Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-283/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Veselića predsjednika vijeća, Vlaste Horvat Mataić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tihane Marije Miladin članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja D. G. iz D. S., OIB:…, kojeg zastupa supruga B. G., D. S., protiv tuženice M. M. iz O., OIB:…, koju zastupa punomoćnica K. K., odvjetnica iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P-198/2022-36 od 19. prosinca 2022., u sjednici vijeća 23. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P-198/2022-36 od 19. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj D. G., OIB:…, D. S., vlasnik nekretnina upisanih u zkul.br. 5786 k.o. A., a koji se sastoji od č.k.br. 3494 oranica J.. od 1025 m2 i č.k.br. 3534 kuća, Kod kuće H. od 22 m2 te suvlasnik nekretnine upisane u zkul.br. 5802 k.o. A. č.k.br. 3535 dvorište Kod kuće od 317 m2 u 1/2 dijela pa se tužitelj ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje dosadašnjeg upisa i uknjižbe, sve u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi parnični trošak u iznosu od 4.653,12 HRK / 617,58 EUR[1] u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka,pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje ili da presudu preinači.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22- u daljnjem tekstu: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

5.1. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

5.2. Tužitelj u žalbi sadržajno ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, međutim, razlozi kojima obrazlaže navedenu bitnu povredu zapravo se svode na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6. Predmet postupka je utvrđenje da je tužitelj D. G. vlasnik nekretnina upisanih u zk.ul.br. 5786 k.o. A., a koji se sastoji od č.k.br. 3494 oranica J. od 1025 m2 i č.k.br. 3534 kuća, Kod kuće H. od 22 m2 te suvlasnik nekretnine upisane u zkul.br. 5802 k.o. A. č.k.br. 3535 dvorište Kod kuće od 317 m2 u 1/2 dijela.

7. U postupku je utvrđeno:

- da je tuženica upisana kao vlasnica k.č.br. 3494 oranica J. u H. površine 285 čhv i k.č.br. 3534 kuća broj 102 u H. površine 6 čhv u zk.ul.br. 5789 k.o. A. i kao suvlasnica u 1/2 dijela k.č.br. 3535 dvorište u H. površine 612 m2 u zk.ul.br. 5802 k.o. A.,

- da se upis njenog prava temelji na rješenju Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica poslovni broj Z-11814/2020 od 10. studenog 2020. godine, koje je doneseno u pojedinačnom ispravnom postupku,

- da je tuženica upisana i kao posjednik predmetnih nekretnina u posjedovnom listu 4635 odnosno 4311 k.o. A.,

- da je iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. G. G. broj O-231/16 UPP – OS-28/16 od 11. ožujka 2016. koje je donijela javni bilježnik J. K. razvidno da su, između ostalog, ove nekretnine bile navedene kao ostavinska imovina jer su bile upisane u posjedovni list br. 342 k.o. A., te je tim rješenjem njezinim nasljednikom proglašen ovdje tužitelj, D. G., sin ostaviteljice,

- da su ove nekretnine bile navedene kao ostavinska imovina pok. F. G., B., prema rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-367/08 UPP-OS-156/08-6 od 8. svibnja 2009. godine koje je donio javni bilježnik P. T., dok se u rješenju o nasljeđivanju iza pok. B. G. poslovni broj O-132/81-4 od 14. svibnja 1981. godine, koje je donio Općinski sud u Donjoj Stubici, iste nekretnine ne spominju, već se kao ostavinska imovina navode zk.ul. br. 316 k.o. A. u 7/24 dijela, zk.ul.br. 1166 k.o. A. u 1/2 dijela te stara drvena kuća i gospodarske zgrade u H.,

- da je na temelju nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka utvrđeno da nekretnine, koje su suglasno prilikom uviđaja stranke pokazale kao svoj posjed, odgovaraju predmetnoj k.č.br. 3494 u k.o. A., u naravi kući, dvorištu i livadi, odnosno zk.ul. br. 5783 upisanoj kao oranica J. u H. površine 285 čhv, k.č.br. 3534 u k.o. A. upisanoj u isti zk.ul. kao kuća br. 102 u H. površine 6 čhv, koja kuća je u naravi uklonjena te se ta površina uživa kao dvorište, što se tiče k.č.br. 3535 u k.o. A., u naravi ista odgovara onoj upisanoj u zk.ul.br. 5802 k.o. A. kao dvorište u H. površine 612 m2, time da se sjeverni dio ove nekretnine koristi kao voćnjak i nije predmetnom ovog postupka, već je u posjedu treće osobe, što su stranke neposredno potvrdile prilikom uviđaja,

- da tužitelj nije u posjedu predmetnih nekretnina jer je iste još prije više od 10 godina predao u posjed suprugu tuženice B. M. koji je na njegovoj kući u D. S. izvršio građevinske radove, a kako tužitelj ove radove nije mogao platiti između njih je dogovoreno da se kao kompenzacija izvrši prijenos prava vlasništva tih nekretnina,

- da je s tim bila upoznata majka tužitelja sada pok. G. G. te da je na to pristala odnosno dala suglasnost, te je sklopila „Predugovor o prodaji nekretnina“ dana 27. svibnja 2011. kao prodavateljice s kupcem B.T. G. d.o.o., zastupanog po direktoru M. M., kojim su se ugovorne strane „a nakon što prodavatelj uredi pravo vlasništva nekretnina“, u roku od godine dana obvezale sklopiti glavni ugovor za kupoprodaju predmetnih nekretnina, time da je navedeno koliko iznosi cijena te da se upravo predmetnim nekretninama plaćaju radovi /fasada i unutarnje uređenje/ koje je B.T. g. d.o.o. izvela na kući u vlasništvu ovdje tužitelja, …, sina prodavateljice,

