Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-448/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda: Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Vlaste Feuš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Martina Domjančić Škraban, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, OIB: 52634238587, radi proglašenja osiguranja nedopuštenim, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-245/18-16 od 20. studenoga 2018., u sjednici vijeća održanoj dana 19. travnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženice odbija se kao neosnovana pa se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-245/18-16 od 20. studenoga 2018.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„Proglašava se da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava na nekretninama tužitelja OS, koji postupak je određen Rješenjem o osiguranju Općinskog suda u Krapini, broj Ovr-169/11-6 i Ovr-169/11-7 te se nalaže tuženici da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 41.400,00 kn, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv te presude žali se tuženica iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu na način da odbaci, podredno odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troška tuženici. Potražuje trošak žalbenog postupka.

2.1. Žalba je podnesena i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13., 28/13 i 89/14. - dalje u tekstu: ZPP).

2.2. Prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu odredba parničnog postupka. Pobijana presuda nema nedostatke zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka pobijane presude je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.

2.3. Prvostupanjski sud nije počinio druge bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbe tuženice.

4. Sud prvog stupnja, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, odlučio je koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Taj sud dao je uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude.

5. Žalba tuženice je neosnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za proglašenje da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava na nekretninama tužitelja OS, koji postupak je određen rješenjem o osiguranju Općinskog suda u Krapini, posl. br. Ovr-169/11-6 i Ovr-169/11-7.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da je rješenje o osiguranju posl. br. Ovr-169/2011 od 7. travnja 2011. doneseno temeljem ovršne isprave – rješenja Ministarstva financija - Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Zagreb - Novi Zagreb, Klasa: UP/I-415-01/09- 01/22 od 21. veljače 2011., sve u svrhu osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.034.321,21 kuna,

- da je založno pravo uknjiženo u korist ovdje tuženice rješenjem suda posl. br. Z- 323/2011 od 8. travnja 2011. na nekretninama u suvlasništvu protivnika osiguranja, ovdje tužitelja od 4/20 dijela upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je protivnik osiguranja, ovdje tužitelj, uložio žalbu na rješenje o osiguranju posl. br. Ovr-169/2011 od 7. travnja 2011., u kojoj ukazuje da je u upravnom postupku koji se vodio pred upravnim tijelom Ministarstva financija - Porezna uprava, Područni ured Zagreb, podnio žalbu radi nastupa zastare,

- da je povodom navedene žalbe rješenjem suda posl. br. Ovr-169/2011 od 15. lipnja 2011. tužitelj upućen na pokretanje parnice protiv predlagatelja osiguranja, ovdje tuženice, nakon čega je tužitelj podnio tužbu 5. listopada 2011. (ovopredmetni postupak),

- da je podneskom od 7. kolovoza 2018. tužitelj obavijestio sud da je postupak pred Ministarstvom financija okončan rješenjem, kojim je utvrđeno da je došlo do nastupa apsolutne zastare prava za naplatu doprinosa s osnove mirovinskog osiguranja, sukladno odredbi članka 230. Zakona o doprinosima („Narodne novine“ broj 84/08), kao i apsolutna zastara prava na naplatu poreznog duga sukladno Općem poreznom zakonu („Narodne novine“ broj 147/08 i 115/16),

- da je Općinski sud u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel u Pregradi, na temelju prijedloga tuženice brisao založno pravo na nekretninama u suvlasništvu tužitelja (4/20 dijela upisnim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]).

8. Slijedom navedenih činjenica prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev tužitelja i proglasio je da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava na nekretninama tužitelja koji je određen rješenjem o osiguranju, jer je nastupila apsolutna zastara za naplatu duga.

9. U žalbenoj fazi kao i tijekom prvostupanjskog postupka sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva, kao i dosuđeni trošak parničnog postupka tužitelju.

10. Rješenjem ovoga suda posl. br. Gž-1352/2019 od 2. travnja 2019. ukinuta je presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, posl. br. P-245/18-16 od 20. studenoga 2018. u dijelu kojim se proglašava da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava na nekretninama tužitelja OS, koji postupak je određen rješenjem o osiguranju Općinskog suda u Krapini, posl. br. Ovr-169/11-6 i Ovr-169/11-7 te je riješeno da se tužba odbacuje s obrazloženjem da u konkretnom slučaju trenutkom kada je izvršeno brisanje uknjiženog založnog prava, a što je proizvelo nastup pravnih posljedica prije okončanja ovog parničnog postupka, nije bilo zakonskih pretpostavki za prihvaćanje tužbenog zahtjeva, jer više ne postoji osnova za provođenje postupka u kojem bi se prihvatio tužbeni zahtjev za proglašenje da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava na nekretnini tužitelja. Istim rješenjem preinačena je citirana presuda i u dijelu odluke o troškovima parničnog postupka.

11. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske prihvaćena je revizija tužitelja te je ukinuto rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1352/19-2 od 2. travnja 2019. i predmet je vraćen ovom drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

12. Odredbom članka 222. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 – dalje: ZOO) propisano je da kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čije je potraživanje osigurano zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Međutim, zastarjela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti ni iz opterećene stvari (članak 222. stavak 2. ZOO). Dakle, založno pravo je po svojoj prirodi jače od zastare te je moguće namirenje i zastarjele tražbine, ali samo u korist onog vjerovnika čije je potraživanje osigurano založnim pravom upisanim u zemljišne knjige, te u opsegu koji isključuje zastarjela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja.

13. Odredbom članka 311. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 - dalje: ZVDSP) propisano je da se prisilno sudsko založno pravo osniva na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine. Zakonske odredbe koje uređuju sudski postupak osiguranja novčanih tražbina određuju pretpostavke pod kojima sud može odlučiti da se osnuje prisilno založno pravo (stavak 1.). Na temelju odluke iz stavka 1. tog članka osniva se prisilno sudsko založno pravo na način koji određuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju (stavak 2.).

14. Nadalje, odredbom članka 259. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) propisano je da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.

15. Rješenje o osiguranju je pravna osnova stjecanja (titulus) na temelju kojeg je doneseno rješenje Zemljišnoknjižnog odjela suda posl. br. Z-323/2011 od 8. travnja 2011. kojim se dopušta uknjižba založnog prava, kao zakonom određenim načinom stjecanja tog prava (modus).

16. Prema odredbi članka 353. stavak 1. ZVDSP, ako nije što drugo određeno zakonom, prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravomoćnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga, s tim da je i stavkom 2. propisano da založno pravo upisano u zemljišnu knjigu prestaje tek brisanjem.

17. U konkretnom slučaju izvan postupka osiguranja tuženica je zatražila brisanje založnog prava na nekretninama tužitelja. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Pregradi uknjižio je brisanje založnog prava (list 59 spisa).

18. S obzirom na to da u smislu odredbe članka 353. stavak 1. i stavak 2. ZVDSP prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, pa u konačnici brisanjem založnog prava u zemljišnoj knjizi u predmetnoj situaciji i dalje egzistira rješenje o osiguranju kao valjana osnova (titulus) založnog prava.

19. Slijedom navedenoga, suprotno žalbenim navodima tuženice da tužitelj nema pravni interes za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvar, odnosno odlučivanje o tužbenom zahtjevu, valja odgovoriti da tužitelj ima pravni interes da donošenje odluke da se proglasi da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava, budući i dalje egzistira rješenje o osiguranja, kao valjana osnova (titulus) založnog prava.

20. Pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio da je prijedlog za osiguranje podnesen nakon što je nastupila apsolutna zastara za naplatu poreznog duga i da se stoga ispunila pretpostavka zastare tražbine tuženika iz čl. 46. st.1. OZ/96, a time i za usvajanje tužbenog zahtjeva na proglašenje nedopustivosti postupka osiguranja.

21. Slijedom navedenoga pravilno je sud prvoga stupnja prihvatio tužbeni zahtjev kojim je proglasio da nije dopušten postupak osiguranja zasnivanjem založnog prava na nekretninama tužitelja, koji postupak je određen rješenjima o osiguranju Općinskog suda u Krapini, posl. br. Ovr-169/11-6 i Ovr-169/11-7.

22. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo.

23. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu samo potreban parnični trošak tužitelja (čl. 155. st. 1. i 2. ZPP) te imajući u vidu uspjeh stranaka u parničnom postupku (čl. 154. st. 1. ZPP).

24. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovi čl. 368. st. 2. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tuženice te potvrditi prvostupanjsku presudu.

25. Zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer je tuženica odbijena sa žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP).

26. Zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu je odbijen jer je ocijenjeno da ta radnja u postupku, a slijedom toga niti taj trošak nisu bili potrebni (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 19. travnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević