Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-Us-59/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća te Željka Horvatovića i Maje Štampar Stipić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Buge Mrzljak Stenzel zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog AD i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenog AD podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 21. studenog 2023. broj Kov-us-4/2020., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog AD kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Osijeku odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog AD, podnesen po branitelju odvjetniku Hrvoju Grubeši za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza:

– zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora, okrivljenog AD, okrivljenog LD i okrivljenog UD s potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta serijskih brojeva [serijski broj], serijski broj serijski broj, serijski broj, serijski broj, serijski broj, serijski broj, serijski broj, serijski broj, serijski broj (list 460-471) kao i predmeta oduzeti tijekom navedene pretrage i to mobilni telefon marke Samsung SM- G960F/8S, 64 GB crne boje s crnom futrolom IMEI PO, prijenosno računalo marke Dell s brojem PI, USB stick Kingstone bijelo crvene boje od 32 GB, prijenosno računalo marke Lenovo IMEI PF, USB stick crne boje kućište stolnog računala s bar kodom PU, prijenosno računalo marke IBM s barkodom Mac addr: PV računalo marke Toshiba serijski broj 1B179903K, ugovor o kupoprodaji nekretnine između A i KD i LD od 26. rujna 2017. za stan u [adresa], preslika ugovora o kupoprodaji nekretnine između SD i UD od 20. srpnja 2017. za stan u [adresa], ugovor o sufinanciranju stambenog kredita između općine [adresa] i UD od 8. rujna 2017., odluka općinskog načelnika od 27. lipnja 2019. o odobrenoj isplati za prijevoz studenata u korist UD, odluka općinskog načelnika općine [adresa] od 29. travnja 2019. o odobrenoj jednokratnoj pomoći UD u iznosu 5.000,00 kuna, ugovor o kupoprodaji stana između UD i LD od 6. travnja 2017. za stan u zgradi 41/27 na [adresa], te više novčanica u ukupnom iznosu od 100,00 švicarskih franaka, 29. 850,00 kuna i 21.680,00 eura,

- zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta s potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta od FD (list 508-509) i

- nalaza i mišljenja financijsko knjigovodstvenog vještaka od 26. studenog 2020. s prilozima DVD-om o podacima PBZ-a o računima i prometu po računima Općine Čeminac, okrivljenog LD, okrivljenog UD, okrivljenog ČD i okrivljenog JD (list 1748-1818).

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni AD po branitelju Hrvoju Grubeši zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Spis je, na temelju članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08.) prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje iz osnova iz kojih se pobija žalbom te sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene povrede na koje žalitelj upire kao niti one koje ispituje po službenoj dužnosti.

6. Žalitelj tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. povrijedivši mu pravo obrane iz članka 64. stavka 1. točka 10. ZKP/08. tako što je zabranio postavljanje pitanja svjedokinji ĐD u vezi rasporeda pretraženih prostorija te je odbio njegov dokazni prijedlog za ispitivanjem odvjetnika Zdenka Krstića koji je kao branitelj okrivljenog UD prisustvovao osporenoj pretrazi. U tome međutim nije u pravu.

6.1. Prije svega, žalitelj u potpunosti zanemaruje da, ukoliko bi doista i bilo riječi o određenim propustima oni ne bi predstavljali povrede do kojih je došlo vezano uz suđenje, dakle, pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude, što čini jedan od uvjeta koji mora biti ispunjen za ostvarenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. (vidi npr. Vrhovni sud Republike Hrvatske, I Kž-Us 76/2020.-15.). Naime u ovoj fazi postupka riječ je o odlučivanju o potvrđivanju optužnice i s time u vezi s odlukom o zakonitosti dokaza na kojima se ona temelji.

