Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-402/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. Ž. iz Z., OIB:…, zastupan po punomoćnici H. Z., odvjetnici u Z., protiv tuženika 1. D. G. M. (upisan i kao D. G. pok. M.) iz S., 2. A. G.1 ud. A. sa posljednjim poznatim prebivalištem S., 3. R. B. pok. M.-I. sa posljednjim poznatim prebivalištem P., 4. A. G.2 ud. M. sa posljednjim poznatim prebivalištem S., 5. S. K. pok. M. iz K., 6. M. M. pok. M.-I., S. A. D., 7. B. G. pok. M. iz S., zastupan po punomoćniku M. B., odvjetniku u Z., 8. V. G. M. (upisan i kao V. G. pok. M.) iz Z., 9. R. G. M. (upisan i kao R. G. pok. M.) iz S., 10. I. D. ž. I., iz S., 11. M. P. ud. P. iz Z., tuženici pod 1, 8, 9, i 11 zastupani po posebnoj skrbnici A. Š., odvjetnici u Z., tuženici pod 2, 3, 4 i 6 zastupani po privremenoj zastupnici A. Š., odvjetnici u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1836/2012-94 od 11. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 16. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1836/2012-94 od 11. prosinca 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik č.z. 1157/22 i 1157/29 k.o. D. za 19/30 dijela, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, nakon pravomoćnosti izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, sve u roku od 15 dana."

te se odbija kao neosnovan podredni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik realnog dijela č.z.1157/29 k.o.D. površine 19 m2, na skici mjerničkog vještaka označen slovima A-B-C-D-E-F-A i žutom bojom što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude nakon pravomoćnosti izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u roku od 15 dana."

II. Dužan je tužitelj naknaditi parnični trošak privremenoj zastupnici tuženika pod 2, 3, 4 i 6 u iznosu od 331,81 Eur-a u roku od 15 dana.

III. Dužan je tužitelj naknaditi parnični trošak tuženiku pod 7 u iznosu od 1.659,04 Eur-a u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude se žali tužitelj.

3. Tužitelj se žali protiv presude zbog svih žalbenog razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje,

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet prvog (glavnog ) zahtjeva tužitelja je utvrđenje da je vlasnik č.z. 1157/22 i 1157/29 k.o. D. za 19/30 dijela, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude, nakon pravomoćnosti izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime. Predmet drugog (eventualnog) zahtjeva je utvrđenje da je tužitelj vlasnik realnog dijela č.z.1157/29 k.o.Diklo površine 19 m2, na skici mjerničkog vještaka označen slovima A-B-C-D-E-F-A i žutom bojom što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude nakon pravomoćnosti izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

6. Tužitelj je kao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva istaknuo pravni posao i dosjelost.

7. Nekretnine koje su predmet postupka su upisane u zk.ul. 1676 k.o. D. Općinskog suda u Z. zemljišnoknjižnog odjela, u koji su upisane kat. čest. 1157/22 k.o. D. put površine 27m2 i kat. čest. 1157/29 k.o. D. neplodno površine 30m2, upisane kao suvlasništvo D. G. za 1/6 dijela, A. G. za 1/6 dijela, M. G. za 1/6 dijela, V. G. za 1/6 dijela, R. G. za 1/6 dijela, A. G. za 10/252 dijela, V. G. za 10/252 dijela, M. G. za 10/252 dijela, R. P. za 3/252 dijela i D. I. za 3/352 dijela, M. P. za 3/252 dijela i R. G. za 3/252 dijela, koje nekretnine su prikazane na skici sudskog očevida vještaka dipl.ing.geod. F. V. od 2. lipnja 2022.godine, č.zem. 1157/22 površine 27m2 geometrijski lik zelene boje označen točkama A-B-C-A i dio č.zem. 1157/29 površine 19m2, geometrijski lik žute boje označen točkama A-B-C-D-E-F-A.

8. Očevidom na licu mjesta održanom 2. lipnja 2022., uz vještaka geodeta dipl.ing.geod. F. V. utvrđeno je da se predmet spora kako ga je tužitelj pokazao, nalazi izvan betonskog ogradnog zida tužitelja, te je tužitelj naveo da bi uz zid imao pristupni put koji bi se prostirao od betonskog ogradnog zida pa do kat. međe utuženih nekretnina sa jugozapadne strane, tužitelj je naveo da mu je to bio pješački put da bi mogao doći do svoje nekretnine, jer je naknadno kupio čest.zem.1155/9, i da mu je ovaj put služio kao pristupni put za nekretninu, te je utvrđeno da bi se pokazani predmet spora protezao u blizini kuće od T. V., i uz kuću pok. B. za kojeg tužitelj ne zna prezime.

