REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-120/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ISTO d.d. u stečaju, Varaždin, Augusta Šenoe 4-6, OIB 88502209643, kojeg zastupa stečajni upravitelj Tomislav Đuričin, Varaždin, Dravska poljana 1, protiv tuženika GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik Vinko Knezović, odvjetnik u Zagrebu, Reljkovićeva 6, radi nedopustivosti ovrhe, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2533/2023-2 od 20. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-127/2021-9 od 22. ožujka 2023., u sjednici održanoj 23. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2533/2023-2 od 20. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-127/2021-9 od 22. ožujka 2023., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu i to:
"A. Je li u parničnom postupku koji se vodi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odnosno, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom pokrenute temeljem ovršne isprave tj. pravomoćne i ovršne presude suda, dopušteno preispitivati pravilnost i zakonitost takve ovršne isprave temeljem koje je pokrenuta ovrha pred sudom ili postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom?
B. Je li ovršenik u stečaju po načelu formalnog legaliteta ovršne isprave, u postupku ovrhe pred sudom, odnosno u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom pokrenute temeljem ovršne isprave tj. pravomoćne i ovršne presude suda, vezan izrekom ovršne isprave kojom je ovršenik u stečaju osuđen na plaćanje tražbine ovrhovoditelju, a koja tražbina je nastala prije otvaranja stečajnog postupka i nije prijavljena u stečajnom postupku?"
2. Tuženik traži trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije i sudske pristojbe na prijedlog u ukupnom iznosu od 526,01 EUR.
3. Tužitelj nije podnio odgovor na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
5. Na temelju odredbe čl. 385.a i odredbe čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu, jer se pobijana odluka ne temelji na eventualnoj nepravilnosti ili nezakonitosti ovršne isprave, pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2194/15 od 3. studenog 2016., a niti na sadržaju izreke ovršne isprave, već na činjenici da tuženik svoje potraživanje temeljem ovršne isprave nije prijavio u stečajnom postupku koji nad tužiteljem otvoren 21. prosinca 2017.
6. Dostavljena sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u Splitu nije odgovarajuća, jer se ne temelji na istom činjeničnom supstratu kao u pobijanoj odluci. Naime, priložena praksa ukazuje na nemogućnost preispitivanja pravomoćne sudske odluke i na vezanost sadržajem ovršne isprave, dok je tužbeni zahtjev usvojen, iz razloga što tuženik svoju tražbinu, nije prijavio kao stečajni vjerovnik, iako je istu mogao ostvariti samo u okviru stečajnog postupka.
7. Slijedom svega navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 23. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
