REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-718/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miroslavu Plašćaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Žurić i partneri u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, zastupanog po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, odlučujući o revizijama tužitelja i tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3485/2021-3 od 28. veljače 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-247/2019 od 28. svibnja 2021., u sjednici održanoj 23. travnja 2024.,
p r e s u d i o i r i j e š i o j e:
I. Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
II. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3485/2021-3 od 28. veljače 2022. u toč. II.1. izreke u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 480.090,00 kn sa zateznim kamatama od 12. srpnja 2014. do isplate, u toč. II.2. i u toč. III. izreke u cijelosti, te se predmet u tom dijelu vraća istom sudu na ponovno suđenje.
III. Odluka o troškovima postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja obvezan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 2.374.947,00 kn sa zateznim kamatama na pojedine iznose (480.090,00 kn, 679.220,00 kn i 1.215.637,00 kn) kako je to specificirano u toč. I. izreke, kao i naknaditi mu trošak parničnog postupka u iznosu od 334.468,75 kn sa kamatama (toč. II. izreke).
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je navedena prvostupanjska odluka za iznos od 1.877.918,13 kn (662.281,52 kn i 1.215.637,00 kn) sa zateznim kamatama te na ime troškova parničnog postupka za iznos od 185.545,08 kn, dok je za više traženo i to iznose od 480.090,00 kn i 16.938,87 kn i troškove u iznosu od 148.923,67 kn, tužbeni zahtjev odbijen.
3. Rješenjem ovog suda broj Revd 3263/2022-2 od 22. ožujka 2023. dopuštena je revizija tužitelja u odnosu na pravno pitanje:
"Sprječava li ograničenje isplate stimulativne nagrade propisano odredbama t.
IV. Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava („Narodne novine“, broj 83/09, 3/11, 3/12, 46/12, 22/13, 25/14 i 77/14), a koja je vremenski ograničena na 2014., člana uprave trgovačkog društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio u temeljnom kapitalu zahtijevati isplatu varijabilnog dijela plaće na temelju rezultata poslovanja u 2013. nakon isteka ograničenja koja su bila na snazi u 2014.?",
kao i revizija tuženika u odnosu na pravno pitanje:
„Primjenjuju li se Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava („Narodne novine“, broj 83/09, 3/11, 3/12, 46/12, 22/13, 25/14 i 77/14), kao prisilno materijalno pravo, što za posljedicu ima ništetnost odredbi ugovora sklopljenih između člana uprave i trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su protivne navedenoj Odluci?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači pobijanu odluku, uz naknadu troškova revizije.
4.1. Tuženik je također podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. ZPP zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže preinačiti pobijanu odluku, uz naknadu troškova revizije.
5. U odgovorima na revizije tužitelj i tuženik osporavaju navode revizije protivne strane i predlažu iste odbiti.
6. Revizija tužitelja je osnovana, a revizija tuženika nije osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu stimulacije za 2013., 2014. i 2015. godinu, ugovorene Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 26. siječnja 2012.
8. Povodom revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP). U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 2. ZPP).
9. Iz utvrđenja sudova proizlazi:
- da su parnične stranke sklopile dana 26. siječnja 2012. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto predsjednika uprave (dalje: Ugovor),
- da je čl. 5. Ugovora određeno da će se, u slučaju ostvarivanja boljih rezultata društva u razdoblju dok je tužitelj predsjednik uprave, za svaku poslovnu godinu ili barem 80% poslovne godine, istom isplatiti 0,75% razlike između ostvarene neto dobiti tekuće financijske godine i najveće neto dobiti ostvarene u 2009., 2010. ili 2011. godini,
- da je Odlukom Vlade RH o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprave trgovačkih društava („Narodne novine“, broj 83/09 i 3/11 - dalje: Odluka/09) u toč. IV. određeno da se varijabilni dio plaće utvrđen menandžerskim ugovorom predsjednika i članova uprava trgovačkih društava neće isplaćivati,
- da je Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke/09 („Narodne novine", broj 3/12 - dalje: Odluka/12) određena u toč. IV. mogućnost ugovaranja godišnje nagrade - varijabilnog dijela plaće pod određenim uvjetima, time da je Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke („Narodne novine", broj 77/14 - dalje: Odluka/14) određeno da se toč. IV. u dijelu o varijabilnom dijelu plaće - stimulativnoj nagradi, u odnosu na rezultate poslovanja u 2013. godini neće primjenjivati u 2014. godini.
