REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2650/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. K. iz V., OIB ..., koga zastupaju punomoćnici- odvjetnici u Z. o. u. O. A.-D. i D. D., P., protiv tužene Z. b. d.d., Z., OIB ..., koju zastupaju punomoćnici-odvjetnici u O. d. P.&P., j.t.d., Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž 3/2023-2 od 25. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj P- 1529/2019 od 16. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. i 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
3. U pogledu prvog pitanja koje se odnosi na zastaru preinačenog dijela tužbenog zahtjeva (toč. 8. prijedloga) za obrazložiti je da se u odlukama na koje se tuženica poziva nije razmatrala ta pravna problematika u okviru činjeničnopravne situacije podudarne s ovopredmetnom, a, osim toga, pravno pitanje u svojim premisama niti ne odgovora utvrđenjima na kojima počiva pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova.
3.1. Naime, iz obrazloženja pobijane odluke (toč. 5.1 do 5.5.) proizlazi da je utvrđenje suda (pa posljedično i pravno shvaćanje) da u ovom slučaju nije došlo do preinake tužbe, jer je prvotno utuženo tzv. stupnjevitom tužbom, a da je podneskom (kojim tužena smatra da je došlo do preinačenja) zapravo samo određen tužbeni zahtjev. Ovo se (problematika je li uopće došlo do preinake) postavljenim pitanjima ne spori, pa se u postupku povodom eventualno dopuštene revizije ne bi mogla niti dati ocjena o tijeku zateznih kamata na dio obuhvaćen preinačenjem (u pogledu prvog pravnog pitanja), jer je postavljenim pitanjima neosporeno pravno shvaćanje suda o izostanku preinake. Osim toga, takva situacija (pitanje zastare tog dijela zahtjeva u takvim činjeničnim okvirima), kako je navedeno, nije bila predmetom razmatranja u usporednim odlukama na koje se poziva tužena u prijedlogu za dopuštenje.
4. U pogledu drugog postavljenog pravnog pitanja (toč. 10. obrazloženja prijedloga) kojim se smjera na pitanje tzv. negativne tečajne razlike, a (naglašava se sljedeće polazište) polazeći od toga da sudovi nisu utvrdili, niti je tužena uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavila dokaze (čl. 387. st. 3. ZPP) da bi kakav zahtjev u tom smislu tužena postavila (dakle, nije postavila materijalnopravni prigovor prijeboja, procesni prigovor radi prebijanja niti protutužbu) – za zaključiti je da je pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci u skladu s odlukom revizijskog suda poslovni broj Rev 549/2023 od 18. prosinca 2023.
5. Slijedom navedenog, na temelju čl. 395.b st. 1. i 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 23. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
