Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-66/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured C., C., OIB:…, protiv protustranke D. M. iz C., OIB:…, zastupane po posebnoj skrbnici T. K., mag. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica u R., radi preispitivanja lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1 Ob- 28/2020 od 22. svibnja 2023., dana 22. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1 Ob-28/2020 od 22. svibnja 2023., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja prijedlog predlagatelja je odbijen.

2. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 - dalje: ObZ) , te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog predlagatelja za vraćanjem poslovne sposobnosti iz razloga što nije mogao postupiti po odredbi čl. 499. st. 1. ObZ odnosno iz razloga što nije mogao provesti dokaz vještačenjem. Pritom sud prvog stupnja da nije odredio prisilno dovođenje protustranke jer to ne bi ujedno i jamčilo da bi protustranka pristala na pregled i razgovor, te da je predlagatelj u okviru svojih ovlasti trebao osigurati pregled protustranke, te ju upoznati sa postupkom.

5. Međutim, utvrđenja suda prvog stupnja o nemogućnosti provođenja dokaza vještačenjem i, posljedično tome, odbijanju prijedloga za djelomičnim vraćanjem poslovne sposobnosti su pogrešna na što s pravom u žalbi ističe predlagatelj.

6. Odredbom čl. 233. st. 2. ObZ kojom su propisana temeljna načela postupanja osoba sa invaliditetom koja se odnosi i na osobe sa duševnim smetnjama, propisano je da je u provođenju skrbničke zaštite potrebno težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika. Stavkom 3. istog članka određeno je da se u postupanju sa štićenikom mora uzeti u obzir zaštita njegova dostojanstva i dobrobiti, dok je stavkom 4. propisano da je potrebno poticati samostalno donošenje odluka od strane štićenika te mu pružati podršku u donošenju odluka, kao i sudjelovanju u životu zajednice.

7. Odredbom čl. 234. st. 1. ObZ propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti, dok je stavkom 2. istog članka propisano da osoba iz stavka 1. ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti.

8. Odredbom čl. 557. st. 1. ObZ propisano je da će se odluke o lišenju poslovne sposobnosti donesene prema prijašnjim propisima preispitati u izvanparničnom postupku radi vraćanja poslovne sposobnosti iz članaka 502. i 503. zakona u razdoblju od 1. studenog 2015. do 1. studenog 2020.

9. Dakle, sukladno čl. 233. ObZ, osobe sa duševnim smetnjama uživaju posebnu vrstu zaštite u okviru koje se mora štititi njihova dobrobit, te ih poticati na samostalno donošenje odluka i sudjelovanje u svakodnevnom životu. Stupanjem na snagu Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15) koji je stupio na snagu 1. studenog 2015. ukinut je institut potpunog lišenja poslovne sposobnosti, te je odredbom čl. 557. st. 1. propisana obveza preispitivanja odluka o lišenju poslovne sposobnosti koje su donijete po prijašnjim propisima u razdoblju od 1. studenog 2015. do 1. studenog 2020.

10. U konkretnom slučaju, iako je prijedlog predlagatelja podnijet prije 1. studenog 2020., razdoblje u kojem se odluka o potpunom lišenju poslovne sposobnosti trebala preispitati i zamijeniti odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti odavno je proteklo, pa je sud u postupku bio dužan pažljivije i obzirnije postupati vodeći se prije svega načelom zaštite dobrobiti štićenice (protustranke). To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da postupak radi vraćanja poslovne sposobnosti predstavlja statusnu stvar (čl. 345. st. 3. ObZ) u kojoj, sukladno čl. 350. ObZ, vrijedi istražno načelo prema kojem je sud ovlašten utvrđivati i činjenice koje stranke nisu iznijele.

11. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je, nakon što ga je vještakinja dopisom od 20. veljače 2022. izvijestila o nemogućnosti da izvrši pregled i razgovor sa protustrankom, bez provođenja bilo kakvog ročišta prijedlog predlagatelja odbio. Pritom sud prvog stupnja nije saslušao protustranku, a niti je u pobijanom rješenju naveo iz kojih razloga to nije učinio, iako je taj dokaz predlagatelj predložio na ročištu održanom 16. listopada 2020., koje postupanje je u suprotnosti sa odredbama čl. 498. st. 3. i 4. ObZ i čl. 503. st.. 3 ObZ, a niti je odlučio o prijedlogu predlagatelja iz podneska od 26. travnja 2022. da vještak aktualno zdravstveno stanje utvrdi u suradnji s liječnikom obiteljske medicine. Sud prvog stupnja je, pojednostavljeno rečeno, nakon primitka očitovanja vještaka jednostavno odbio predlagateljev prijedlog kao da se radi o redovnom postupku u kojemu se primjenjuje teret dokazivanja, a ne o postupku u kojem se odlučuje u bitnim pitanjima koja se tiču osobe sa duševnim smetnjama u kojem primarno vrijedi načelo zaštite dostojanstva i dobrobiti takvih osoba, koju dobrobit, između ostalih institucija, mora štititi i sam sud, i u kojem se primjenjuje istražno načelo. Pritom sud prvog stupnja uopće nije uzeo u obzir da će odbijanjem predlagateljevog prijedloga za djelomičnim vraćanjem poslovne sposobnosti, na snazi ostati rješenje kojim je protustranka u potpunosti lišena poslovne sposobnosti, što je protivno odredbi čl. 234. st. 2. ObZ i što sasvim sigurno nije u skladu sa načelom zaštite dobrobiti protustranke.

