Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-121/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. K., OIB…, iz K., (sada na adresi K., …), zastupanoj po punomoćniku D. P. odvjetniku iz K., protiv tuženika I. d.o.o., OIB…, K., radi brisanja založnog prava odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: P-470/2020-13 od 28. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 16. travnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: P- 470/2020-13 od 28. rujna 2022. i sudi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu da na nekretninama tužiteljice V. K., OIB…, iz K. (sada na 4 adresi K., …) i to na kč.br. 21/2/K V. p. od 566 m2 (dvorište od 433 m2, kuća, K., … od 133 m2) upisane u zk.ul. broj 1189 k.o. M. Š. provede u zemljišnim knjigama brisanje i to slijedeće zabilježbe:

1.2. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019:

Zabilježba, zaprimljeno 12.4.2019.g. pod brojem Z-4109/2019 zabilježba, rješenje o osiguranju Ovr-246/19 9.4.2019.g. zabilježuje se ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena (čl. 297 st. 2 OZ-a), uz naznaku da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (čl. 298 st. 1 OZ-a), kao i brisanje u teretovnici pod C istog uloška u korist tuženika upisanih slijedećih zabilježbi i uknjižbe: 1.1.Zaprimljeno 20.5.2019. pod brojem Z-5715/2019:

Prvenstveni red upisa: Z-3744/2019

Zabilježba, prijedlog 4.4.2019.g., prijedlog za osiguranje 4.4.2019.g.,

Na temelju prijedloga od 4.4.2019.g. u smislu odredaba čl. 84a Zakona o zemljišnim knjigama, te prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim osnivanjem hipoteke na nekretnini od 4.4.2019.g. zabilježuje se pokretanje postupka zasnivanja hipoteke predlagatelja osiguranja I. d.o.o. K., OIB…

2.1. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019:

Prvenstveni red upisa: Z-4109/2019

Uknjižba, založno pravo, rješenje o osiguranju Ovr-246/19 9.4.2019.g. u ukupnom iznosu od 46.265,58 kn glavnice zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate tada po čl. 29 ZOO-a, kao i troškova postupka u iznosu 4.504,65 kn, kao i troškova ovog postupka osiguranja prema određenju suda, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na trošak od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate tada po čl. 29. ZOO-a, za korist I. d.o.o., OIB…, …, K..

2.2. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019 Zabilježba, glavni uložak, zk.ul. 39 k.o. M. Š..

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 5.175,00 kn/ 686,84 eur[1] .

III. Tužiteljica je dužna naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 26,54 eur/200,00 kn, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu da na nekretninama tužiteljice V. K., OIB…, iz K. (sada na 4 adresi K., …) i to na kč.br. 21/2/K V. p. od 566 m2 (dvorište od 433 m2, kuća, K., …od 133 m2) upisane u zk.ul. broj 1189 k.o. M. Š. provede u zemljišnim knjigama brisanje i to slijedeće zabilježbe:

1.2. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019:

Zabilježba, zaprimljeno 12.4.2019.g. pod brojem Z-4109/2019 zabilježba, rješenje o osiguranju Ovr-246/19 9.4.2019.g. zabilježuje se ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena (čl. 297 st. 2 OZ-a), uz naznaku da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (čl. 298 st. 1 OZ-a), kao i brisanje u teretovnici pod C istog uloška u korist tuženika upisanih slijedećih zabilježbi i uknjižbe:

1.1. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019:

Prvenstveni red upisa: Z-3744/2019 Zabilježba, prijedlog 4.4.2019.g., prijedlog za osiguranje 4.4.2019.g.,

Na temelju prijedloga od 4.4.2019.g. u smislu odredaba čl. 84a Zakona o zemljišnim knjigama, te prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim osnivanjem hipoteke na nekretnini od 4.4.2019.g. zabilježuje se pokretanje postupka zasnivanja hipoteke predlagatelja osiguranja I. d.o.o. K., OIB….

