REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1716/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-114/2024-2 od 11. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu P-253/2023-10 od 27. studenog 2023., na sjednici održanoj 24. travnja 2024.
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je prijedlogom za dopuštenje revizije predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-114/2024-2 od 11. siječnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu P-253/2023-10 od 27. studenoga 2023. postavljajući slijedeće pravno pitanje:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. ZOMO (Narodne novine“ 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa čl. 27. ZOOP-a („Narodne novine“ 151/05)?“ pozivom na čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da je riječ o pravnom pitanju o kojem je revizijski sud već zauzeo pravno shvaćanje no da pobijana odluka odstupa od tog pravnog shvaćanja (Rev 1262/11 od 22. listopada 2014., Rev 113/2007 od 14. veljače 2008., Rev 338/2008-2 od 18. rujna 2012., Rev 2315/2011 od 20. svibnja 2020., Revr 127/06 od 9. svibnja 2006., Rev 138/07-2 od 30. svibnja 2007., Rev 911/12-2 od 22. travnja 2015., i dr.)
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a ZPP i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je zaključio da postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Ovo iz razloga što je u pogledu postavljenog pravnog pitanja ovaj sud iznio pravno shvaćanje u odluci Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. prema kojem:
„…za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode)“ a koje je reafirmirano u više kasnijih odluka revizijskog suda (Rev 203/2023 od 9. svibnja 2023., Rev 470/2022 od 28. ožujka 2023., Rev 954/2022 od 25. siječnja 2023., Rev 1246/2022 od 13. prosinca 2023., Rev 66/2022 od 1. veljače 2022., Rev 298/2022 od 19. listopada 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022. i dr.).
5. U tom smislu i navodi tužitelja da pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda nisu osnovani, jer je pobijanom presudom odlučeno upravo u skladu sa pravnim shvaćanjem citiranim u toč. 4. obrazloženja.
6. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 24. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
