REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1339/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Igora Periše predsjednika vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Goranke Barač-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] i II- tužiteljice ŠĆK, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Andrija Boras, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika LĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] kojeg zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, radi utvrđenja, odlučujući o reviziji umješača protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-906/2018- 2 od 19. prosinca 2018. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću poslovni broj P- 2194/15 od 28. lipnja 2018., u sjednici održanoj 23. travnja 2024.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija umješača kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:
„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I. Utvrđuje se da su tužitelji ABC ČĆ i OĆK, državljani Republike Irske, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina, ovjerenog po Javnom bilježniku Zrinki Miilć Štrkalj iz Splita, ovjera broj : Ov-13684/07, od 03.082007. godine, sklopljenog sa tuženikom AĆ, stekli pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju kuću u nizu u [adresa] u [adresa], pa su kao takvi temeljem ove presude ovlašteni zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva tih nekretnina sa imena ĐĆ pok. ABC, što je tuženik dužan trpjeti, uz istodobnu uknjižbu tih nekretnina na ime:
Š ČĆ, LĆK, [adresa], državljanin Republike Irske, OIB: [osobni identifikacijski broj] za ½ suvlasničkog dijela,
OĆK, LĆK, [adresa], državljanka Republike Irske, OIB: [osobni identifikacijski broj], za ½ suvlasničkog dijela."
II. Dužni su tužitelji nadoknaditi tuženiku OĆ troškove postupka u iznosu od 61.522,12 kuna u roku od 15 dana.
III. Dužni su tužitelji nadoknaditi umješaču LĆ troškove postupka u iznosu od 117.772,00 kuna u roku od 15 dana.“.
2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:
„Žalba se djelomično uvažuje, a djelomično odbija kao neosnovana, tako da se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću, broj 24 P-2194/15 od 28. lipnja 2018.:
a) preinačuje
- u dijelu kojim je odbijen deklaratorni zahtjev tužitelja tako da u tom dijelu točka I. izreke glasi:
"Utvrđuje se da su tužitelji ABC ČĆ i OĆK, državljani Republike Irske, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina ovjerenog po Javnom bilježniku Zrinki Milić Štrkalj iz Splita, ovjera broj: OV-13684/07 od 03. 08. 2007. godine sklopljenog s tuženikom AĆ, stekli pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine označene kao čes. zgr. [broj] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine označene kao čes. zgr. [broj] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju kuću u nizu u [adresa] u [adresa]."
- u točki II. izreke tako da točka II. izreke glasi:
"Svaka stranka snosi svoje parnične troškove."
- u točki III. izreke tako da točka III. izreke glasi:
"Odbija se zahtjev ĆĆ da mu tužitelji nadoknade troškove postupka u iznosu od 117. 772,00 kuna u roku od 15 dana."
b) potvrđuje u preostalom dijelu točke I. izreke.“.
3. Protiv drugostupanjske presude umješač na strani tuženika je podnio reviziju, zbog bitne povrede odredaba postupaka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući usvojiti reviziju, spornu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Podredno je, ako sud ne dopusti reviziju prema izraženoj vrijednosti predmeta spora, podnio izvanrednu reviziju postavljajući jedno materijalnopravno pitanje.
4. Iz drugostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjska presuda djelomično preinačena na temelju odredbe čl. 373.a st. 2. ZPP i djelomično potvrđena na temelju čl. 368. st. 1. ZPP. Iz sadržaja revizije proizlazi da se drugostupanjska presuda pobija u dijelu kojim je prvostupanjska presuda djelomično preinačena na temelju odredbe čl. 373.a st. 2. ZPP, a osim toga, protiv drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda odbijanjem dijela tužbenog zahtjeva umješač za to ne bi ni imao pravni interes.
5. Budući da je drugostupanjska presuda u pobijanom dijelu donesena temeljem čl. 373.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) dopuštena je revizija prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP (redovna revizija).
6. Stoga sud reviziju nije razmatrao kao izvanrednu reviziju, a s revizijskom navodima u kojima se postavlja materijalnopravno pitanje postupljeno je kao s revizijskim razlogom pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 385. st. toč. 3. ZPP).
