REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1792/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja O. T., OIB ..., zastupanog po punomoćnici D. S., odvjetnici u Š., protiv I. tuženika P. z. T., u stečaju, OIB ..., zastupanog po punomoćniku mr. sc. D. L. odvjetniku u Š., II. tužene S. V., OIB ..., iz Š., III. tuženika B. C., OIB ..., iz Š. i IV. tuženika D. C., OIB ..., iz Š., zastupani po punomoćniku A. M., odvjetniku u Š., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja i o prijedlogu II.-IV. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-358/2022-2 od 14. studenoga 2022. kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-136/2021 od 9. ožujka 2022. godine, u sjednici održanoj 23. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. U odnosu na pravna pitanja, prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbija.

II. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava, prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbacuje.

III. Prijedlog II.-IV. tuženika za podnošenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-358/2022-2 od 14. studenoga 2022. kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-136/2021 od 9. ožujka 2022. godine, tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

"1. Da li postoji pravni osnov – za utvrđenje pasivne legitimacije i fiducijara (prethodni vlasnik) u parnici radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini u slučaju kada se u tijeku žalbenog postupka prije donošenja drugostupanjske presude promijeni zemljišno knjižno stanje na način da se umjesto potonjeg vlasnika (fiducijanta) zabilježi upis fiducije na fiducijara, a nakon ukidne drugostupanjske presude provodi se ponovni postupak uz proširenje tužbe na pasivnoj strani – tako da se kao tuženik obuhvati i fiducijar?,

2. Da li je kod upisa fiducijarnog prava vlasništva, a u postupcima radi utvrđenja prava vlasništva pasivno legitimiran samo potonji vlasnik, budući da prethodni vlasnik nije izvršio svoj punopravni upis, a u zemljišnim knjigama je evidentirana zabilježba kako se radi samo o upisu radi osiguranja tražbine?".

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje i pravo vlasništva.

1.2. Tuženici nisu podnijeli odgovor na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

2. Protiv iste presude prijedlogu za dopuštenje revizije podnijeli su i II.-IV. tuženici i to u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.

2.1. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog II.-IV. tuženika za dopuštenje revizije.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.

3.1. Pravna pitanja naznačena u prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Tužitelj se u tom pravcu poziva tek na okolnost da o tim pravnim pitanjima ne bi postojala praksa revizijskog suda. No, okolnost da po određenom pravnom pitanju revizijski sud ne bi imao izraženo pravno shvaćanje, samo po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3.2. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje i pravo vlasništva.

3.3. II.-IV. tuženici nisu učinili vjerojatnim da bi im u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.

4. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. i stavkom III. izreke ovog rješenja .

Zagreb, 23. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.