2.1. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019: Prvenstveni red upisa: Z- 4109/2019 Uknjižba, založno pravo, rješenje o osiguranju Ovr-246/19 9.4.2019.g. u ukupnom iznosu od 46.265,58 kn glavnice zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate tada po lč. 29 ZOO-a, kao i troškova postupka u iznosu 4.504,65 kn, kao i troškova ovog postupka osiguranja prema određenju suda, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na trošak od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate tada po čl. 29 ZOO-a, za korist I. d.o.o., OIB…, K..

2.2. Zaprimljeno 20.5.2019.g. pod brojem Z-5715/2019 Zabilježba, glavni uložak, zk.ul. 39 k.o. M. Š..

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 5.175,00 kuna/ 686,84 eura, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) i predlaže žalbu usvojiti.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Prije svega, u ovom postupku valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud zaključuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

5. Između stranaka nije sporno, a što proizlazi i iz stanja spisa:

- da je tužiteljica sa N. J. bila u pregovorima o kupnji dijela njegove nekretnine upisane u zk.ul. broj 39 k.o. M. Š. i to kč.br. 21/2K V. p. od 566 m2 (dvorište od 433 m2, kuća, K., … od 133 m2) od veljače 2019.

- da su tijekom pregovaranja rješavali pitanje založnog prava na nekretnini prodavatelja upisanog u korist R. B. A., te da je po sporazumu ugovornih strana tužiteljica dio kupovnine u iznosu od 45.000,00 eur isplatila na račun R. B. A. dana 25.veljače 2019., a ostatak od 14.000,00 eur na ruke prodavatelja,

- da je tužiteljica prijedlog za uknjižbu na temelju Kupoprodajnog ugovora od 25. veljače 2019. podnijela tri mjeseca nakon njegovog sklapanja, dana 20. svibnja 2019.,

- da je tuženik u međuvremenu dana 4. travnja 2019. podnio prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretninama prodavatelja N. J. upisanim u zk. ul. broj 39 k.o. M. Š., pa tako i na dijelu koji je kupila tužiteljica, i to na temelju brojnih ovršnih isprava - pravomoćnih i ovršnih rješenja javnih bilježnika, kako je to pobliže navedeno u priklopljenom spisu prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-246/2019 radi osiguranja novčane tražbine ovdje tuženika,

- da je u trenutku podnošenja navedenog prijedloga za osiguranje tražbine vlasnik nekretnina upisanih u zk.ul. broj 39 k.o. M. Š. bio upisan dužnik tuženika N. J. bez ikakve zabilježbe bilo kakve namjere ili pravnog posla, a tuženik je stavio i zabilježbu namjere pokretanja, koju je i opravdao podnošenjem prijedloga za osiguranje,

- da je pravomoćnim rješenjem o osiguranju prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovr- 246/19 od 9. travnja 2019. određeno prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini upisanoj u zk.ul. 39 k.o. M. Š., a radi osiguranja novčane tražbine tuženika,

- da je kupljena kč.br. 21/2K od 566 m2 (dvorište od 433 m2, kuća K., … od 133 m2) otpisana iz zk. ul. broj 39 k.o. M. Š. i upisana u zk. ul. broj 1189 k.o. M. Š.,

- da tužiteljica nije imala nikakvih saznanja o bilo kakovom daljnjim dugovanjima prodavatelja i založnom pravu ovdje tuženika.

6. Odlučujući o tužbenom zahtjevu tužiteljice prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da se zabilježba i uknjižba založnog prava odnosi na dugovanje koje je prema ovdje tuženiku imao pravni prednik tužiteljice Nikola Jagodić koju zabilježbu i uknjižbu prava zaloga je tuženik izvršio na svim nekretninama upisanim u zk. ul. broj 39 k.o. M. Š. u njegovom vlasništvu, iako su u njegovom vlasništvu u tom trenutku bile isključivo nekretnine upisane u zk. ul. broj 39 k.o. M. Š.: kuća i okućnica-voćnjak u K., …, jer je kuću u K., … prodao ovdje tužiteljici. Prvostupanjski je sud nadalje, polazeći od iskaza prodavatelja i hipotekarnog dužnika N. J. te supruga tužiteljice kao svjedoka, kojima je u cijelosti poklonio vjeru zaključio da je tuženik poduzeo radnje osiguranja znajući da je tužiteljica predmetnu nekretninu kupila od bivšeg vlasnika N. J., a tuženikovog dužnika i da se ne može s uspjehom pozivati na povjerenje u zemljišne knjige jer nije bio u dobroj vjeri s obzirom da je znao da je N. J. otuđio predmetnu nekretninu kuću - … tužiteljici, radi čega ne uživa zaštitu iz čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje ZV). te je na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja prihvatio kao osnovan zahtjev tužiteljice.

7. Temeljem sklopljenog ugovora o kupoprodaji tužiteljica je stekla tek valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, pa se temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZV ima smatrati predmnijevanom vlasnicom, Međutim, na temelju odredbe čl. 120. st. 1. ZV vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu.

8. U ovom postupku i dalje je sporno da li je pretpostavljeno vlasništvo tužiteljice sprječavalo ovrhu, u konkretnom slučaju predmetno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini koju je kupila tužiteljica u situaciji kada je tužiteljica, predmetnu nekretninu stekla uknjižbom u zemljišnoj knjizi temeljem kupoprodajnog ugovorom sklopljenog sa N. J., kao tuženikovim dužnikom nakon što je tuženik osigurao svoju tražbinu prisilnim zasnivanjem založnog prava.

9. Prema odredbama čl. 122. st. 1., čl. 123. st. 1. i čl. 124. st. 1. ZV smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

10. Cijeneći iznesena utvrđenja prvostupanjskog suda i sadržaj ovih zakonskih odredbi ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se tuženik s obzirom na utvrđene okolnosti ne može s uspjehom pozivati na povjerenje u zemljišne knjige jer je u trenutku kad je zahtijevao upis znao da je N. J. otuđio predmetnu nekretninu kuću - … tužiteljici i da stoga nije bio u dobroj vjeri zbog čega ne uživa zaštitu iz čl.122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje ZV) koja se primjenjuje temeljem čl. 318. ZV, a sve obzirom da iz provedenih dokaza proizlazi da tuženik u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje svoje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini nije imao razloga sumnjati da upisano zemljišnoknjižno stanje iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka ne odgovara stvarnom stanju, to je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige (čl. 122. st. 1. ZV u vezi s čl. 318. ZV).

11. Naime, imajući u vidu da je tužiteljica vlasništvo kupljene nekretnine na temelju pravnog posla stekla tri mjeseca nakon njegovog sklapanja, upisom u zemljišnu knjigu po prijedlogu za uknjižbu od 20. svibnja 2019. kako to propisuje i odredba čl. 120. stavak 1. ZV, a iz stanja spisa proizlazi da tužiteljica nije imala nikakvih saznanja o bilo kakovim daljnjim dugovanjima prodavatelja N. J., po ocjeni ovog suda neprihvatljivo je da bi o znanju tuženika da je predmetna nekretnina prodana tužiteljici, sud mogao crpiti informacije iz iskaza njezinog supruga, koji o tome također nije mogao imati nikakvih saznanja, pa čak i od prodavatelja, kao dužnika, koji je svoja daljnja dugovanja očito krio od tužiteljice i njezinog supruga jer bi ih u protivnom upozorio da odmah po sklapanju ugovora podnesu prijedlog za uknjižbu, a ne da od tada pa do podnošenja prijedloga za uknjižbu protekne tri mjeseca, a utoliko je nastavno neprihvatljivo i obrazloženje pobijane presude u dijelu da je upravo N.J. kao prodavatelj u ime i za račun tužiteljice obavljao poslove vezano uz informiranje tuženika i drugih nadležnih tijela o promjeni vlasnika na prodanom dijelu nekretnine, već je upravo suprotno dužnost novog vlasnika bila službeno obavijestiti nadležne o promjeni vlasnika nekretnine dok iz iskaza supruga tužiteljice proizlazi da su tek nakon saznanja o uknjižbi pravomoćnog rješenja o osiguranju putem interneta bili kod tuženika, čiji djelatnici su tada imali saznanja tko je vlasnik kuće …, ali to ne znači da su o prodaji imali saznanja i prije uknjižbe pravomoćnog rješenja o osiguranju.