U odnosu na reviziju tuženika:
10. Iz Ugovora proizlazi da se dijelom radi o ugovoru o radu a dijelom o obveznopravnom odnosu stranaka koji ima elemente menadžerskog odnosa (stranke su zaključile ugovor o radu za poslove predsjednika uprave, koji poslovi su poslovi s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima pa iz već iz samog ugovora proizlazi da je tužitelj osoba iz čl. 2. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine“, broj 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13 - dalje: ZR).
10.1. Izričito su ugovoreni parametri izračuna varijabilnog dijela plaće - stimulacije koji ne ovise samo o radu tužitelja jer je predviđena isplata stimulacije u iznosu koji ovisi o tome je li ostvarena dobit u tekućoj godini u odnosu na prethodno razdoblje u visini određenoj Ugovorom, pa se stoga stimulacija u okolnostima konkretnog slučaja ne može smatrati plaćom jer ne predstavlja naknadu za obavljeni rad.
10.2. Stoga, ovdje se ne radi o naknadi za obavljeni rad tj. ne radi se o plaći i tražbini koja bi potjecala iz radnog odnosa, već o tražbini iz obveznopravnog odnosa koji nije utemeljen na odredbama ZR.
11. Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom broj U-I-928/2000 od 22. studenog 2006. ukinuo čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 25/00) u dijelu koji se odnosi na čl. 13.b Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 101/98, 135/98 i 105/99), koji je sadržavao odredbu o načinu određivanja plaća, među ostalim, i članovima uprava trgovačkih društava, te je izrazio shvaćanje:
„Stoga, zakonodavna intervencija države u uređenje pitanja iz područja upravljanja i uređenja unutarnjih odnosa u pravnim osobama u kojima država ima vlasnička ili osnivačka prava, u kojima, dakle, država ima pravni položaj poduzetnika, ima za posljedicu neustavnost takvih zakonskih odredaba.“
12. Vijeće revizijskog suda smatra da se, u situaciji kada je država u trgovačkom društvu jedini ili većinski vlasnik ili je njegov osnivač, i ne predstavlja javnu vlast, radi o gospodarskim odnosima u kojima vrijede prvenstveno dispozitivna načela i odredbe i poduzetnička sloboda kao i zabrana nejednakog postupanja, pa stoga ne može u svojstvu nositelja izvršne vlasti odlukama propisivati kriterije u pogledu osnova i visine stimulacije, osim ako su to ugovorne strane izričito ugovorile što ovdje nije slučaj.
13. Prisilne (kogentne) pravne norme su one kojima se u pravnom poretku pojedini odnosi reguliraju na točno određeni način i koje ne ostavljaju pravnim subjektima slobodu izbora između raznih oblika ponašanja u društvenim odnosima.
14. Ugovorne odredbe u hijerarhiji izvora prava koji se primjenjuju na konkretni ugovorni odnos menadžer (predsjednik uprave) - pravna osoba (ujedno i poslodavac) imaju prednost pred dispozitivnim propisima (čl. 11. ZOO, prema kojoj sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukčije nego što je Zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi što drugo), ali one ne smiju biti u suprotnosti s prisilnim propisima (čl. 2. ZOO).
15. Stoga je odgovor na pitanje iz revizije tuženika da se ne radi o prisilnom propisu slijedom čega odredbe ugovora sklopljenih između člana uprave i trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, ni sami ugovori nisu ništetni.
16. Zbog svega navedenog, a kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, na temelju odredbe čl. 393. ZPP, valjalo je reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu.
U odnosu na reviziju tužitelja:
17. Imajući u vidu da odredbe Odluke/09, i /12 nisu prisilne prirode, a budući njihova primjena nije predviđena Ugovorom, to nema mjesta primjeni ni Odluke/14 pa je odgovor na pitanje iz revizije tužitelja negativan.
18. Slijedom navedenog, budući da zbog navedenog pogrešnog pravnog pristupa drugostupanjski sud nije ocijenio sve žalbene navode s tim u vezi, nema mjesta za preinaku presude u pobijanom dijelu, pa je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci.
19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 23. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
