. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3344/2023-2 od 17. listopada 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-141/2023-53 od 24. kolovoza 2023, a u kojem postavlja slijedeća pitanja:
„1. Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u odnosno u trenutku kada su izvršene isplate, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja(prometne nezgode)?
2. Je li na tužitelju teret dokaza postojanja i visine štete u smislu odredbe čl.27.st.3. ZOOP-a u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku?
3. Je li obračun isplata tužitelja odnosno potvrde o isplati tužitelja imaju značaj javne isprave u smislu odredbe čl.230. ZPP-a, te da li je (u slučaju da je takav obračun ili potvrda osporena u postupku) na tužitelju teret dokaza kako osnove tako i visine tužbenog zahtjeva ukoliko se radi o dokumentaciji tužitelja koja nije javna isprava u smislu odredbe čl.230. ZPP-a?“
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.
4. Polazeći od odredbe članka 385. a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. Naime, pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj presudi je u pogledu postavljenog prvog pravnog pitanja utemeljeno na pravnom shvaćanju revizijskog suda zauzetog u nizu odluka: primjerice u odlukama broj Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev-264/2022-2 od 19. travnja 2022., Rev-122/2022-2 od 24. siječnja 2023. i drugima.
5.2.U drugom i trećem pitanju predlagatelj problematizira teret dokazivanja u odnosu na postojanje i visinu štete u smislu odredbe članka 27. stavka 3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu, te potvrde o isplati tužitelju u smislu odredbe članka 230. ZPP- a, pa valja reći da nižestupanjski sudovi nisu pobijanu odluku utemeljili na presumpciji potvrde o isplati kao javne isprave već i na ostalim dokazima koji su provedeni u tijeku postupka pred nižestupanjskim sudovima. Stoga odgovor na postavljena pitanja ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.
6. Slijedom navedenog, kako je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije kao u izreci.
Zagreb, 24. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