9. Ocjenom izvedenih dokaza sud prvog stupnja nalazi utvrđenim slijedeće:

- da je prema Kupoprodajnom ugovoru između S. M.1 ud. Š., S. V. pok. Š., S. M. 2 pok. Š., D. N. V., S. I.1 , S. D. pok. K., S. Š. žena D., S. I. D. i Č. A. pok. K. kao prodavatelja i J. Ž. pok. J. kao kupca iz 1982.godine ovjerenom po Općinskom sekretarijatu za opću upravu Općine Zadar Ov.broj 11.561-11.562, 29.12.1982. godine, objekt kupoprodaje je bila čest.zem. 1155/9 k.o. D. u površini od 174m2,

- da se Kupoprodajni ugovor ne odnosi na sporne nekretnine već na nekretninu koja se nalazi poviše spornih sa sjeveroistočne strane i danas pod istovjetnim katastarskim brojem,

- da se u činjeničnom osnovu tužbe navodi da je tužitelj kupio predmetne nekretnine od V. S., međutim 1960.-ih godina,

- da se takve tvrdnje spominju i u izjavi P. V. pok. S. od 18. lipnja 2008. ovjerenoj od javne bilježnice u Z. V. M. pod brojem OV-7945/08 18.06.2008., izjavi B. T. od 17. lipnja 2008. ovjerenoj od javne bilježnice u Z. V. M. pod brojem OV-7900/08 17.06.2008., izjavi Š. A. pok. A. od 15. travnja 2008. ovjerenoj od javne bilježnice u Z. V. M. pod brojem OV-4742/08 15.04.2008., iz kojih proizlazi da su predmetne nekretnine bile prodane tužitelju kao pristupni put od širine jednog metra, od strane V. S. iz S. 27. srpnja 1968. uz obavezu gradnje betonskog zida, tako da se očito radilo o usmenoj kupoprodaji iz 1968., između V. S. iz S. i tužitelja,

- da do zaključenja glavne rasprave nije utvrđeno kako bi V. S. stekao pravo vlasništva na spornim nekretninama u odnosu na zemljišnoknjižne suvlasnike, tuženike, najviše prezimena G. i u kakvom je on odnosu sa njima da bi takvo vlasništvo uopće mogao prenijeti na tužitelja, radi čega je isključeno stjecanje prava vlasništva derivativnim načinom u vidu kupoprodaje, jer tužitelj nije dokazao da je njegov prodavatelj V. S. bio vlasnik spornih nekretnina koje pravo vlasništva bi potom mogao prenijeti na tužitelja.

10. Nadalje, polazeći od utvrđenja da se predmetne nekretnine nalaze izvan ogradnog betonskog zida tužitelja, sa jugozapadne strane njegovog ogradnog zida, izvan njegove ograđene okućnice, kako je to vidljivo na fotografijama sudskog očevida br. 1, 2, 3 i 4 i na skici sudskog očevida vještaka dipl.ing.geod. F. V. od 02. lipnja 2022., čak po izgledu kao sastavni dio dvorišta susjedne kuće, pa su primjetni nekakvi nasadi i građevinski materijal na toj površini, dakle da nije riječ o jasno fizički izdvojenim nekretninama u prostoru, u fizičkoj vlasti pojedine osobe, izdvojenim od drugih nekretnina u prostoru, nije riječ o ograđenom prostoru čime bi se vanjski manifestirao posjed kao prostor pod isključivom posjedovnom vlašću pojedine osobe, dakle, čime bi se uspostavila isključiva vlast na određenom prostoru od strane jedne osobe, a pri tom isključile druge osobe od posjeda na spornom prostoru, pa time nije ostvaren osnovni preduvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužitelja, a to je zasnivanje jasnog, isključivog i vlasničkog posjeda na spornim nekretninama, posebno s obzirom na iskaz tužitelja, da se te nekretnine koriste za održavanje njegove ogradne živice, sječu i polijevanje te živice, što karakterizira povremeno ulaženje u sporne nekretnine ovisno o potrebama, bez zasnivanja trajne vlasti nad određenim prostorom, konačno da ove nekretnine nisu posjed tužitelja, što potvrđuju i priloženi posjedovni listovi iz kojeg slijedi da je kat.čest. 1157/29 k.o. D. zvana D., krš, površine 30m2 upisana kao posjed Grada Z., a kat.čest. 1157/22 k.o. D. zvana D., dvorište površine 27m2 kao posjed V. G., Ive, čime je isključeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužitelja.

11. Slijedom iznesenog odbija kako prvi, tako i drugi (eventualni zahtjev) radi utvrđenje prava vlasništva i odlučuje kao u izreci.

12. S osnovom tužitelj u žalbi ukazuje na postojanje bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni sadržaju spisa, zbog čega se presuda suda prvog stupnja ne može ispitati.

13. Pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da ne postoje uvjeti za stjecanje prava vlasništva na temelju Ugovora o kupoprodaji 29. prosinca 1982. (derivativno), ali ne iz razloga koje je iznio sud prvog stupnja nego iz razloga koji će biti navedeni u ovoj odluci.

14. Pravo vlasništva na temelju pravnog posla stječe se upisom-uknjižbom u zemljišnu knjigu sukladno odredbi čl. 20. i čl. 33. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91 - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji, odnosno sukladno čl. 119 i čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje: ZVDSP) koji zakon je na snazi po prestanku važenja ZOVO pa do danas u vrijeme presuđenja. U tom slučaju pravni posao je pravna osnova (titulus) stjecanja, a uknjižba u javnu knjigu način stjecanja (modus).

15. U situaciji kada tužitelj tvrdi da je pravo vlasništva stečeno na temelju pravnog posla, tada isti ne bi bio ovlašten postavljati tužbeni zahtjev na utvrđenje da je vlasnik predmetnih nekretnina

16. Stoga je iz navedenih razloga, a ne onih koje je iznio sud prvog stupnja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na temelju pravnog posla (derivatno stjecanje) pravilno ocijenjen neosnovanim.

17. Međutim, tužitelj je u činjeničnim navodima tužbe tvrdio da je pravo vlasništva stekao i dosjelošću, jer da se u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina nalazi preko 40 godina.

18. U tom smislu valja istaknuti, ako je jedna osoba vlasnik odnosno suvlasnik točno određenog i geometrijski odijeljenog dijela nekretnine, kao što u predmetnom slučaju tvrdi tužitelji (dijelu kčbr.1157/29 k.o. D. površine 19 m2 na skici mjerničkog vještaka označeno slovima A-B-C-D-E-F-A i žutom bojom), tada ta osoba ne može biti vlasnik odnosno suvlasnik odgovarajućeg idealnog dijela nepodijeljene nekretnine (u 19/30 dijela, kako to traži tužitelj) jer je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na nepodijeljenoj stvari.

19. Osim toga valja voditi računa da u situaciji kada tužitelj traži utvrđenje da je vlasnik na točno određenom realnom dijelu predmetne nekretnine koja je u suvlasništvu tuženika, u tom sporu tuženici imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničara, jer svi moraju biti obuhvaćeni tužbom, a spor se može riješiti samo na jednak način prema svima (čl. 201. ZPP).

20. Odredbom čl. 388. st. 2. ZVDSP propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema odredbi stavka 3. toga članka rokovi za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. toga članka ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

21. Savjesnim/poštenim posjednikom se smatra onaj koji kada je stekao posjed stvari (nekretnine), nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali savjesnost/poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Uvijek se predmnijeva da je posjed pošten, no ta je predmnijeva oboriva. U bitnome, savjesnost/poštenje odnosno nepoštenje posjednika prosuđuje se u pravilu prema tome što je posjednik znao ili mogao znati u svezi prava na posjed. To znači da će posjednik unatoč svojem nezakonitom posjedovanju biti savjestan/pošten, ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to je njegovo znanje ispričivo. Dakle, načelno, posjednik može biti savjestan/pošten iako njegov posjed nije ni istinit niti zakonit.

22. Tužitelj tvrdi navodi da predmetne nekretnine koristi kao svoje, a posjed se smatra savjesnim/poštenim osim ako se dokaže suprotno (čl. 72. ZOVO, odnosno 18. st. 5. ZVDSP) tako da je onda na tuženicima bio teret dokaza da bi posjed tužitelja bio nesavjestan/nepošten.

23. Prema Ugovoru o kupoprodaji sklopljenom između S. M. ud. Š.1 , S. V. pok. Š., S. M.2 pok. Š., D. N. V., S. I., S. D. pok. K., S. Š. žena D., S. I. D. i Č. A. pok. K. kao prodavatelja i tužitelja kao kupca iz 1982., objekt kupoprodaje je bila čest.zem. 1155/9 k.o. D. u površini od 174 m2.

24. Iz iskaza tužitelja u bitnom proizlazi da je 1967. kupio sam česticu od P. J. pok. B. koja je imala oblik paralelograma i da bi imao pristup (jer je bila enklavirana) trebao sam kupiti put do te čestice preko imanja S. V. i ostalih, da je susjed S. V. pristao da mu proda jedan metar širine pješačkog puta do čest. 1156/4 i pod uvjetom da mu sagradim betonski zid od 15 sa 60 cirka metar od sredine mocire prema istoku, a koji put je i napravljen, da nije imao dovoljno financijskih sredstava da bih kupio cijeli teren od S. V., to je čest. 1155/9, i sada predmetni put koji je priljubljen do starog zida, da je čest.zem.1157/29 umjetna čestica, dok je njegova čest.zem 1155/12 bila prebačena 200 m dalje na sredinu ceste, prema istoku, a za što je saznao u fazi legalizacije objekta, nakon čega je intervenirao na Katastru 2013., o čemu postoji dokumentacija, i oni su vratili čest.zem.1155/12 na svoje primarno mjesto. Nadalje, navodi da je gospođu susjedu ispod njega obavijestio kada je povlačio zid, crtu za zid, i rekao joj da se povlačim metar unutra, a što je rekao i susjedu V. i Z., da je susjeda V. napravila zid, međutim kasnije ga je srušila, i rekla je da je to sada njezino, da je taj prolaz ostavio da bih mogao sjeći živicu, jer je ta živica visine 5,6 m, i moram je sjeći s posebnim alatima (drška od 3,5 m francuski tip), a to sam napravio da i njima bude lijepo. Također je naveo da ga nitko nije ometao u vlasničkom posjedu, da živicu siječe već 35 godina, a da je susjeda V. unatrag 2 godine tu počela saditi cvijeće, čemu se protivio.

25. Na okolnost kupnje predmetnih nekretnina, kao i izgradnju zida ukazuju i izjave P. V. pok. S. od 18. lipnja 2008., B. T. od 17. lipnja 2008. i Š. A. pok. A. od 15. travnja 2008.

26. Osnovano ukazuje tužitelj u žalbi da je sud zaključak o neosnovanosti zahtjeva temeljio uglavnom na ispravama koje datiraju 2022., ne cijeneći pritom iskaz tužitelja i dovodeći isti u svezu s utvrđenjima iz položajnog nacrta od 29. listopada 1969. iz kojeg proizlazi da je tužitelj 1967. kupio najprije teren za kuću, a naknadno i predmetne nekretnine, da je tada postojala samo kčbr.1156/8 i da je nekretnina tužitelja imala pravocrtni oblik, da iz preslike katastarskog plana od 17. kolovoza 2004. proizlazi da je kčbr. 1156/8 na kojoj je tužitelj sagradio kuću cijepana na kčbr. 1156/19 i kčbr.1156/12, za koju tužitelj tvrdi da se već tada nalazila iza postojećih ogradnog zida tužitelja i bila sastavni dio postojećeg puta kojeg je tužitelj kupio od V. S., dakle da su predmetna čestice 2004. imale drugačije oznake. Osim toga, kako to proizlazi iz sadržaja rješenja Područnog ureda za katastar Z. od 2. siječnja 2013. izvršeno je usklađenje katastra i zemljišne knjige za kčbr.115/12 k.o. D. (koja je 1983. formirana od kčbr. 1155/9 k.o. D.).

27. Iz navedenog proizlazi da sud nije cijenio ranije navedene isprave, pa tako nije utvrdio kada su i na koji način nastale predmetne kčbr.1157/22 i 1157/29 k.o. D., odnosno jesu li nastale od kčbr. 1155/9 i kčbr.1159/12 k.o. D., kako to navodi tužitelj u činjeničnim navodima tužbe, kao i sadržaj iskaza tužitelja, te izjave P. V. pok. S. B. T. i Š. A. pok. A., a vezano za građenje i položaj ogradnog betonskog zida.

28. Osim toga, nije jasan zaključak suda prvog stupnja da poslovima održavanja, sječe i polijevanja ogradne živice, što karakterizira povremeno ulaženje u sporne nekretnine tužitelj nije manifestirao vlasnički posjed, neovisno o tome što se isti nalazi izvan ograđene okućnice tužitelja, pri čemu iz sadržaja izvedenih dokaza ne proizlazi da je taj dio prijepora (i u koje svrhe) koristio netko od tuženika (ili treće tužitelja u posjedu netko ometao ili polagao vlasnička prava. osobe), odnosno da je

29. Stoga je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP presudu suda prvog stupnja valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

30. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ukloniti bitnu povredu na koju mu je ukazano ovim rješenjem, a potom će ocjenom svim izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. ZPP utvrditi kada i na koji način su nastale predmetne nekretnine (parcelacija), kada je tužitelj sagradio zid kojim je ogradio svoju okućnicu i posadio živicu i je li tom prilikom, kako tvrdi uvukao zid jedan (1) metar u svoju nekretninu, tko je uredio i tko održava sporne nekretnine (za koje sud prvog stupnja zaključuje da su po izgledu sastavni dio dvorišta susjedne kuće te da su primjetni nekakvi nasadi i građevni materijal), povijest posjedovanja, odnosno postoje li pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama. Nakon toga biti će u prilici donijeti novu i zakonitu odluku kojom će ujedno odlučiti o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu 16.travnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović, v.r.