Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3561/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Vlaste Feuš kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. J. iz S. Nj., G., OIB: …, kog zastupa I. S., odvjetnica u Z., protiv tuženika udruga iz Z., OIB: …, kog zastupa Z. H., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-50/2021-124 od 6. travnja 2023, u sjednici vijeća održanoj dana 19. travnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn- 50/2021-124 od 6. travnja 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-50/2021-124 od 6. travnja 2023. suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„"I. Dužan je tuženik, udruga, iz Z., OIB: … u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju s osnove naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 20.000,00 kn, uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu, a koja kamata na navedeni iznos teče od podnošenja tužbe pa do isplate.

II. Dužan je tuženik o svom trošku u cijelosti i bez komentara objaviti ovu presudu po njenoj pravomoćnosti u elektroničkoj publikaciji "www….hr" sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku udruga, iz Z., OIB: … da ukloni sve objavljene sadržaje svih vrsta medija kojima se koristi tuženik (novine i drugi tisak, elektroničke publikacije i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zvuka, glasa, zvuka ili slike te s društvenih mreža (facebook, instagram, twitter…), a u kojima su iznesene informacije iz privatnog i poslovnog života tužitelja J. J., G., Nj., OIB: …."

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.659,00 Eur / 12.499,74 kn sa zateznim kamatama tekućim od 6. travnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine. Traži naknadu troška postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti objavom članka u elektroničkoj publikaciji, radi objave presude, uklanjanja sadržaja i naknade troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su slijedeće bitne činjenice:

-tuženik je nakladnik elektroničke publikacije www…..hr portal;

-u svojoj publikaciji tuženik je 3. siječnja 2018. objavio članak pod naslovom “J. je neskriveni mrzitelj hrvatskoga naroda i zato ga Hrvati trebaju izbjegavati“ i podnaslovom “Gospodine J., vi niste G. u Hrvatskoj!“ ;

-tužitelj smatra kako su u ovom članku objavljenje neistinite informacije kojima su povrijeđena njegova prava i interesi i zbog kojih je trpio povredu prava osobnosti;

-tužitelj je od glavnog urednika portala i nakladnika dana 14. ožujka 2018. zatražio objavu ispravka objavljene informacije kojom mu je uzrokovana nematerijalna šteta;

-glavni urednik portala nije udovoljio traženom;

-ali tuženik je na svom portalu objavio 19. ožujka 2018. demanti tužitelja poslan preko njegove odvjetnice I. S.;

-tuženik je 3. travnja 2018. ustao s predmetnom tužbom.

8. Na ove utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 7. st. 2., čl. 22. st. 2., čl. 23., i čl. 40. st. 2. Zakona o medijima („Narodne novine“, broj: 59/04, 84/11, 81/13, dalje: ZM), čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO), čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 8/99, dalje: Konvencija), te čl. 35., čl. 38., Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj: 56/90, 135/07, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14, dalje Ustav), pa presudio kao u izreci.

9. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio bitne činjenice i primijenio materijalno pravo. 10. Sud prvog stupnja smatra kako je sporni tekst, koji predstavlja autorovu analizu i kritiku J. J. kao političara i reakciju na članak koji je isti objavio na portalu zaklade F. E., te njegovo osobno mišljenje i vrijednosni sud, potrebno sagledati u kontekstu cjelokupne političke situacije, ali i u smislu djelovanja i retorike samog J. J. koja je izazivala reakcije dijela domaće i međunarodne javnosti. Naime, tužitelj je istupima u javnosti, izjavama i člancima koji su prethodili obavi spornog članka privukao pozornost javnosti te je izjavama koje se mogu smatrati provokativnima mogao očekivati provokativnost javnog reagiranja na te izjave. Pa je tako i sam tužitelj svjestan mogućnosti reakcija javnosti na date izjave u članku objavljenom na portalu … izjavio "Što se tiče tih lista za dijasporu ja sam tu jako kritičan. Mnogi će me kritizirati…." Osim toga, iako pojedine sporne riječi i izrazi sami po sebi jesu uvredljivi i mogu se smatrati polemičnima, te premda uvrede i uvredljivi izrazi ne uživaju opću i neograničenu zaštitu, iste je potrebno sagledati kako u kontekstu objavljenog članka u cjelini tako i u kontekstu načina izražavanja i stila autora. U tom smislu prvostupanjski sud ističe kako novinarska sloboda također pokriva moguće pribjegavanje stupnju pretjerivanja ili čak provokacije, pozivajući se i na više odluka Europskog suda za ljudska prava koje predstavljaju pravni standard europske pravne tekovine, te na odredbu čl. 10. st. 2. Konvencije prema kojoj postoji malo prostora za ograničenje političkog govora ili rasprave o pitanjima od javnog interesa. Zaključno prvostupanjski sud ističe kako tužitelj nije dokazao da bi mu objavom predmetnog članka nastala šteta na koju upućuje u tužbi, dok objavljene informacije u odnosu na tužitelja nisu objektivno takve prirode da bi izazvale povredu prava osobnosti tužitelja.

