Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1122/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Đaković Vranković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AHŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krešimiru Škarici, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica i partneri d.o.o., Zagreb, Petrova 20/1, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-193/19-55 od 28. rujna 2023., na sjednici vijeća 16. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Pn-193/19-55 od 28. rujna 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 303,17 eura te u dijelu pod točkom III izreke u kojem je odlučeno o troškovima postupka.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je presuđeno:

„I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 da tužiteljici AHŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete isplati iznos od 606,34 EUR / 4.568,46 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 14. studenog 2018. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice AHŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojim od tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 potražuje isplatu daljnjeg iznosa do 1.119,05 EUR / 8.431,54 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 14. studenog 2018. godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 da tužiteljici AHŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.338,08 EUR / 10.081,76 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 28. rujna 2023. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude, u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev u iznosu od 303,17 eura pod točkom I izreke te u dijelu u kojem je odlučeno o troškovima postupka pod točkom III izreke, žalbu je podnio tuženik zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima te traži trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio kako nije došlo do koje od bitnih povreda odredaba postupka na koje, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

5. Nadalje, ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga ovaj sud je utvrdio kako sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a te je pravilno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zbog ozljeda koje je kao vozačica bicikla zadobila u prometnoj nezgodi dana 6. rujna 2018.

7. Iz pobijane odluke i stanja spisa proizlazi:

- da je do prometne nesreće došlo na način da je putnik parkiranog vozila AH u [adresa] u [adresa] naglo otvorio vrata i time prouzročio kontakt s nailazećom biciklistkinjom (tužiteljicom) u susjednoj prometnoj traci,

- da je zbog navedene radnje protiv AH vođen prekršajni postupak,

- da je glede dinamike nastanka štetnog događaja provedeno prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu,

- da je sud utvrdio da je vozilo u kojem se nalazio AH bilo nepropisno parkirano, odnosno da je bilo parkirano na području prometnice koja za to nije namijenjena, a da se tužiteljica nije kretala desnom stranom trake sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, dalje: ZSPC),

- da je sud utvrdio da same činjenice nepropisnog parkiranja u jednoj prometnoj traci te nepropisno kretanje tužiteljice na biciklu lijevom stranom u drugoj prometnoj traci nisu uzrokovali nastanak štetnog događaja, već da su to isključivo administrativni prekršaji odredaba ZSPC-a, ali iste same po sebi nisu dovele do nastanka štetnog događaja,

- da je tužiteljica u navedenoj prometnoj nezgodi zadobila ozljede, a za koje je visinu neimovinske i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, temeljem nalaza i mišljenja vještaka dr. Jakše Filipovića, sud utvrdio ukupnu visinu od 606,34 eura,

- da je vozilo u kojem se nalazio AH pokriveno policom osiguranja od auto odgovornosti koja je ugovorena kod tuženika te je time sud utvrdio njegovu pasivnu legitimaciju kao osiguravatelja.

8. U žalbenom postupku tuženik ne osporava samu visinu dosuđenog iznosa imovinske i neimovinske štete, ali osporava isključivu odgovornost za nastanak štetnog događaja smatrajući da je tužiteljica suodgovorna u omjeru od 50% zbog nepoštivanja odredbe čl. 112. ZSPC-a te navodi da do nesreće ne bi došlo da se tužiteljica kretala uz desni rub lijeve prometne trake. Slijedom toga smatra da je dosuđeni iznos nastale štete trebalo priznati u omjeru od 50%.

9. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je neoprezna radnja otvaranja prednjih desnih vrata vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja te da je AH prije započinjanja radnje otvaranja prednjih desnih vrata u desnom bočnom ogledalu i okretanjem glave mogao uočiti tužiteljicu na biciklu koja se kretala u blizini lijevog ruba lijeve prometne trake. Vještak ocjenjuje da, u slučaju da je AH odustao od radnje otvaranja prednjih desnih vrata, do štetnog događaja ne bi došlo, a na ročištu 11. svibnja 2021. pojasnio je da su prednja desna vrata parkiranog vozila ušla u zračni prostor iznad prometne trake (u kojoj se nalazila tužiteljica), da je vozilo u kojem se nalazio AH bilo parkirano na mjestu gdje nije dozvoljeno parkiranje te da ne može utvrditi točnu udaljenost tužiteljice od vozila, ali da do štetnog događaja ne bi došlo da se tužiteljica kretala uz desni rub te prometne trake.

10. Dakle, prema okolnostima konkretnog štetnog događaja, nije dvojbeno da je AH, nalazeći se u parkiranom vozilu osiguranom kod tuženika, radnjom naglog otvaranja i bez ikakvog uvjeravanja prolazi li kakvo vozilo do parkiranog vozila, dakle, postupajući protivno odredbi čl. 81. st. 2. ZSPC-a uzrokovao prometnu nesreću. Isto tako, nije dvojbeno da se vozilo osiguranika tuženika nalazilo lijevo od prometne trake kojom se kretala tužiteljica, a na mjestu na kojem nije bilo dozvoljeno parkiranje. Također, nije dvojbeno niti da se tužiteljica kretala više lijevom stranom kolnika, a prema odredbi čl. 112. st. 1. ZSPC-a, vozači bicikla dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.

11. Vezano za navedeno, općim odredbama kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, primjenjivim na sva vozila u prometu, pa tako i na bicikle, propisano je sljedeće. Prema čl. 47. st. 1. ZSPC-a, vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja. Prema st. 2. vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti.

12. Međutim, odredbom čl. 48. st. 1. ZSPC-a predviđena je iznimka od odredbe članka 47. stavka 2. ZSPC-a, i to upravo za situaciju kada se vozila kreću u blizini tramvajskih tračnica, a što je primjenjivo i na bicikliste. Prema toj odredbi: 1) vozila koja se kreću sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti od tramvajskih tračnica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreću dijelom kolnika s ugrađenim tračnicama. S time u vezi su i posebna odredba čl. 113. st. 1. ZSPC-a koja se tiče biciklista, a kojom je propisano da i vozač bicikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, kao i odredba opće naravi, iz čl. 37. ZSPC-a, a prema kojoj je vozač dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.

13. U vezi s navedenim prigovorom doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja, ovaj sud ističe da se tužiteljica kretala lijevom stranom prometne trake, s obzirom na to da se s desne strane nalaze tramvajske tračnice. Nadalje, tužiteljica je na ročištu kazivala da je vozila više lijevom stranom prometne trake iz razloga što je čula približavanje tramvaja (s njezine desne strane), a da se tramvaj nalazio s desne strane potvrdila je i svjedokinja OH, neposredni očevidac štetnog događaja. S obzirom na navedene okolnosti te imajući u vidu da iskazima tužiteljice i svjedokinje nitko nije prigovarao, razvidno je da je tužiteljičina vožnja lijevom rubu prometne trake nastupila upravo zbog približavanja tramvaja s njezine desne strane, a u svrhu udaljavanja od tramvajskih tračnica. Ujedno je takva radnja tužiteljice, u konkretnoj situaciji, bila u skladu s citiranim odredbama čl. 48. st. 1. ZSPC-a, čl. 113. st.1. ZSPC-a te čl. 37. ZSPC-a pa stoga ista, unatoč općenitom pravilu o kretanju bicikala što bliže desnom rubu kolnika iz čl. 112. st. 2. ZSPC-a, nije bila protivna odredbama ZSPC-a.

14. Slijedom opisanih okolnosti te citiranih odredbi ZSPC-a, ovaj drugostupanjski sud nalazi opravdanim kretanje tužiteljice lijevim dijelom prometne trake te zaključuje da, u konkretnoj situaciji, nije postojao doprinos tužiteljice nastanku štete te je stoga odluka suda prvog stupnja kojom nalaže tuženiku u cijelosti naknaditi iznos iz toč. I. izreke pobijane odluke, zakonita i osnovana.

15. Pobijajući odluku o trošku, tuženik smatra da je za određene radnje troškove postupka trebalo cijeniti iznos boda od 10,00 kuna prema Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022), a ne prema Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022, 126/2022), koja je stupila na snagu 1. studenog 2022.

16. Odredbom čl. 155. st. 2. ZPP-a propisano je da, ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi, a prema Tbr. 48/3 Tarife propisano je da sud ili drugo tijelo, kada odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

17. Uzimajući u obzir da je u vrijeme donošenja prvostupanjske presude na snazi bila odredba Tbr. 50. Tarife ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022, 126/2022), prema kojoj vrijednost boda iznosi 15,00 kuna (1,99 eura), to je sukladno zahtjevu tužiteljice kao vrijednost boda valjalo uzeti iznos od 15,00 kuna, odnosno 1,99 eura te prema tome odmjeriti troškove postupka, kako je pobijanom odlukom i odlučeno.

18. Slijedom svega navedenog, s obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao pod točkom I izreke.

19. Tuženik nije uspio u žalbenom postupku pa mu ne pripada pravo na trošak sastava žalbe, te je stoga primjenom čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP- a, odlučeno kao pod točkom II izreke.

U Zagrebu 16. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić