Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-136/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T SK E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja B. B., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik Z. R., odvjetnik u Z., radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 12401/23-3 od 15. svibnja 2023., 22. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-12401/23-3 od 15. svibnja 2023.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja u zk. ul. br. 4128 k.o. G. pod brojem Z- 30495/23.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen predlagateljev prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pod poslovnim brojem Z-12401/23 (točka I. izreke). Istim je rješenjem određena zabilježba odbijenog prijedloga predlagatelja u zk. ul. br. 4128 k.o. G. radi otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka (točka II. izreke), te je naloženo provedba upisa (točka III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj ne navodeći izrijekom žalbene navode, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da ističe razloga iz odredbi članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.-Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s odredbom članka 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: ZZK), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim navodima.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda, kada je donio pobijano rješenje.

4. Prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega prvostupanjski sud smatra da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine označene kao k. č. br. 3039/988 u zk. ul. br. 4128 k. o. G.

4.1. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine označene kao označene kao k. č. br. 3039/988 u zk. ul. br. 4128 k.o. G., put u D. D., površine 10 čhv, koja je prema utvrđenju prvostupanjskog suda upisana u zemljišnoj knjizi s pravom vlasništva na ime S. M. za 48/96 dijela, J. Č. za 8/96 dijela, M. G. za 9/96 dijela, B. G: za 24/96 dijela, B. B. za 6/96 dijela, J. Č. za 1/96 dijela, dok su u katastarskom operatu upisani B. M., J. Čest. zem. M. G. D. G. D. G. B. G. Ž. G. i D. G.

5. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedene nekretnine jer je ocijenio da predlagatelj javnom ili javnoovjerovljenom ispravom nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis.

5.1. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da isprave dostavljene uz prijedlog nisu isprave koje bi opravdavale pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ovom slučaju.

6. Prema odredbi članka 208. stavku 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak se provodi kad za to postoji opravdani razlog glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška, dok prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.1. Dakle, citiranom odredbom propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je odredbom članka 209. stavkom 4 ZZK-a, propisano da u prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.2. Stoga, osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka i mora učiniti vjerojatnim određenom ispravom da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano u određenom zemljišnoknjižnom ulošku i zbog kojeg bi upisa trebala ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

7. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud utvrdio da predlagatelj nije uz prijedlog dostavio isprave koje bi predstavljale osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, to je pravilno taj sud zaključio da u ovom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 208. stavka 3. za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

7.1. Okolnost da se predmetna nekretnina nalazi u fizičkom posjedu predlagatelja i njegovih pravnih prednika već više od 70 godina i da oni nisu nikada smetani u korištenju i posjedovanju predmetne nekretnine i da čini sastavni dio kuće i okućnice, a čime se upućuje na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

7.2. Naime, zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak u smislu odredbe članka 99. stavka 2. ZZK-a, pa zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

7.3. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su: a) da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i b) da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

7.4 Po ocjeni ovoga suda, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo (arg. članka 209 stavka 4. i 5. ZZK-a). Kako je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću vezano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle, ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku.

8. Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine označene kao k. č. br. 3039/988 u zk. ul. br. 4128 k. o. G., put u D. D., površine 10 čhv, koja je upisana u zemljišnoj knjizi s pravom suvlasništva na ime S. M. za 48/96 dijela, J. Č. za 8/96 dijela, M. G. za 9/96 dijela, B. G. za 24/96 dijela, B. B. za 6/96 dijela, J. Č. za 1/96 dijela, a u katastarskom operatu na ime B. M., J. Č., M. G., D. G., B. G., Ž. G. i D. G. i slijedom toga kada je odbio prijedlog predlagatelja.

9. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK- a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovani i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Splitu 22. travnja 2024.

Sutkinja:

Marija Šimičić, v. r.