REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-254/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Igora Periše predsjednika vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AU, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Ireni Krstić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKA BANKA d.d., OIB 92963223473, iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 10, zastupana po punomoćnici Sanji Porobija, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 894/2022-2 od 10. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično ukinuta presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8511/19-25 od 25. siječnja 2022., u sjednici održanoj 23. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 281.517,26 kn / 37.363,76 EUR sa zateznim kamatama tekućim od svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa do isplate kako je to pobliže opisano u točki I. izreke prvostupanjske presude (točka I. izreke), pod točkom II. izreke je naloženo tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 49.310,00 kn/ 6.544,56 EUR sa zateznim kamatama tekućim od svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa do isplate kako je to pobliže opisano u točki II. izreke prvostupanjske presude (točka II. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 281.517,26 kn/ 37.363,76 Eura te pod točkom II. izreke, dok je drugostupanjskim rješenjem ukinuta prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate te je u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. Ujedno je rješenjem odlučeno da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.

3. Ovaj sud je svojim rješenjem poslovni broj Revd 1800/23 od 16. svibnja 2023. dopustio podnošenje revizije protiv gore navedene presude zbog slijedećih materijalnopravnih pitanja:

"U slučaju zahtjeva za isplatu po osnovi stjecanja bez osnove zbog ništetne odredbe promjenjivoj kamatnoj stopi iz ugovora o kreditu sklopljenog s CHF valutnom klauzulom kada je tužitelj podnio tužbu prije isteka zastarnog roka, ali je tijekom postupka, nakon provedenog vještačenja preinačio tužbenih zahtjev na način da je isti povisio zbog nalaza vještaka, je li za preinačeni dio tužbenog zahtjeva nastupila zastara ako je do preinačenja došlo nakon isteka zastarnog roka?

Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli tužbeni zahtjev umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je pozivom na čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku podnijela reviziju u odnosu na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena. Predlaže ovome sud prihvatiti reviziju i odbiti tužbeni zahtjev u smislu revizijskih navoda, podredno ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija nije osnovana.

7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ovoga zakona zbog kojih je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi.

9. U odnosu na prvo pitanje koje je rješenjem ovog suda broj: Revd - 1800/23 od 16. svibnja 2023. dopušteno, treba reći da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 31. siječnja 2022. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem, kada je ništetnost ustanovljena u postupku kolektivne zaštite potrošača zastarni rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite. Prema shvaćanju ovog suda iznijetom u odlukama: Revr – 1797/2010-2 od 19. ožujka 2013., Revr – 1068/2016-2 od 9. travnja 2019., te dalje u odlukama na koje se tuženik poziva u reviziji „...povećanje tužbenog zahtjeva (...) predstavlja preinaku tužbe, pa se glede tog zahtjeva parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut taj novi zahtjev...“, odnosno „...budući da je u pobijanoj presudi sud pravilno zaključio da je povećanjem tužbenog zahtjeva došlo do preinake tužbe osnovano revident navodi da je za ocjenu zastare mjerodavan dan kada je podnesen novi tužbeni zahtjev jer se glede tog zahtjeva (razlike) parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut taj novi zahtjev...“. Dakle, u bitnom navedeno pravno shvaćanje temelji se na postupovnopravnom određenju povećanja postojećeg tužbenog zahtjeva kao oblika objektivne preinake tužbe u smislu odredbe čl.191. st. 1. ZPP-a, zbog čega se glede razlike u kojoj je zahtjev povećan parnica u smislu odredbe čl. 241. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – dalje: ZOO) smatra pokrenutom tek kad je taj povećani zahtjev istaknut, tj. za koju razliku je tek u tom trenutku došlo do prekida zastare.

