REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1844/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Pelcl, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući od tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2124/2023-2 od 19. prosinca 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-269/2023-24 od 4. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2124/2023-2 od 19. prosinca 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-269/2023-24 od 4. travnja 2023., tužitelj je na temelju odredbe članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši pravno pitanje za koje smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenom invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84//21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila isplaćena u slučajju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (151/05)?“.

2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.

4. Na temelju odredbe članka 385.a i odredbe članka 387. ZPP-a ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ni za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanju glede kojeg pobijana presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda izražene u odlukama Rev x-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev 909/2021 od 8. rujna 2021., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev 90/2023-2 od 4. travnja 2023. itd., a ne radi se niti o pravnom pitanju u pogledu kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu.

5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. i 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 23. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug