REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9

23000 Zadar

Poslovni broj: 91 : Ovr-157/2024-26

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru po sutkinji tog suda Dubravki Novaković, kao sucu pojedincu, prema prijedlogu više sudske savjetnice Milene Lokin u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITALA d.o.o. za poslovne usluge, OIB 57509775367, Radnička cesta 41, 10000 Zagreb zastupano po punomoćniku Zvonimiru Buterin, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Buterin & Posavec, društvo s ograničenom odgovornošću, protiv ovršenika KR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćnici Sanji Miličević, odvjetnici iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini, 19. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se prijedlog ovršenika od 03. travnja 2024., te se odgađa provedba ovrhe u ovom predmetu do pravomoćnog okončanja postupka po tužbi ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u predmetu ovog suda pod posl. br. P-1011/2020.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 03. travnja 2024. za ograničenje ovrhe te za obustavom ovrhe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U gornjem ovršnom predmetu po prijedlogu ovrhovoditelja, određena je ovrha prodajom nekretnine ovršenika rješenjem o ovrsi pod gornjim poslovnim brojem od dana 18. listopada 2017. godine, a temeljem ovršne isprave – Ugovora o kreditu broj: 231-216/06 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, javnobilježnički solemniziranog po javnom bilježniku Dariji Grigillo Ramljak pod poslovnim brojem OU-605/06-1, s potvrdom ovršnosti od dana 08. travnja 2013. i Ugovora o kreditu broj: 231-144/07 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, s potvrdom ovršnosti od dana 08. travnja 2013. godine, a koje rješenje o ovrsi je potvrđeno odlukom Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gž Ovr-103/2018 od 04. ožujka 2019.

2.Rješenjem od 23. travnja 2019. ovršenik je upućen u parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe u ovom predmetu a sukladno odluci drugostupanjskog suda.

3. Podneskom od 03. travnja 2024. ovršenik je podnio prijedlog za odgodu ovrhe u kojem u bitnome navodi da je dana 20. lipnja 2020. podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom kod ovog suda, a koji parnični postupak se vodi pod brojem P- 1011/2011., te da je tim ispunjen prvi uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. u svezi čl. 52. OZ za odgodu ovrhe. U konkretnom slučaju provodi se ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika, a koja nekretnina je jedini dom ovršenika i njegove obitelji. Ovršenik u ovoj nekretnini neprekidno prebiva od 1960-tih godina, te se radi o jedinom domu njegove obitelji. Naime, upravo iz službenih bilješki redarstvenih vlasti jasno proizlazi da u predmetnoj nekretnini stalno prebivaju samo ovršenik i njegova obitelj, te da im ista služi isključivo za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i njegove obitelji (l.s.124, 129, 130). Pravo na dom uživa Konvencijsku zaštitu (čl.8.), zbog čega je sud u ovom predmetu prije određivanja provedbe ovrhe morao provesti test razmjernosti i utvrditi je li ovdje miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te da li je miješanje nužno u demokratskom društvu. Naime, pravo na poštivanje doma je zajamčeno čl. 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 85/10. - pročišćen tekst, dalje: Ustav RH) prema kojem je dom nepovrediv, a koje pravo na dom je zaštićeno i čl. 8. Konvencije prema kojem svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života i doma. Predmetna ovrha određena je temeljem ovršnih isprava – Ugovora o kreditu broj 231-216/2006 od 21.11.2006 i broj 231- 144/207 od 3.12.2007. Iz sadržaja samih ovršnih isprava proizlazi da ovrhovoditelj ima više sredstava osiguranja i to dvije police osiguranja, 15 zadužnica, ali i založno pravo na brodici – motornoj jahti oznake [registarska oznaka] MARBIL SEA upisanoj i ulošku broj 3Y232 Upisnika jahti Lučke kapetanije Zadar. Nadalje, pravomoćnim rješenjem ovog suda broj Ovr-499/2020 od 30. srpnja 2020. određeno je u korist ovrhovoditelja osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovršenika oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve radi osiguranja istih ovršnih tražbina. Dakle, ovrhovoditelj u konkretnom slučaju ima na raspolaganju više sredstava osiguranja i to hipoteku na brodu, hipoteku na nekretnini, petnaest zadužnica pa je sasvim jasno da se ovrhovoditelj može namiriti iz preostale imovine ovršenika bez zadiranja u njegovo pravo na dom. Ovrhovoditelj u ovom postupku nije dokazao da se je pokušao namiriti na drugim predmetima ovrhe, odnosno da ima poseban pravni interes da se namiri baš iz vrijednosti ovršenikovog doma. Sve ove okolnosti, kao i druge pretpostavke iz čl. 80.b. OZ sud nije cijenio prije nego li je odredio provedbu ovrhe. Prodajom i unovčenjem ovršenikove nekretnine ovršenik i njegova obitelj ostala bi bez svog jedinog doma, čime bi im bila nanesena nenadoknadiva šteta. Ovo posebno je ovršenik nema druge adekvatne nekretnine koja bi njemu i njegovoj obitelji služila za stanovanje, dok zbog visoke životne dobi nije u stanju iznaći drugi smještaj za sebe i svoju obitelj. Ovakva životna situacija očekivano će uzrokovati jaki stres kod osoba koje su u obvezi iseliti iz nekretnine koja predstavlja predmet ovrhe a samim time je i vrlo vjerojatni uzrok teško nadoknadive štete ovim osobama, pa je samim time (kumulativno) ostvaren i drugi uvjet za određivanje odgode ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ. Osim toga, ovdje su ostavreni i uvjeti iz čl. 5. st. 2. OZ za ograničenje ovrhe budući je ovrhovoditelj istovremeno predložio osiguranje zasnivanjem prisilne hipoteke na nekretnini u prijedlog za ovrhu na nekretnini, a radi naplate iste tražbine. Sud je utvrdio vrijednost nekretnine temeljem nalaza i mišljenja vještaka od 5. ožujka 2021. u visini od 769.000,00 kn, što odgovara protuvrijednosti od 102.533,00 eur. Općepoznata činjenica je da se stanje na tržištu nekretnine u zadnje tri godine promijenilo te da su cijene nekretnina danas u odnosu na 2021.g. više za 30-40%. Stoga bi prisilnom prodajom nekretnine danas po cijenama iz 2021.g. ovršeniku nastala nenadoknadiva šteta. Nadalje, ovrhovoditelj ima pravo potraživati zakonske zatezne kamate samo za razdoblje od tri godine jer se na kamate kao povremene tražbine primjenjuje rok od 3 godine prema odredbi čl. 233. st. 2. u vezi čl. 226. st. 1. ZOO. (VSRH Revd 1103/2021, Rev 87/2022 ). Stoga je ovršna tražbina u dijelu kojim je određen tijek zateznih kamata izvan zastarnog roka nezakonita pa bi provedbom ovrhe i iz ovog razloga ovršenik pretrpio nenadoknadivu štetu. Slijedom navedenog predlaže se sudu odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom i/ili ograničiti ovrhu na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i/ili obustaviti ovrhu na predmetnom stanu.

4. Sud je dostavio prijedlog ovršenika ovrhovoditelju na očitovanje a kojem se prijedlogu ovrhovoditelj podneskom od 12. travnja 2024. u cijelosti usprotivio, navodeći da kako je ovo treći prijedlog za odgodu ovrhe koji ovršenik podnosi u ovom ovršnom postupku s tim da u bitnom ponavlja navode koje je isticao u ranija dva prijedloga za odgodu ovrhe, te da je ovakvo ponašanje ovršenika, odnosno nesmotreno podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe i to u razmacima od po mjesec dana predstavlja očitu zlouporabu procesnih ovlaštenja usmjerenu isključivo na odugovlačenje ovog, po zakonu, hitnog postupka. U prijedlogu za odgodu ovršenik predlaže odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl.br. P-1011/2011, ograničiti ovrhu na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i obustavi ovrhu i to iz razloga što je predmetna nekretnina dom ovršenika, a naslovni sud prilikom donošenja rješenja o ovrsi sud nije proveo test razmjernosti ni cijenio kriterije iz odredbe čl. 80.b Ovršnog zakona. Ovrhovoditelj ukazuje kako nije jasno do okončanja kojeg parničnog postupka ovršenik predlaže odgoditi ovrhu, budući da se između ovršenika i ovrhovoditelja ne vodi pred naslovnim sudom parnični postupka pod posl.br. P-1011/2011 koji ovršenik više puta spominje u svom prijedlogu pa je u tom djelu prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika nerazumljiv. S obzirom na to da prijedlog za odgodu ovrhe, u kontekstu ispunjenja subjektivnog uvjeta iz odredbe čl. 65. Ovršnog zakona, ovršenik temelji na prigovoru prava na dom, to ovrhovoditelj ističe kako prigovor povrede prava na dom predstavlja žalbeni razlog predviđeno odredbom čl. 50. st. 1. toč. 6. Ovršnog zakona koji nije dopušteno isticati nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Neovisno o tome, ovrhovoditelj ističe da je ovršenik radi osiguranja predmetnih tražbina ovrhovoditelja, na svojoj nekretnini dobrovoljno zasnovao založno pravo temeljem Ugovora o kreditu broj: 231-144/2007 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine i Ugovora o kreditu broj 231-144/2007 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine. Stoga, sukladno odredbi čl. 77. Ovršnog zakona, pozivanje na povredu prava na dom nije dopušteno u slučaju zasnivanja hipoteke na nekretnini na temelju sporazuma stranaka, a navedeno je potvrđeno i presudom Europskog suda za ljudska prava od 20.rujna 2016. donesenoj u predmetu K protiv Republike Hrvatske. Sve gore navedeno potvrdio je i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: UIII/2930/2019. S obzirom na to da se navodi o jedinoj nekretnini sukladno izričitoj zakonskoj odredbi ne mogu isticati u fazi određivanja ovrhe, zasigurno je da isti ne mogu imati ni mjesta u fazi njezine provedbe, a kako bi to bilo u potpunosti suprotno smislu i svrsi odredbe čl. 77. Ovršnog zakona. Tim više, što navodi o jedinoj nekretnini ovršenika nisu osnovani, obzirom da nekretnina koja je predmet ovog ovršnog postupka i koja je upisana u [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška], knjiga PU Zadar nije jedina nekretnina u vlasništvu ovršenik, budući da je ovršenik vlasnik i nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Navodi ovršenika vezani uz postojanje više sredstava osiguranja u kontekstu prijedlog za odgodu ovrhe također su u potpunosti neosnovani, budući da ovrhovoditelj može radi ostvarenja svoje tražbine zatražiti ovrhu na više predmeta ovrhe bilo jednim prijedlogom za ovrhu bilo podnošenjem više prijedloga za ovrhu na različitim sredstvima ovrhe. Osim toga, izbor predmeta i sredstva ovrha u pravilu je na ovrhovoditelju, koji je u okviru zakonom predviđenih sredstava i predmeta ovrhe slobodan izabrati sredstvo (sredstva) i predmet (predmete) ovrhe. Stoga se ovrha između istih stranaka radi naplate iste tražbine i na temelju iste ovršne isprave, može odrediti na više (različitih) sredstava, odnosno više (različitih) predmeta ovrhe pa je jasno da je u potpunosti neosnovano pozivanje ovršenika na postupke koje ovrhovoditelj već vodi, ili je vodio radi naplate nepodmirene tražbine iz Ugovora o kreditu. Tim više, što su postupci izvansudske ovrhe koje je ovrhovoditelj pokrenuo na novčanim sredstvima jamaca platca (po cit. Ugovorima o kreditu), ovdje ovršenika te jamca platca ŽR pred Financijskom agencijom u bitnom ostali bezuspješni ili su ustege po istima neznatne u odnosu na visinu dugovanja koje na dan 09.travnja 2024. iznosi ukupno EUR 98.954,73. U odnosu na navode vezane uz vrijednost nekretnine, ovrhovoditelj ističe kako je ovršenik imao mogućnost prigovarati nalazu i mišljenju vještaka, a koje procesno ovlaštene nije iskoristio. Dodatno tome, protek vremena od utvrđenja vrijednosti nekretnine rezultat je očite zlouporabe procesnih ovlaštenja ovršenika kroz podnošenje mnogobrojnih prijedloga za odgodu ovrha, dok su pretpostavke ovršenika vezane uz povećanje vrijednosti nekretnine ničim potkrijepljene i u potpunosti irelevantne u pogledu ispunjenja uvjeta za odgodu ovrhe. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, jasno je da je prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika nedopušten te je isti potrebno odbaciti. Podredbo, u cijelosti neosnovan budući da je utemeljen na nedopuštenim žalbenim razlozima kojima se ne dokazuje postojanje kumulativnih uvjeta propisanih odredbom čl. 65. Ovršnog zakona, a ispunjenje kojih uvjeta je preduvjet za odgodu ovrhe. Slijedom svega navedenog, ovrhovoditelj predlaže da naslovni sud odbaciti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao nedopušten, podredno odbiti kao neosnovan te u smislu čl. 65. st. 7. Ovršnog zakona nastaviti prodaju nekretnine pred Financijskom agencijom. U odnosu na prijedlog za obustavom ovog ovršnog postupka ovrhovoditelj ističe da ovršenik o svom prijedlogu uopće ne obrazlaže na temelju čega su ispunjeni uvjeti za obustavu ovog ovršnog postupka. Navedeno je i logično budući da nisu ispunjeni uvjeti za obustavu ovrhe propisani čl. 72. Ovršnog zakona pa je jasno da je ovakav prijedlog ovršenika očigledno neosnovan. U tom smislu, ovrhovoditelj upućuje na odredbu čl. 72. st. 3. Ovršnog zakona kojom je propisano da će se ovrha na prijedlog ovršenika obustaviti ako sud utvrdi da su provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, izuzeti su od ovrhe ili je na njima ovrha ograničena, pa s obzirom da nije ispunjen niti jedan od zakonom predviđenih uvjeta te s obzirom da ovršenik nije dostavio niti jedan dokaz kojim bi potkrijepio opravdanost svojeg prijedloga za obustavom ovrhe ovrhovoditelj ističe da je isti u cijelosti paušalan i neosnovan.

5. Za napomenuti je da je sud uvidom u e spis suda utvrdio da ovršenik KR vodi parnični postupak protiv ovdje ovrhovoditelja pod poslovnim brojem P- 1011/2020, tako da smatra da je ovršenik u svom prijedlogu za odgodom ovrhe očito omaškom u pisanju naznačio kao poslovni broj P-1011/2011 a trebao je P- 1011/2020.

6.Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe je osnovan.

7. Odredbom članka 65. st.1. Ovršnog zakona propisano je da sud može na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: -ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, -ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, -ako je podnesena tužba za poništaj presude izabranog suda na temelju koje je određena ovrha, -ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javno- bilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđivanje njezine ništavosti, -ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članka 52. ili 53. ovog Zakona ili podnio tužbu iz članka 52. ili 55. ovog Zakona, -ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojem je to rješenje doneseno, -ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtjeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe i -ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

8. Kako je ovršenik podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji postupak se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-1011/2020, ispunjena je jedna od kumulativnih pretpostavki za odgodu ovrhe prema naprijed citiranim odredbama OZ-a.

9. Što se tiče ostalih pretpostavki koje se traže za odgodu ovrhe i to da bi ovršeniku provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, te da nekretnina koja je predmet ovrhe je jedini dom ovršenika i njegove obitelji, ovaj sud je mišljenja da, budući je predmet ovrhe nekretnina koja je dom ovršenika, a ovo stoga što ovršenik živi sa svojom obitelji u toj predmetnoj nekretnini , prodajom koje ovršenik istu više ne bi mogao vratiti u svoje vlasništvo, a u slučaju da uspije u parničnom postupku koju vodi pred ovim sudom, s obzirom na to da prema kupcu nekretnine u ovršnom postupku koji je na temelju pravomoćne dosude i potvrde o položenoj kupovnini stekao pravo vlasništva, ovršenik ne može isticati zahtjeve već eventualno zahtjev za naknadu štete prema ovrhovoditelju, ovaj sud drži da bi u tom slučaju postojala opasnost od nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovršenika.

10. Zbog prednjeg, sud smatra da su ispunjene kumulativno propisane pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl.65. st. 1. točka 1. OZ-a , pa je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe valjalo usvojiti i odlučiti kao u izreci točke I ovog rješenja.

11. U odnosu na prijedlog ovršenika za ograničenje ovrhe i za obustavom ovrhe, sud je iste odbio kao neosnovane, a iz razloga što nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nije predmet ovoga postupka, pa je takav prijedlog ovršenika neosnovan, dok u odnosu na prijedlog za obustavom ovog ovršnog postupka ovršenik ne navodi jasno iz kojeg razloga bi se ovrha obustavila, odnosno nije naveo ni jedan uvjet propisan čl. 72. Ovršnog zakona, slijedom čega je odbio kao neosnovane prijedloge ovršenika te odlučio kao u točki II izreke rješenja. U odnosu na prigovor ovršenika na vrijednost nekretnine za istaći je da je ovršenik imao pravo na isticanje prigovora, te da u ovoj fazi postupka sud može naložiti novo vještačenje i to na trošak ovršenika.

U Zadru, 19. travnja 2024.

Viša sudska savjetnica

Sutkinja

Milena Lokin

Dubravka Novaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. B2 KAPITAL d.o.o. za poslovne usluge, Radnička cesta 41, [adresa] Zagreb po punomoćniku,

2. KR, [adresa] po punomoćnici.