12. Dakle, osnovano predlagatelj u žalbi navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 499. st. 1. ObZ te da je odluka suda protivna odredbi 234. st. 2. ObZ. Navedena neprimjena odnosno pogrešna primjena citiranih odredbi imala je za posljedicu donošenje nepravilne i nezakonite odluke tako da je u postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP. Također, ista je rezultirala i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem, tako da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP.

13. U svezi provođenja dokaza vještačenjem potrebno je navesti da je točno da je odredbom čl. 499. st. 1. ObZ propisano da će osobu u odnosu na koje se provodi postupak po nalogu suda osobno i neposredno pregledati vještak. Međutim, navedenu odredbu ne treba primjenjivati doslovno i suviše formalistički, već je istu potrebno tumačiti teleološki imajući primarno u vidu načelo zaštite dobrobiti osobe sa duševnim smetnjama. Kada bi se prihvatio stav i tumačenje suda prvog stupnja da nemogućnost osobnog pregleda stranke zbog nesuradnje iste gotovo automatski dovodi do odbijanja prijedloga za djelomičnim lišenjem ili vraćanjem poslovne sposobnosti, tada se osobe koje odbijaju da se podvrgnu osobnom pregledu od strane vještaka gotovo nikada ne bi mogle lišiti poslovne sposobnosti niti bi im se ista mogla vratiti.

14. U ovom konkretnom slučaju, predlagatelj predlaže da se provede postupak radi djelomičnog vraćanja poslovne sposobnosti, koje vraćanje poslovne sposobnosti, osim što predstavlja obvezu propisanu odredbom čl. 557. st. 1. ObZ i što je u skladu s odredbom čl. 234. st. 2. ObZ i temeljnim načelom iz čl. 233. st. 4. ObZ, je nedvojbeno u interesu i na dobrobit same protustranke. S druge strane, iz socijalne anamneze od 7. veljače 2020. i očitovanja vještaka može se zaključiti da je protustranka odbija komunikaciju i da ne surađuje sa institucijama. U takvim okolnostima konkretnog slučaja, sud prvog stupnja je bio dužan ocijeniti da li je pravo protustranke iz čl. 499. st. 1. ObZ da je osobno i neposredno pregleda vještak preteže nad pravom protustranke za vraćanjem poslovne sposobnosti na temelju vještačenja u kojem eventualno zbog opravdanih razloga (nesuradnje protustranke, lošeg zdravstvenog stanja i sl.) protustranka neće biti osobno i neposredno pregledana, te ovisno o tome donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

15. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 346. ObZ, uvažiti žalbu predlagatelja, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će rukovodeći se primarno načelom zaštite dobrobiti protustranke kao osobe sa duševnim smetnjama utvrditi sadašnje zdravstveno stanje protustranke, a kako bi se mogla preispitati ranija odluka o potpunom lišenju poslovne sposobnosti i donijeti nova odluka o djelomičnom vraćanju poslovne sposobnosti. U tom smislu imajući u vidu istražno načelo (čl. 350. ObZ) sud prvog stupnja će pokušati saslušati protustranku (čl. 498. st. 3. i 4. ObZ u svezi s čl. 503. st. 3. ObZ), te će ponovno ispitati da li je moguć osobni i neposredni pregled protustranke od strane vještaka. U svrhu što potpunijeg utvrđenja sadašnjeg zdravstvenog stanja protustranke, ako protustranka i dalje bude odbijala pregled i suradnju s vještakom, sud će radi provođenja vještačenja pribaviti svu moguću i dostupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi protustranku, što znači da će istu zatražiti od liječnika primarne zdravstvene zaštite, kao i eventualno drugih psihijatrijskih ili sličnih institucija u kojem se eventualno protustranka liječila ili boravila. Sud prvog stupnja će pribaviti spis R1-122/06 u kojem je donijeta odluka o (potpunom) lišenju poslovne sposobnosti i u kojem je proveden dokaz vještačenjem, a u kojem se moguće nalazi i medicinska dokumentacija, te će ispitati da li su se u odnosu na protustranku vodili i drugi postupci (kazneni, prekršajni i sl.) u kojima je proveden dokaz psihijatrijskim vještačenjem i u kojim bi se mogla nalaziti za ovaj postupak relevantna medicinska dokumentacija u kojem slučaju će pribaviti i te predmete. Ovisno o pribavljenoj medicinskoj dokumentaciji i očitovanju vještaka o dokumentaciji i podacima koji su mu potrebni za izradu nalaza i mišljenja, sud prvog stupnja može, ako ocijeni da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja to potrebno, na okolnost zdravstvenog stanja protustranke saslušati i obiteljskog liječnika protustranke, kao i osobe s kojima protustranke stanuje i koje su joj bliske i koje bi mogle imati podrobnija saznanja o njezinom trenutnom zdravstvenom stanju.

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 22. travnja 2024.

Sudac:

Robert Jambor