11. Ovaj viši sud prihvaća izložena pravna shvaćanja kako pravilna, a žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.

12. Žalbeni razlog kako je tuženik u demantiju od 19. ožujka 2018. potvrdio da su informacije u članku pogrešne i neistinite nije osnovan. To je demantij kog je napisao J. J. po punomoćnici odvjetnici I. S., a tuženik ga je samo objavio na svom portalu (list 24 spisa). To, dakle nije priznanje tuženika.

13. Valja kazati i kako vrijednosni sudovi, stilske figure i fraze kroz koje su ti vrijednosni sudovi izrečeni, nisu po svojoj prirodi podložni demantiju. Tuženik može promijeniti mišljenje o političkoj i javnoj djelatnosti i izraziti drugačiji stav. Ali izraze poput, primjerice, "neuk", G. i drugi ne mogu se demantirati jer niti autora teksta, niti čitatelji zbog korištenja tih izraza ne smatraju da bi tužitelj doslovno bio neuk, što znači nepismen ili polupismen, ili da bi on doista bi G. (regionalni vođa Nacističke stranke (N.) koji je služio kao šef G. ili R., podređen samo R. i samom F.) u razdoblju od 1933. do 1945. Kako je prvostupanjski sud pravilno naveo, novinarska sloboda pokriva moguće pribjegavanja stanovitom stupnju pretjerivanja ili čak provokacije.

14. Autorovo povezivanje tužitelja s politikom Josipa Broza Tita izazvano je time što je tužitelj fotografiran na skupu u S. 15. veljače 2008. pokraj slike bivšeg predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, a što asocira na prihvaćanje Titove politike, a što može, ali i ne mora biti točno. Kako proizlazi iz fotografija i potpisa uz njih na stranici D. (listovi 131 do 140 spisa) tu nije bila riječ o nekoj slučajnoj fotografiji jer je tužitelj držao govor uz veliku Jugoslavensku zastavu s petokrakom, portret maršala Tita i ćirilični natpis "Ulica maršala Tita". A na istom skupu je pjevana Interancionala (list 132 spisa), plesalo se Kozaračko kolo (list137 spisa), održana je izložba fotografija posvećena Titu pod nazivom "Titos Jugoslawien" (listovi 133 – 139), a k tome je J. govorio o životu i radu Josipa Broza Tita (list 138 spisa). Tužitelj, kao javna osoba, mogao je biti svjestan mogućnosti stvaranja zaključka o njegovom pozitivnom stavu prema politici Josipa Broza Tita. Josip Broz Tito je kompleksna povijesna osoba, ali danas se u Hrvatskoj njegovo političko djelo uglavnom povezuje s partizanskom borbom, totalitarnim komunističkim jednopartijskim sustavom, eksproprijacijama imovine, ubojstvima ratnih zarobljenika, stvaranjem federalne Jugoslavijom i pokretom nesvrstanih. Tužitelj u žalbi ne osporava autentičnost ovih fotografija i svoje sudjelovanje na tom skupu. I to sudjelovanje na ovakvom skupu davno nakon raspada Jugoslavije i propasti komunističkog režima. Pa u tom kontekstu autorovo isticanje asocijacija vezanih uz ovo fotografiranje i sudjelovanje ne prelazi granice novinarske slobode.

15. I konstatacija kako tužitelj nastoji svim sredstvima spriječiti putovanje hrvatskih državljana u H. je tek stilska figura i pretjerivanje, jer niti autor teksta niti čitatelji ne mogu iz ovog zaključiti kako je upliv tužitelja toliki da on stvarno može spriječiti putovanja hrvatskih državljana u H..

16. Priznanja i nagrade koje je tužitelj dobio tijekom svoje javne djelatnosti su za svaku pohvalu ali one nemaju izravne veze s predmetom ovog spora.

17. Ni žalbeni razlog kako tuženik nije postupao u dobroj vjeri nije osnovan, između ostalog i stoga što je tuženik dragovoljno 19. ožujka 2018. na svom portalu objavio demanti kog je napisao tužitelj i dostavio preko svoje odvjetnice, a iz čega je razvidno kako tuženik pristupa natpisima koje donosi na svom portalu na otvoren i demokratičan način.

18. Pravna shvaćanja koja izlaže u svojoj žalbi tužitelj, a koja su suprotna onim gore navedenim, nisu pravilna. Pozivanja tužitelja na odluke viših sudova te Ustavnog suda Republike Hrvatske, nisu meritorna jer su donesena u okolnostima specifičnih slučajeva, ne sasvim istovjetnim predmetnom.

19. I odluka je o troškovima postupka zakonita kako po osnovu, temeljem čl.154. st.

1. ZPP, tako i po visini, temeljem čl. 155. ZPP. Tužitelj je u cijelosti izgubio parnicu pa je dužan protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tuženiku priznao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.

20. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu jer je ovaj sud ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

21. Zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspio pa ga je po čl. 166. st. 1. ZPP valjalo odbiti.

U Zagrebu 19. travnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.