Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-258/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Imon Choudhury, odvjetnik u Zagrebu, Ribnjak 12-14, protiv tuženice HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Danijel Snoj, odvjetnik u Zagrebu, Draškovićeva 72, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-6511/2021 od 21. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2024.,
r i je š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 6511/2021 od 21. studenoga 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi provođenja prethodnog postupka i potom održavanja glavne rasprave.
II O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
»I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1) Nalaže se tuženoj HŽ, iz [adresa], OIB: da tužitelju LŽ iz [adresa], s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 125.000,00 kn zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku na dosuđeni iznos od 17. kolovoza 2016. pa do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (slovima: tri) postotna poena, u roku od 15 dana. 2) Nalaže se tuženoj HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju LŽ iz [adresa], s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku na dosuđeni iznos od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (slovima: tri) postotna poena.".
II. Nalaže se tužitelju LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženici HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu 10.500,00 kn / 1.393,59 EUR u roku od 15 dana.«
2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 4.687,50 kuna / 622,13 eura uvećano za 25% poreza na dodanu vrijednost te za troškove sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 1.600,00 kuna / 212,36 eura.
3. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu, a koji zahtjev tužitelj temelji na tvrdnjama da su tijekom braka između tužitelja i kćeri tuženice ŠŽ, oni kao bračni drugovi izvršili ulaganja u stan u vlasništvu tuženice na adresi u [adresa], pa smatrajući da se takvim ulaganjima povećala imovina tuženice, bez obzira na to što je tuženica, nakon izvršenih ulaganja predmetni stan darovala svojoj kćeri BŽ, tužbenim zahtjevom potražuje isplatu polovinu ukupnog iznosa izvršenih ulaganja, tj. iznos od 125.000,00 kn.
4. Prvostupanjski sud je u postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio odnosno među strankama nije sporno:
- da su tužitelj i ŠŽ, kćer tuženice, bili u braku od 13. studenoga 2010. do donošenja rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1 Ob-1914/16-3 od 20. ožujka 2017. kojim je njihov brak razveden,
- da je bračna zajednica tužitelja i ŠŽ trajala do kolovoza 2016., do kojeg trenutka su oni živjeli zajedno u stanu u [adresa] (dalje: predmetni stan),
- da su radovi na uređenju predmetnog stana vršeni za vrijeme trajanja bračne zajednice tužitelja i kćeri tuženice ŠŽ,
- da je tuženica bila vlasnik predmetnog stana u vrijeme ulaganja u taj stan te je ugovorom o darovanju od 7. ožujka 2016. raspolagala tim stanom na način da je isti darovala svojoj kćeri ŠŽ koja je na temelju tog ugovora u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica stana.
5. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je ocijenio da je izvršenim radovima nedvojbeno došlo do promjene u smislu povećanja vrijednosti imovine – stana u vlasništvu tuženice i da bi tuženica bila pasivno legitimirana za predmetni tužbeni zahtjev do prijenosa vlasništva, jer je tim ulaganjima povećane njezina imovina. Međutim, obzirom na to da je došlo do prijenosa tako povećane vrijednosti imovine – predmetnih ulaganja, prvostupanjski sud je zaključio da je prijenosom vlasništva došlo i do prijenosa vrijednosti izvršenih ulaganja, zbog čega prvostupanjski sud smatra da je za predmetni zahtjev za isplatu izvršenih ulaganja u stanu pasivno legitimirana kćer tuženice ŠŽ te je iz navedenog razloga odbio tužbeni zahtjev.
5.1. U točki II. izreka prvostupanjski sud je na temelju čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) odlučio o troškovima postupka.
6. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
7. Žalba tužitelja je osnovana.
8. U ovoj pravnoj stvari valja poći od nespornih činjenica među strankama i to:
- da su ulaganja u predmetni stan izvršena za vrijeme braka tužitelja i kćeri tuženice, u vrijeme kada je stan bio u vlasništvu tuženice, dakle, da se radi u ulaganju bračnih drugova u imovinu treće osobe, ovdje tuženice,
- da je tuženica, nakon nesporno izvršenih ulaganja, još tijekom trajanja braka tužitelja i kćeri tuženice, SŽ, raspolagala predmetnim stanom na način da je isti darovala svojoj kćeri OŽ.
9. Polazeći od navedenih nespornih činjenica te uzimajući u obzir da tužitelj tužbeni zahtjev radi isplate dijela iznosa na ime izvršenih ulaganja u nekretninu koja je u vrijeme izvođenja radova radi ulaganja bila u vlasništvu tuženice, temelji na institutu stjecanja bez osnove, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je za ocjenu pasivne legitimacije u ovoj pravnoj stvari odlučno raspolaganje vlasnika tom nekretninom.
9.1. Naime, kada se radi o pitanju primjene instituta stjecanja bez osnove kao jednog od zakonom reguliranih i uspostavljenih izvanugovornih obvezno pravnih odnosa, za nastanak takvog odnosa potrebno je ispunjenje određenih, zakonom propisanih, pretpostavki. S obzirom na odredbu članka 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022) po kojoj odredbi stjecanje bez osnove postoji kada dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu, time nastaje obveznopravni odnos koji djeluje između sudionika toga odnosa (inter partes) u kojem je stjecatelj dužnik, a vjerovnik je osoba čiji je dio imovine prešao u imovinu stjecatelja.
9.2. To znači da u okolnostima konkretnog slučaja kada su bračni drugovi tijekom braka (a tužitelj je jedan od bračnih drugova) vršili ulaganja u nekretninu u vlasništvu treće osobe, ovdje tuženice, obveznopravni odnos koji je nastao između tužitelja kao jednog bračnog druga i tuženice kao vlasnice predmetnog stana u vrijeme kada su vršena ulaganja u tu nekretninu, nije prestao darovanjem tog stana ŠŽ, zbog čega je suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, tuženica pasivno legitimirana za isplatu iznosa na ime izvršenih ulaganja u nekretninu koja je bila njezino vlasništvo u vrijeme kada su vršena ulaganja.
10. Stoga, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda u vezi pasivne legitimacije za isplatu dijela iznosa na ime izvršenih ulaganja, a u vezi kojeg pravnog pitanja je prvostupanjski sud (pogrešno) ukazao strankama na pripremnom ročištu da bi za predmetni zahtjev bio pasivno legitimiran onaj koji je vlasnik imovine koja je povećana, prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o ostalim odlučnim činjenicama zbog čega pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužitelj osnovano ističe u žalbi.
11. Slijedom navedenog je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak u fazu prethodnog postupka (čl. 377. st. 1. ZPP).
12. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.
13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem i odrediti u sklopu prethodnog postupka pripremno ročište (čl. 292. ZPP) na kojem će razmotriti i raspraviti sve odlučne činjenice kao i prijedloge i istaknute prigovore stranka (prigovor zastare, prigovor osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, prigovor prijeboja), zatim predložene dokaze u vezi odlučnih činjenica te donijeti odluku o predloženim dokazima i potom provesti glavnu raspravu, nakon čega će biti u mogućnosti pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti zahtjeva kao i o troškovima postupka.
14. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.
U Zagrebu, 23. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