6.2. No, neovisno o prethodno navedenom, iz zapisnika sa sjednice optužnog vijeća od 16. studenog 2023. na kojem je ispitana svjedokinja ĐD razvidno je predsjednik vijeća na toj sjednici odlučio da svjedokinja na jedno od postavljenih pitanja neće ogovoriti, a tu odluku je i obrazložio na zapisnik. Iako žalitelj sada u žalbi problematizira tu odluku predsjednika vijeća, iz zapisnika je razvidno da ju je na sjednici bez primjedbi prihvatio ne tražeći da o njoj odluči vijeće. Zato ovdje nije riječ o postupovnoj povredi nego o prigovoru činjenične naravi.

6.3. Također, u pogledu odbijenog prijedloga za ispitivanjem branitelja Zdenka Krstića, uz već rečeno pod točkom 6.2., treba dodati da niti jednom odredbom ZKP/08. nije propisano da je sud dužan prihvatiti svaki dokazni prijedlog obrane niti je to sadržaj Ustavnog ili konvencijskog prava na pravično suđenje koje se uostalom ocjenjuje u cjelini postupka (usporedi, Europski sud za ljudska prava, Murtazaliyeva protiv Rusije, točka 165.). No, nema dvojbe da je niz dokaznih prijedloga obrane prihvaćen, pa je konačno i prva od tri odluke prvostupanjskog suda donesene u povodu prijedloga žalitelja za izdvajanjem dokaza ukinuta upravo uslijed prihvaćanja argumentacije iz žaliteljeve žalbe, slijedom čega je optužno vijeće pregledalo dostavljenu snimku video nadzora i ispitalo većinu sudionika pretrage. Prema tome, i ovdje nije riječ o postupovnoj povredi nego o prigovoru činjenične naravi koji je onda razmotren pod tom žalbenom osnovom.

7. No, protivno tvrdnjama žalitelja, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda pobijana odluka temelji se na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju te je utemeljena na zakonu.

8. Sukus žaliteljevog nezadovoljstva pobijanom odlukom u pogledu osporene pretrage svodi se na ustrajanje u tvrdnji da je pretraga bila nezakonita u smislu odredbe članka 250. točke 7. ZKP/08. jer da solenitetni svjedoci (ND i MD) nisu bili istovremeno nazočni pretrazi te su tijekom pretrage napuštali obiteljsku kuću koja je pretraživana.

8.1. Međutim, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda o tome da su solenitetni svjedoci bili istovremeno neprekinuto nazočni pretrazi obiteljske kuće do pronalaska i oduzimanja računalne opreme i novca navedenih u zapisniku o pretrazi i potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta, a da je tek nakon toga, u fazi obavljanja formalnosti oko popisivanja i opisivanja privremeno oduzetih predmeta, prvenstveno serijskih brojeva novčanica došlo do kraćeg zastoja u postupanju u vrijeme dok su solenitetni svjedoci kratko napustili mjesto pretrage isključivo radi pribavljanja obroka, svaki u različito vrijeme. Prvostupanjski sud je za takvo utvrđenje dao uvjerljive i cjelovite razloge koje je s pravom utemeljio na sadržaju iskaza svjedokinje ĐD, video nadzoru obiteljske kuće u kojoj je pretraga provedena i ispravama koje prileže spisu.

8.2. Tako je s pravom prvostupanjski sud prihvatio iskaz policijske službenice ĐD koja je jasno iskazala da su pronalasku predmeta bili prisutni i solenitetni svjedoci i branitelj, a da je do odlaska u nabavu obroka došlo tek kasnije u fazi popisivanja serijskih brojeva pronađenih novčanica te da se u to vrijeme prestalo s radom. Logičnost tog iskaza proizlazi iz činjenice da je nalog za pretragu uručen u 7,59 sati, da je branitelj Zdenko Krstić pristupio u 7,23, da je pretraga započela u 7,59, da je branitelj Zdenko Krstić napustio mjesto pretrage u 9,46, svjedok MD u vremenu 9,54 do 10,05, a svjedok ND u vremenu od 10,37 do 10,44. Dalje, iz zapisnika o pretrazi razvidno je da su tijekom pretrage pronađeni i privremeno oduzeti računalna oprema i novac. U povodu privremeno oduzetih predmeta izdano je čak deset potvrda o privremenom oduzimanju predmeta na kojem je popisan serijski broj svake oduzete novčanice. Niti branitelj (do napuštanja mjesta pretrage) niti solenitetni svjedoci nisu imali primjedbi tijekom pretrage i zapisnik su također potpisali bez primjedbi. Jedinu primjedbu imao je okrivljeni UD koji je naveo da oduzeti novac nije predmet postupka po kojoj se obavlja službena radnja pretrage.