10. S druge strane, kada je riječ o zastari generički određenog tužbenog zahtjeva, povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva kao oblik preinačenja tužbe u okolnostima kada se taj povećani zahtjev temelji na istoj – neizmijenjenoj činjeničnoj osnovi od one koja je do tada bila, treba sagledavati u kontekstu materijalnopravnih obilježja i svrhe koju zastara u smislu odredbi čl. 214. – 246. ZOO-a ima u našem pravu. Naime, uz istaknuti materijalnopravni prigovor zastare, zbog isteka zakonom određenog vremena u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze, utuživa obveza pretvorila se u neutuživu - naturalnu, zbog čega vjerovnik svoje pravo ne može ostvariti prisilno preko suda, već je dužnik u dispoziciji hoće li ispuniti svoju naturalnu obvezu ili ne. Svrha zastare temelji se na interesima pravne sigurnosti da se zaštiti postojeće stanje ako ono traje duže vrijeme, tj. da u određenom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako vjerovnik u određenom vremenu ne postavi zahtjev za ostvarenje svog prava. Tako kod okolnosti da se dužnik /tuženik/ protivi ispunjenju već u tužbi niže postavljenog generički određenog tužbenog zahtjeva, samim povećanjem - preinakom postojećeg zahtjeva temeljem iste – neizmijenjene činjenične osnove nije ispunjena svrha koju zastara ima u našem pravu, već i glede razlike u kojoj je zahtjev povećan – preinačen treba uzeti da je do prekida zastare u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a došlo već s podnošenjem tužbe.

11. Dakle, prema shvaćanju ovog suda, kada je vjerovnik prije isteka zastarnog roka podnio tužbu s generički određenim tužbenim zahtjevom, ali je tijekom postupka temeljem iste činjenične osnove preinačio tužbu povećanjem postojećeg generički određenog zahtjeva, u navedenim okolnostima i u pogledu razlike u kojoj je zahtjev povećan – preinačen treba uzeti da je do prekida zastare u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a došlo već s podnošenjem tužbe.

12. Shodno navedenom na postavljeno pravno pitanje treba odgovoriti da slučaju zahtjeva za isplatu po osnovi stjecanja bez osnove zbog ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz ugovora o kreditu sklopljenog sa CHF valutnom klauzulom kada je tužitelj podnio tužbu prije isteka zastarnog roka, ali je tijekom postupka, nakon provedenog vještačenja preinačio tužbeni zahtjev na način da je isti povisio zbog nalaza vještaka za preinačeni dio tužbenog zahtjeva nije nastupila zastara iako je do preinačenja došlo nakon isteka zastarnog roka.“

13. Slijedom navedenog, kako je drugostupanjski sud pobijanom presudom pravilno primijenio materijalno pravo, valjalo je, na temelju odredbe čl. 393. ZPP-a, reviziju odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

14. U odnosu na drugo pitanje koje je rješenjem ovog suda broj: Revd - 1800/23 od 16. svibnja 2023. dopušteno, u ovoj revizijskoj fazi postupka je sporno treba li prilikom donošenja odluke uzeti u obzir tzv. negativnu tečajnu razliku odnosno kada je tužiteljica uplatila manji iznos od onog tečaja koji je bio ugovoren prilikom sklapanja ugovora.

15. Nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je tražila isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli i po osnovi ništetnosti promjenjive kamatne stope, na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka. Pritom nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir, prilikom utvrđivanja visine potraživanja tužiteljice, tzv. negativnu razliku odnosno preplaćene iznose kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita. Navedeno u bitnome uz obrazloženje što tuženik zahtjev za povrat tih iznosa tijekom postupka nije postavio, a niti je tuženik stavio prigovor prijeboja.

16. Dajući odgovor na to drugo postavljeno pitanje u reviziji, ovaj sud upućuje na to da je već u presudi ovoga suda poslovni broj Rev 549/2023-4 od 18. prosinca 2023. prošireno vijeće u sastavu od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske u činjenično pravnoj situaciji podudarnom su ovopredmetnom, izrazio pravno shvaćanje:

„Obzirom na navedeno, kada tuženica samo općenito, kao u ovom slučaju, stavlja materijalnopravni prigovor kojim zapravo (samo) osporava visinu potraživanja tužitelja temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na CHF valutnu klauzulu, sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s knegativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niže od tečaja CHF na dan isplate. Slijedom navedenog, odgovor na pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija glasi:

„U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi nišetetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu tzv. otplaćenih iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koje se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK-CHF bio manji od tečaja HRK-CHF na dan isplate kredita“.

17. Pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci se u bitnome podudara s pravnim shvaćanjem ovoga suda. Stoga, slijedom navedenoga se u ovoj odluci reafirmira izraženo pravno shvaćanje ovoga suda, u navedenoj odluci poslovni broj Rev 549/2023-4 od 18. prosinca 2023., pa je pravilno primijenjeno materijalno pravo od strane drugostupanjskoga suda kada je donesena pobijana odluka.

18. Slijedom izloženog, valjalo je pozivom na odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci.

19. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).

Zagreb, 23. travnja 2024.

Predsjednik vijeća

mr.sc. Igor Periša