7. Na reviziju umješača nije odgovoreno.
8. Revizija umješača nije osnovana.
9. Prema odredbi čl. 392.a ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama određeno navedenih u reviziji.
10. Prema odredbi čl. 386. ZPP u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razlog zbog koji se podnosi. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir. 11. Revident tvrdi da drugostupanjska odluka nije obrazložena u smislu ZPP, da sud samo citira utvrđenja prvostupanjskog suda te vrši primjenu materijalnog prava suprotno utvrđenim činjenicama u prvostupanjskom postupku.
12. Suprotno krajnje sumarnim i paušalnim navodima revizije kojima revident sadržajno ukazuje na povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP drugostupanjska presuda sadrži odgovarajuće obrazloženje s razlozima o odlučnim činjenicama. Drugostupanjski sud je donio odluku koristeći ovlaštenje sadržano u odredbi čl. 373.a st. 2. ZPP i formirao drugačiji zaključak o bitnim činjenicama od onog do kojega je u svojoj presudi došao prvostupanjski sud. Prigovor kojim kroz istaknutu bitnu povredu ZPP revident u biti prigovara pogrešnoj primjeni materijalnog prava, sud ne može razmatrati u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka.
13. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su tužitelji, državljani Republike Irske, temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog s tuženikom, ovjerenog po javnom bilježniku Zrinki Milić Štrkalj iz Splita, ovjera broj: OV-13684/07 od 3. kolovoza 2007., stekli pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina čes. zgr. 237/1 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čes. zgr. [broj] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju kuću u nizu u [adresa] u [adresa].
14. Prvostupanjski sud je odbio zahtjev tužitelja, državljana Republike Irske, koji u vrijeme sklapanja ugovora, a ni nakon potpisivanja ugovora, nisu pribavili suglasnost nadležnog ministra, kako je propisivala odredba čl. 356. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP), zaključivši da predmetni ugovor o kupoprodaji nije ispunjen jer tužitelji nisu isplatili kupoprodajnu cijenu i nisu ušli u posjed nekretnine, što je pretpostavka konvalidacije ugovora prema odredbi čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 146/08).
15. Drugostupanjski sud nije prihvatio zaključak prvostupanjskog suda da ugovor nije ispunjen te u svojoj odluci to u bitnom obrazlaže da se, s obzirom na odredbu čl. 5. ugovora o kupoprodaji nekretnina od 2. kolovoza 2007. iz koje proizlazi da je prodavatelj potpisom ugovora potvrdio da mu je isplaćena kupoprodajna cijenu, a koja je prema članku 4. tog ugovora iznosila 200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, te da iz ranije sklopljenog ugovora o zajmu 7. travnja 2006. proizlazi da su tužitelji s tuženikom sklopili ugovor o zajmu svote od 200.000,00 EUR koji je bio isplaćen tuženiku i nesporno nije vratio iznos tužiteljima, ne može prihvatiti zaključak suda da tužitelji nisu podmirili kupoprodajnu cijenu, kao što se ne može prihvatiti ni zaključak da tužitelji nisu ušli u posjed nekretnine s obzirom na sadržaj čl. 2. ugovora kojim prodavatelj prodaje u cijelosti zgradu iz čl. 1 ugovora i kupac postaje zemljišnoknjižni vlasnik i posjednik nekretnina koje su predmet ugovora, te je tužiteljima bila pružena posjedovna zaštita prema umješaču. Prema drugostupanjskom sudu provedeni dokazi daju dovoljno osnove za zaključak da je kupoprodajni ugovor pravna osnova za stjecanje prava vlasništva te je stoga preinačio u tom dijelu prvostupanjsku presudu i prihvatio zahtjev tužitelja.
16. Kroz revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava revident svojim navodima u suštini prigovara zaključcima drugostupanjskog suda iznesenih u obrazloženju odluke, te revident ističe svoje shvaćanje predmeta spora, čime nastoji dovesti u sumnju činjenična utvrđenja i pravno shvaćanje iz pobijane presude, a kako se revizijom ne mogu pobijati utvrđene činjenice (argument iz odredaba čl. 385. ZPP), te navode revizijski sud nije razmatrao.
17. Stoga se nije ostvario ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
18. Slijedom iznesenog, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP reviziju odbiti kao neosnovanu.
Zagreb, 23. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Igor Periša