8.3. Zato neosnovano žalitelj problematizira izložena utvrđenja prvostupanjskog suda s tvrdnjom da su solenitetni svjedok MD i svjedoci policijski službenici ŽD i CD reterirali od ranijih iskaza, a da iskaz svjedok ND opovrgava zaključak prvostupanjskog suda o istovremenoj nazočnosti oba svjedoka u trenutku pronalaska novca. Žalitelj naime zanemaruje cjelinu sadržaja iskaza svjedoka MD, ŽD i CD iz koje jasno proizlazi da ovi svjedoci od početka tvrde kako su solenitetni svjedoci bili nazočni pronalasku i privremenom oduzimanju predmeta i da time ne proturječe iskazu svjedokinje ĐD, video nadzoru obiteljske kuće i zapisniku o pretrazi koji su sudionici pretrage (uključujući i svjedoka ND) potpisali bez primjedbi uz iznimku okrivljenog UD koji nije prigovorio pronalasku novca već njegovom smještaju u kontekst kaznenog postupka zbog kojeg je pretraga provedena.

8.4. Iako je točno da zastoj i napuštanje mjesta pretrage od strane solenitetnih svjedoka tijekom formalnosti oko popisivanja i opisivanja oduzetih predmeta nisu konstatirani u zapisniku o pretrazi, što je trebalo učiniti, takav propust niti jednom odredom ZKP/08. pretragu ne čini nezakonitom, već eventualno otvara pitanje njezine vjerodostojnosti, koju je ovlašten razmatrati raspravni sud bude li optužnica potvrđena.

8.5. Dakle, iz pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pravilno izveo pravilan zaključak da je pretraga provedena u skladu sa zakonom jer su pretrazi do pronalaska i oduzimanja pronađenih predmeta bili neprekidno nazočni solenitetni svjedoci ND i VD koji su na kratko izostali tek kasnije u u vrijeme obavljanja formalnosti tehničke prirode oko popisivanja i opisivanja privremeno oduzetih predmeta za koje vrijeme se zastalo s tim radnjama. Prema tome nije u pravu žalitelj da se zapisnik o pretrazi i dokazi pribavljeni pretragom ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku prema odredbi članka 250. točke 7. ZKP/08. niti je stoga ovdje riječ o nezakonitim dokazima u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08.

9. U ostatku žalbe žalitelj prigovara zaključku prvostupanjskog suda o zakonitosti dokaza pribavljenih uz zapisnik i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od FD. No, s pravom je prvostupanjski sud utvrdio da je ovdje riječ o zakonitim dokazima pribavljenim prema članku 261. ZKP/08., kako je to uostalom jasno i navedeno i u zapisniku i u potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta. Ovlast policije za poduzimanje te radnje temelji se na članku 212. ZKP/08., pri čemu je samorazumljiva opasnost od odgode pribavljanja dokaza važnih za kaznenih postupak, dok je konstrukcija žalitelja da su ti predmeti oduzeti kao nastavak dan ranije provedene pretrage u odsutnosti svjedoka i bez naloga suca istrage u potpunosti promašena. Osim toga, djelatnici policije ovlašteni su privremeno oduzimati predmete i na temelju članaka 58. do 61. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj 76/09., 92/14. i 70/19.) te članka 92. i 93. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“ broj 89/10., 76/15. i 20/22.) koji je važio u vrijeme poduzimanja tih radnji.

10. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 23. travnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Marija Balenović