12. Narušavanje povjerenja u zemljišne knjige, kao temeljnog načela zemljišnoknjižnog prava, dovodi do narušavanja načela pravne sigurnosti i povjerenja u pravni poredak Republike Hrvatske, a među stranke u obveznim odnosima unosi pravnu neizvjesnost, te nesigurnost i nepovjerenje u pravni promet, što je suprotno načelu vladavine prava, kao jednoj od najviših vrednota ustavnopravnog poretka RH. Poštovanje ovog načela podrazumijeva ispitivanje savjesnosti svakog od sudionika određenog pravnog odnosa i svako drugačije postupanje protivno je načelima vladavine prava i pravne sigurnosti kao najviših vrednota ustavnog poretka (tako i u odlukama Ustavnog suda republike hrvatske U-III-1830/2007 i U-III-103/2008), pa stoga cijeneći upravo ovo načelo povjerenja u zemljišne knjige tuženik, kao što je to i ranije navedeno, nije imao razloga sumnjati da upisano zemljišnoknjižno stanje na predmetnoj nekretnini ne odgovara stvarnom stanju.

13. Kako je prilikom podnošenja prijedloga za osiguranje svoje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini zemljišnoknjižni vlasnik bio dužnik tuženika, po ocjeni ovog suda, tuženik je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige i nije mu moglo biti poznato da upisano zemljišnoknjižno stanje na predmetnoj nekretnini ne odgovara stvarnom stanju, obzirom da iz izvatka iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 4. travnja 2019. proizlazi da su obje kuće i dalje bile u vlasništvu njegovog dužnika, a osim toga, savjesnost u postupanju tuženika ne može se prosuđivati temeljem postupanja djelatnika V. i po njima danim informacijama strankama, tim više što iz iskaza samog N. J. proizlazi da kod tuženika vezano uz izvršenu prodaju nije ni bio, a u V. je nosio samo izvadak iz zemljišne knjige za svoju preostalu nekretninu - …, koju je također poslije prodao, ali ne i za prodanu nekretninu tužiteljici pa je obzirom na te činjenice, u konkretnom slučaju, prilikom podnošenja prijedloga za osiguranje svoje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u vlasništvu N. J. tuženik postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige jer mu nije moglo biti poznato da upisano zemljišnoknjižno stanje na predmetnoj nekretnini ne odgovara stvarnom stanju, kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud,

14. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu tuženika kao osnovanu i temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP pobijanu presudu preinačiti i presuditi kao u izreci ove presude pod stavkom I.

15. Kako je povodom žalbe tuženika prvostupanjska presuda preinačena na način da je tuženik u cijelosti uspio u ovom postupku, valjalo je u skladu s tim preinačiti i odluku o trošku sadržanoj pod stavkom II izreke prvostupanjske presude (čl. 166. st. 2. ZPP).

16. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu dužna je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. u vezi odredbe čl. 155. st. 1. ZPP naknaditi tuženiku troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice u ukupnom iznosu od 200,00 kn na ime troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu, pa je slijedom navedenog temeljem odredbe čl. 166. st. 2. u vezi odredbe čl. 154. st. 1. i odredbe čl. 155. st. 1. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci pod točkom II. i III. izreke ove presude.

U Zagrebu, 16. travnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić, v.r.