- da je u tom predugovoru konstatirano da je posjed nekretnina već predan kupcu po okončanju radova na kući u … u D. S., te da prodavatelj dozvoljava kupcu da može o svom trošku izvesti radove na rekonstrukciji kuće na k.č.br. 3534 k.o. A.,

- da je potpis G. G. na tom ugovoru ovjerio je javni bilježnik M. C. pod brojem OV- 2338/11 27. svibnja 2011.,

- da su predmetne nekretnine u posjedu tuženice i njenog supruga i to negdje od 2008. godine kada je tužitelj osobno predao posjed tih nekretnina suprugu tužene,

-da su nakon toga tužena i njen suprug srušili staru drvenu kuću, te na započetom zidanom objektu sagradili unutarnje stepenice, nadozidali potkrovlje, postavili krovište, ugradili stolariju te uveli instalaciju struje i vode, te da je suprug tužene B. M. predao posjed tuženoj koja je potom zatražila zk. upis, budući da je tužitelj prethodno obećavao da će urediti zk. stanje u svrhu prijenosa prava vlasništva tih nekretnine ali to svoje obećanje nije ispunio,

- da je B.T. g. d.o.o., u međuvremenu prestala poslovati, tako da je tužena ostala u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina te je u pojedinačnom zk. ispravnom postupku ishodila upis prava vlasništva.

8. Polazeći od navedenih činjenica pravilno prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer tužitelj nije mogao iza smrti svoje majke G. G. 2016. godine, steći posjed predmetnih nekretnina budući da su one već ranije predane u posjed drugoj osobi (predniku tužene), tako da mu nedostaje osnovi zakonski uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (samostalni posjed), a na koji institut se poziva u tužbi i na kojem temelji svoj tužbeni zahtjev.

9. Isto tako pravilno prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije na temelju nasljeđivanja nakon smrti svoje majke G. G. mogao steči pravo vlasništva predmetnih nekretnina, jer njegova maka u trenutku smrti nije više bila vlasnica predmetnih nekretnina, budući da ni ona, koja je te nekretnine naslijedila izvanknjižno odnosno posjed stekla 2008. godine prema rješenju o nasljeđivanju iza svog oca F. G., nije mogla dosjelošću steći vlasništvo, budući da su iste, kako je to naprijed navedeno, te godine predane u posjed drugoj osobi.

10. Prema odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; krače ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st. 1.), samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 2.).

11. Odredbom čl. 160. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (st. 1.), a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (st. 2.).

Prema stavku 3. toga članka nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

12. Polazeći od navedenih odredbi i činjenica na kojima tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev potrebno je zaključiti i to da niti je tužitelj nakon smrti svoje majke G. G. mogao stupiti u samostalan posjed predmetnih nekretnina, a niti je ona, koja je te nekretnine naslijedila izvanknjižno, odnosno koja je posjed stekla 2008. godine prema rješenju o nasljeđivanju iza svog oca F. G., mogla dosjelošću steći vlasništvo, budući da su iste, kako je to naprijed navedeno, upravo 2008. godine predane u posjed drugoj osobi.

13. Žalbeni navodi kojima se ukazuje da tužena nije na temelju pravnog posla s prednicom tužitelja stekla predmetne nekretnine, odnosno da nije stekla valjanu pravnu osnovu, jer je u predugovoru o kupoprodaji od 27. svibnja 2011. navedena pravna osoba koja je izvodila radove na objektu tužitelja, a ne tužena, nisu od utjecaja u ovom postupku, budući da tužitelj može štititi samo svoja prava, ali ne i prava trećih (BT g. d.o.o.). Navedene činjenice ne mogu se tumačiti u korist tužitelja. Za procjenu je li tužitelj dosjelošću stekao premetne nekretnine odlučno je samo to jesu li on i prije toga njegova pravna prednica koju je naslijedio bili u posjedu predmetnih nekretnina kroz zakonom propisano razdoblje. Budući da je pravilno utvrđeno da navedene pretpostavke nisu ispunjene, pravilna je odluka prvostupanjskog suda kojom je tužbeni zahtjev odbijen.

13.1. Neosnovani su navodi da predmetne nekretnine nisu u posjedu tuženice i njenog supruga jer je utvrđeno da od 2008. godine, kada je tužitelj osobno predao posjed tih nekretnina suprugu tužene, da su nakon toga tužena i njen suprug srušili staru drvenu kuću, te na započetom zidanom objektu sagradili unutarnje stepenice, nadozidali potkrovlje, postavili krovište, ugradili stolariju te uveli instalaciju struje i vode, te su od tada u neprekidnom posjedu.

13.2. Stoga žalbeni navodi koje se odnose na sve ostale činjenice, nisu odlučni, pa stoga nisu ni razmatrani.

14. Budući da u žalbi nisu navedeni razlozi zbog kojih se pobija odluka o parničnom trošku, primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP odluka o trošku nije ispitivana po službenoj dužnosti u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava.

15. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 23. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić, v.r.