Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-214/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željka Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. J., iz Z., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik I. F., odvjetnik u Z., protiv 1. tuženika F. P., iz Z., OIB:…, i 2. tuženice M. P., iz Z., OIB:…, koje zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u S., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. i 2. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P- 175/2022-21 od 19. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2024.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba 1. tuženika F. P. i 2. tuženice M. P. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P-175/2022-21 od 19. prosinca 2022.
II Odbija se tužitelj N. J. sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:
"I Utvrđuje se da je ništetan ugovor o darovanju nekretnine upisane u zk.ul.br. 3473 k.o. S. S.: 1. k.č.br. 2909/15 livada Š. u I. površine 175 čhv, sklopljen između drugotuženice M. P., kao darovatelja i prvotuženika F. P., kao daroprimatelja dana 2. rujna 2019. godine.
II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu D. S. brisanje upisa prava vlasništva prvotuženika F. P. na predmetnoj nekretnini opisanoj u točki I.
III Nalaže se tuženima da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 37.500,00 HRK/4.977,11 EUR u roku od 15 dana."
2. Protiv prvostupanjske presude žale se 1. i 2. tuženici (dalje: tuženici) zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nedovoljno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje a podredno preinačiti, uz naknadu troškova žalbe.
3. Tužitelj se u odgovoru na žalbu protivi navodima tuženika i njihovu žalbu predlaže odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8. 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza, i to svih koje su stranke predložile budući da na ročištu održanom 21. studenog 2022. izrijekom nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
7. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je ništetan Ugovor o darovanju nekretnine u I. kojega su 2. rujna 2019. sklopili 2. tuženica kao darovateljica i 1. tuženik kao daroprimatelj a stoga, što ugovor nije sklopljen u propisanoj formi odnosno, u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene privatne isprave s obzirom da tuženici u vrijeme sklapanja ugovora nisu bili posjednici nekretnine pa se radilo o darovanju bez predaje stvari u posjed daroprimatelja.
8. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev jer ocjenom provedenih dokaza utvrđuje kako 2. tuženica nije dokazala da bi u vrijeme sklapanja darovnog ugovora bila u posjedu darovane nekretnine i predala ju 1. tuženiku a u vrijeme darovanja nije stanovala zajedno sa 1. tuženikom, sve imajući na umu da ugovor o darovanju nije sastavljen u formi javnobilježničkog akta zbog čega je takav ugovor ništetan i na temelju njega nije bilo dopušteno izvršiti uknjižbu prava vlasništva na nekretnini u korist 1. tuženika.
9. Tuženici u žalbi u prvom redu ističu kako tužitelju nedostaje pravni interes za utvrđenje da Ugovoru nedostaje potreban oblik jer nije ugovorna strana Ugovora o darovanju a svoj je interes mogao zaštititi zabilježbom spora, što nije učinio pa kako nije zainteresirana osoba Ugovora o darovanju tvrde, da prvostupanjski sud nije odgovorio na primjedbu tuženika glede postojanja pravnog interesa za podnošenje predmetne tužbe.
10. Postojanje pravnog interesa sud može provjeriti samo prije donošenja odluke o tužbenom zahtjevu zbog čega postoji li, ili ne postoji pravni interes za tužbu na utvrđenje, sud nije ovlašten ispitivati u postupku po žalbi međutim, ako je tuženik osporio pravovremeno tijekom prvostupanjskog postupka postojanje takvog interesa, tada je drugostupanjski sud ovlašten i dužan raspraviti postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe.
10.1. Prvostupanjski je sud očito smatrao da tužitelj ima pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, jer inače ne bi o tužbenom zahtjevu odlučio meritorno a u odnosu na ovaj žalbeni razlog valja reći kako prema odredbi čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/2018,
na 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje u tekstu: ZOO) ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.
10.2. Pojam zainteresirane osobe nije unaprijed određen ali su zainteresirane osobe svakako ugovorne strane ali i treće osobe u odnosu na koje bi se mogli protegnuti učinci ništetnog ugovora, pa radi zaštite svojih prava imaju legitimni pravni interes tražiti utvrđenje ništetnim ugovora. Tužitelj je u ovom slučaju treća osoba koja je prije sklapanja osporenog Ugovora o darovanju podnio tužbu radi utvrđenja izvanbračne stečevine predmetne nekretnine te je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda, posl. broj: Ps-3/19 od 16. ožujka 2020. utvrđen njezinim suvlasnikom u omjeru od 2/3 dijela zbog čega, radi zaštite svojih prava ima interes tražiti utvrđenje ništetnim toga ugovora te je ispunjen potrebni uvjet iz odredbe čl. 187. st. 2. ZPP.
11. Odredbom čl. 482. ZOO je propisano kako se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku a ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
12. Između stranaka nije sporno da predmetni Ugovor o darovanju nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta odnosno ovjerovljene privatne isprave već se radi o ugovoru na kojemu su ovjereni potpisi darovateljice i daroprimatelja.
13. Jednako tako nije ispunjen niti uvjet iz odredbe čl. 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93, 29/94, 162/98. i 16/07.- dalje ZJB) jer je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.
14. Ugovor sklopljen suprotno označenim zakonskim odredbama je ništetan prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO dok odredba čl. 290. st. 1. ZOO propisuje da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak osim ako iz cilja propisa kojim je određen ne proizlazi što drugo.
15. Kako Ugovor o darovanju kojega su zaključili tuženici nije sačinjen u formi javnobilježničkog akta a provedenim dokazima je na siguran način utvrđeno kako 2. tuženica u trenutku sklapanja Ugovora o darovanju nije bila u posjedu darovane nekretnine pa stoga nije mogla niti izvršiti pravu predaju nekretnine u posjed 1. tuženiku, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio taj Ugovor ništetnim te odlučio pravilnom primjenom označenog materijalnog prava.
16. Žalbeni razlozi tuženika svode se na vlastitu ocjenu provedenih dokaza što je međutim isključiva ovlast prvostupanjskog suda pa tvrdnje žalitelja kako svjedoci koje je predložio tužitelj nisu neposredni susjedi nekretnine kao i one koje upućuju na mijenjanje brava na nekretnini, ne utječu na pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.
17. S obzirom da predmetni Ugovor o darovanju nije sastavljen u formi javnobilježničkog akta upravo su tuženici bili dužni dokazati kako je izvršena prava predaja što međutim tijekom postupka nije učinjeno jer već iz iskaza 1. tuženika proizlazi kako su nekoliko dana nakon sklapanja Ugovora tek otišli na predmetnu nekretninu koja je bila zaključana lokotom i lancem zbog čega su morali preskočiti dvorišnu ogradu a 1. tuženik, koji nije pokretao nikakve postupke protiv tužitelja radi predaje u posjed predmetne nekretnine, na ovaj način nije mogao dokazati pravu predaju u posjed.
18. Nadalje, nije utvrđeno da bi 1. i 2. tuženici živjeli u obiteljskoj zajednici i zajednički se koristili nekretninom prije sklapanja Ugovora o darovanju dok je s druge strane moguće utvrditi da je, prema sadržaju Službene zabilješke o dojavi Policijske postaje Z. od 2. listopada 2019. sama 2. tuženica izjavila kako je tužitelj promijenio brave i stavio lokot na dvorišnu ogradu prije 6 mjeseci (str. 84-85 spisa) dakle, još od travnja 2019., pa su neuvjerljive tvrdnje 1. i 2. tuženika kada navode da je izvršena prava predaja stvari u rujnu 2019. s obzirom da je u to vrijeme tužitelj već izvršio promjenu brava, i to kako kuće tako i ograde.
19. Slijedom svega iznijetog, budući da 2. tuženica nije mijenjala brave u razdoblju sklapanja Ugovora o darovanju i u to vrijeme nije mogla stupiti u posjed darovane nekretnine pa tako niti taj posjed predati 1. tuženiku, nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i "nedovoljno" utvrđenog činjeničnog stanja.
20. Stoga je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba 1. i 2. tuženika kao neosnovana i potvrđena pobijana prvostupanjska odluka u dijelu pod točkom I i II izreke.
21. Odluka o troškovima postupka pod točkom III izreke osniva se na pravilnoj primjeni odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22).
22. Trošak odgovora na žalbu tužitelju nije priznat jer odgovor nije radnja potrebna radi vođenja parnice (čl. 155. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 16. travnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Andrina Raspor Flis, v.r.
