Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-41/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća te Željka Horvatovića i Maje Štampar Stipić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog SU zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18.,126/19., 84/21. i 114/22. - dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, broj Kov-23/2023 od 11. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog SU kao neosnovana.
Obrazloženje
1.Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog branitelja optuženika za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza:
- izuzetih uzoraka krvi i urina od okrivljenog SU dana **.**.2023. u
KBC Firule VENILOM broj 3785L,
- te dokaza označenih pod točkama 1., 2., 8., 9. i 16. optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO-DO-32/2023 od 14. studenog 2023., i to Zapisnika o očevidu mjesta prometne nesreće od 8. studenog 2023. (list 161-166) i fotodokumentacije očevida na CD mediju (omotnica na listu 13), Zapisnika o očevidu na okrivljenikovom vozilu i na okrivljenikovom tijelu (list 151-153) sa kriminalističko-tehničkim izvješćem (list 154-155), prometno tehničkog vještačenja stalnog sudskog vještaka ing. Sretena Ugrina sa situacijskim planom (list 182-204), toksikološkog vještačenja alkohola za okrivljenika i to analiza alkohola u krvi i mokraći i mišljenje o stupnju alkoholiziranosti Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (139-141), te sudsko-psihijatrijskog vještačenja i vještačenja utjecaja alkohola na vozačke sposobnosti za okrivljenika sudskog vještaka dr. Dolores Britvić (209-217).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni SU po branitelju, odvjetniku Hrvoju Braliću zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske preinačiti pobijano rješenje na način da se prihvati prijedlog obrane radi izdvajanja nezakoniti dokaza, podredno pobijano rješenje ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovnu odluku.
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19., 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza pobliže specificiranih u izreci pobijanog rješenja te je za svoju odluku dao jasne, iscrpne i dostatne razloge individualizirane za svaki pojedinačni dokaz. Zato nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka kako to tvrdi žalitelj, koji ustvari pod ovom žalbenom osnovom prigovara pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
6. Protivno stavu žalitelja činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno.
7. Protivno žalbenim prigovorima okrivljenika kako je očevid izvršio nenadležni državni odvjetnik, odnosno zamjenik općinskog državnog odvjetnika umjesto zamjenik županijskog državnog odvjetnika te kako je dežurni zamjenik županijskog državnog odvjetnika trebao imati saznanja da se potencijalno dogodilo kazneno djelo iz nadležnosti županijskog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako okolnost što je tu dokaznu radnju izvršio niži državni odvjetnik (u trenutku kada nije bila poznata pravna oznaka djela koja determinira nadležnost) ne dovodi do nezakonitosti iste. Naime, takva mogućnost predviđena je i člankom 40. ZKP/08. uz istodobnu obavijest višem državnom odvjetniku o poduzetoj radnji, što je i u konkretnom slučaju posrijedi. Nadalje, neprimjenjiva je analogija okrivljenika u pogledu bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 6. ZKP/08. (stvarna nenadležnost suda) kada se radi o postupanju državnog odvjetnika.
8. Niti žalbeni navodi okrivljenika kojima prigovara zaključku prvostupanjskog suda o zakonitosti zapisnika o očevidu na okrivljenikovom tijelu i vozilu nisu osnovani. Naime, iz zapisnika o provedenom očevidu na mjestu prometne nesreće kojom je rukovodila zamjenica općinskog državnog odvjetnika razvidno je da je ona ne samo prepustila, nego i naložila policijskim službenicima da obave druge operativne radnje pa nema riječi o tome da su djelatnici policije postupali protivno odredbi članka 212. stavka 2. ZKP/08.
9. Naposljetku, nije osnovan niti žalbeni navod okrivljenika kako je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno u pogledu uzimanja uzorka krvi i urina, a osobito o tome tko je provodio izvide, policija ili državni odvjetnik, u trenutku kada je naloženo uzimanje krvi i urina, odnosno tko je dao nalog za provođenje te radnje i je li on bio pisani ili usmeni s obzirom da je Protokolom o zajedničkom postupanju policije i državnog odvjetništva u kaznenim predmetima propisano da se nalozi državnog odvjetnika izdaju u pisanom obliku.
9.1. Naime, iz zapisnika o očevidu kojim je rukovodila zamjenica općinskog državnog odvjetnika proizlazi kako je državni odvjetnik kao tijelo koje je provodilo izvide (uz sudjelovanje policije) naložilo policiji izuzimanje uzorka krvi i urina od okrivljenika, za koju radnju pristanak okrivljenika po zakonu nije potreban pri čemu su radnju provele osobe medicinske struke (članak 326. stavci 6. i 8. ZKP/08.). Konačno, nalog državnog odvjetnika sadržan je u zapisniku o očevidu. Osim toga, niti člankom 326.
ZKP/08., nije uopće propisana forma naloga.
10. Prema tome, niti jedan od razloga na koji se poziva žalitelj ne upućuje na povredu ZKP/08. koja bi za posljedicu imala nezakonitost dokaza u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08., niti bi način pribavljanja dokaza povrijedio pravo obrane u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08. kao aspekt pravičnosti postupka koji se uvijek ocjenjuje u kontekstu postupka u cjelini.
11. Kako, dakle, žalbom okrivljenika nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost pobijanog rješenja, a niti njegovim ispitivanjem sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 23. travnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Marija Balenović
