REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4099/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika BSK Bank AG, OIB: 95202348925, iz Austrije, Klagenfurt, St. Veiter Ring 43, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Stanković, Jurcan i Jabuka iz Rijeke, radi utvrđivanja osnovanosti osporavanja tražbine, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-4293/2021-2 od 25. svibnja 2022., kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-2155/2019 od 14. svibnja 2021. i odbačena tužba, u sjednici održanoj 16. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-4293/2021-2 od 25. svibnja 2022., kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-2155/2019 od 14. svibnja 2021. u t. I. i II. izreke i odbačena tužba.
2. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije osporava sve navode tužitelja i predlaže da se prijedlog odbije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Postupajući po odredbi čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
5. Drugostupanjski sud je ocijenio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP, te radi toga odbacio tužbu zbog presuđene stvari. Pri tom je utvrđeno da postoji objektivni i subjektivni element istovjetnosti spora (vezano za predmet P-2153/19). Osim toga, odluka drugostupanjskog suda se temelji na odredbi čl. 271. st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/15 i 104/17 – dalje: SZ).
6. Prvo postavljeno pitanje odnosi se na to moraju li svi stečajni vjerovnici, koji su osporili tražbinu drugog stečajnog vjerovnika koju je priznao stečajni upravitelj jednom tužbom pokrenuti parnicu radi utvrđenja osnovanosti osporavanja te tražbine ili svaki od vjerovnika može pokrenuti posebnu parnicu. Drugo postavljeno pitanje odnosi se na pitanje da li u slučaju ako se u jednoj parnici zaključi nagodba ili se spor pravomoćno završi na način da tražbina stečajnog vjerovnika pravomoćno bude utvrđena osporenom, da li u tom slučaju stečajni vjerovnik koji vodi posebnu parnicu ima pravo nastaviti parnični postupak i ishoditi meritornu presudu u toj parnici. Treće postavljeno pitanje odnosi se na pitanje radi li se i istovjetnim sporovima koje su pokrenuli različiti stečajni vjerovnici osporavatelja tražbine protiv istog tuženika.
7. Prema ocjeni ovog suda tužitelj, iako je postavi određena pravna pitanja, nije naveo odgovarajuće razloge važnosti za postavljena pitanja, jer se poziva na sudsku praksu koja se odnosi na drugačiju činjeničnu i pravnu situaciju. Jednako tako neosnovano je pozivanje tužitelja na praksu Europskog suda za ljudska prava odnosno Ustavnog suda, budući da u ovoj fazi parničnog postupka revizijski sud ocjenjuje jedino dopuštenost postavljenih pitanja, a ne donosi meritornu odluku. Osim toga i ta praksa se odnosi na drugačiju činjeničnu i pravnu situaciju.
8. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, te čl. 392. st. 6. riješiti kao u izreci i odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Zagreb, 16. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
